Ukupno: 2347

Program BK televizije srbijanskoga tajkuna Bogoljuba Kariæa danas je prekinut u Beogradu i veæem dijelu Srbije jer su ga nakon gašenja njihovih repetitora prestali prenositi i kabelski distributeri.

Gašenje BK TV uslijedilo je nakon iznenadne i èudne odluke Savjeta Republièke radiodifuzijske agencije (RRA) da privremeno oduzme dozvolu toj stanici. Tijekom noæi s utorka na srijedu u redakciju BK TV odlukom RRA upalo je desetak pripadnika MUP-a Srbije, nakon èega je došlo do prekida programa, ali i spontanog okupljanja zaposlenih te nekolicine politièara i kolega novinara drugih redakcija. Upad policije i predstavnika RRA uživo je prenošen na programu BK TV.

Policija je zgradu BK TV napustila tek prije jutra, a zabrana emitiranja programa izreèena je na 30 dana, uz obrazloženje predsjednika Savjeta RRA, Nenada Cekiæa, kako je BK bila interno i javno upozoravana tijekom kampanje za predsjednièke izbore 2004. godine na kršenje propisa o radiodifuziji, ali su ih i nakon toga nastavili kršiti. RRA je objasnila da oduzimanje dozvole nema nikakve veze s dodjelom nacionalnih frekvencija, iako je odluka o prekidanju programa uslijedila nakon što je BK TV proteklih dana krenula u oštru kampanju na RRA zbog nedodjeljivanja nacionalne frekvencije.

Glavni i odgovorni urednik televizije, Milomir Mariæ, izjavio je da odluka RRA predstavlja sramotu srpskih vlasti i Savjeta RRA. - Ponovno je u svijet otišla slika da je u Srbiji uvedena diktatura - ustvrdio je Mariæ.

Objasnio je da su kolege iz televizije Studio B tijekom noæi odbile onemoguæiti emitiranje programa BK televizije s njihova iznajmljenog odašiljaèa, ali je to uèinila policija koja je zatim prekinula i emitiranje programa s drugih odašiljaèa. BK televizija najavila je da æe tražiti zaštitu i pravnu pomoæ Udruženja novinara Srbije (UNS), Nezavisnog udruženja novinara Srbije (NUNS) i Skupštine Srbije.

BK televizija protekle je dvije godine bila treæa po gledanosti u Srbiji, a veæu publiku od nje imali su samo Radiotelevizija Srbije (RTS) i televizija Pink. Prošlotjednu odluku RRA da joj se ne dodijeli nacionalna frekvencija osudili su sva novinarska udruženja i brojni politièari, a i sam ministar kulture Dragan Kojadinoviæ koji je odluku RRA ocijenio sramotnom.

Uhiæeni zbog bacanja jaja na Šešeljev plakat

Troje novinara, predvoðeni Marijom Petkoviæ, privedeno je na obavijesni razgovor u vojvoðanskom gradiæu Vrbasu zbog akcije koju su u ponedjeljak izveli u centru grada.

Ta je novinarka s 30 sugraðana organizirala prosvjed zbog izlaganja jumbo-plakata haaškog optuženika Vojislava Šešelja u središtu Vrbasa. Prosvjednici su jumbo-plakat gaðali jajima napunjenim bojom, iskazujuæi antifašistièki stav te tražeæi od vlasti da maknu plakat èovjeka kojemu se sudi zbog ratnih zloèina.

Na najslušanijem austrijskom radiju ORF 1 prošlog je tjedna emitiran radiodokumentarac novinarke Hrvatskog radija Ljubice Letiniæ "Sluèaj Sisak", nastao u nezavisnoj produkciji berlinske producentske kuæe Serotonyn. Dokumentarac u trajanju od 60 minuta, koji je preveden na njemaèki jezik, tragièna je prièa o 19-godišnjoj kozmetièarki Ljubici Solar ubijenoj u jesen 1991. godine dok je boravila u stanu svoga deèka. Od tada do danas za njezinu smrt nitko nije odgovarao, a jedina osoba koja veæ 14 godina neuspješno pokušava pravdu istjerati na sudu jest njezina majka Vera Solar. Na jesen æe sluèaj pasti u zastaru.

- Ovo je prièa o cijelom našem sustavu i sluèaju nad kojim nikad nije provedena prava policijska istraga. Nad tom djevojkom nije napravljena niti obdukcija. Kako bismo što bolje isprièali prièu kontaktirali smo puno ljudi. Meðu ostalim imamo i izjavu Županijskog državnog odvjetnika u Sisku Stipe Vrdoljaka, koji je izjavio da nam ništa ne može reæi jer je sluèaj u osjetljivoj predistražnoj fazi. Zamislite, nakon 14 godina! - kaže Ljubica Letiniæ.

Da je taj, nikad rasvjetljeni sluèaj za razliku od Hrvatske, i te kako zanimljiv europskoj javnosti, posebno u kontekstu ulaska Hrvatske u EU, govori i podatak da æe nakon austrijskog ORF-a radiodokumentarac na jesen, neposredno prije no što sluèaj padne u zastaru, biti emitiran i na radiju Berlin-Brandenburg.

Na sastanku održanu 20. travnja 2006., Povjerenstvo za nagrade i pregled pristiglih uradaka Zbora novinara za okoliš HND, u sastavu:
1. Marija Vojnoviæ, pomoænica ministrice zaštite okoliša, prostornog ureðenja i graditeljstva (èlan)
2. Damir Pijaca, HR Radio Rijeka (predsjednik povjerenstva)
3. Miroslav Mrkobrad, Hrvatske šume (èlan)
4. Goran Romac, Hrvatski centar za èistiju proizvodnju (èlan)
5. Tanja Devèiæ, HR Zagreb (èlan)
6. Mario Bošnjak, glavni tajnik HND (èlan)
7. Mirjana Èerškov Klika, APO usluge u zaštiti okoliša(èlan)
odluèilo je da su nagradu Velebitska degenija zaslužili kolegice Jordanka Grubaè, za tiskovno novinarstvo, Lidija Komes za radijsko i kolega Ante Kolanoviæ za televizijsko.

Jordanka Grubaè, novinarka Slobodne Dalmacije iz Šibenika zaslužila je nagradu za tekst; Rijeka Po zagaðuje bistru Krku, kojim je, u maniri vrsna novinara-istraživaèa, ukazala kako æe Šibenik od biznisa s izvozom svoga kamena u Veneciju imati nesagledive štete.
 
Od prispjelih radova objavljenih na radiju, nagradu je zaslužila tema Kada æe se slegnuti azbestna prašina i gdje, novinarski uradak Lidije Komes objavljen u emisiji Slušaj kako Zemlja diše na I. programu Hrvatskog radija.Koristeæi se deduktivnim pristupom Komes je, iz niza emisija o istoj temi istražila problem azbesta i azbestoze s naglaskom na ljudsku stranu prièe teško-oboljelih radnika u tvornici Salonit-Vranjic.

Najboljim autorskim uratkom o zaštiti okoliša objavljenih na televiziji ocijenjena je reportaža; Gospodarenje otpadom; Ante Kolanoviæa iz HTV-dopisništva u Zadru.
Aktualnost i zanimljivost teme, primjerena prezentacija upeèatljivo snimljenih detalja garnirana toènim, argumentiranim podacima uèinila je Kolanoviæevu reportažu više nego uvjerljivim apelom za brzo i uèinkovito djelovanje. Jer,kao što je poznato, prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju, potrebno je sanirati barem divlja odlagališta manja od 50 kubiènih metara od ukupno tri tisuæe koliko ih u Hrvatskoj trenutaèno ima.

Svim sudionicima natjeèaja zahvaljujemo na sudjelovanju, a nagraðenima i èestitamo!

Za povjerenstvo nagrade Velebitska degenija
Damir Pijaca, predsjednik

"Hrvatska radiotelevizija postigla je vrlo veliku neovisnost o politièkim vlastima, ali još moramo poraditi na neovisnosti od financijskih vlasti", rekao je glavni ravnatelj HRT-a Mirko Galiæ na juèerašnjoj sjednici Programskog vijeæa HRT-a tijekom rasprave o nacrtu novog HRT-ova pravilnika o oglašavanju. Novim æe se pravilnikom HRT pokušati kvalitetnije nositi s prikrivenim oglašavanjem, a Galiæ je najavio i skoru izmjenu etièkog kodeksa koji bi, meðu ostalim, branio nošenje ikakvih poslovnih oznaka na odjeæi ili drugdje za vrijeme rada u programu.

Ipak, Vijeæe je zakljuèilo da predloženi tekst treba doraditi jer ne definira mnoge stvari, poput tijela koje utvrðuje što je prikrivena reklama, a ne predviða ni kazne za kršitelje pravilnika. Nadležni na HRT-u kažu da bi urednici trebali paziti da se u njihovim emisijama ne potkrade kakva prikrivena reklama. Meðutim, pojedini èlanovi Vijeæa tvrde da upravo urednici prikriveno reklamiraju. Danko Bljajiæ je iznio primjer Gorana Miliæa koji je u Dnevniku od 16. travnja dva puta prikazao naslovnicu Veèernjeg lista, što Bljajiæ smatra prikrivenom reklamom. Miliæev potez branio je glavni urednik Informativnog programa HTV-a Vladimir Ronèeviæ tvrdeæi kako je Miliæ morao reæi koje su novine izvor informacije koju obraðuje. No Miliæeve veze s prikrivenim reklamiranjem provlaèile su se kroz gotovo èitavu sjednicu, što je veæ postalo pravilo. Ronèeviæ je tako, odgovarajuæi na prethodno pitanje o prikrivenom oglašavanju Hoto Villa u Miliæevim emisijama potvrdio da su u "Brisanom prostoru" emitirana dva priloga o naselju Tome Horvatinèiæa u trajanju od po pet i pol minuta, te još dva u Miliæevom Dnevniku od po minutu i pol. Bljajiæ tvrdi da je u tim sluèajevima bila rijeè o prikrivenom reklamiranju jer su prilozi bili pozitivno intonirani, dok su ostali mediji pisali o teškoæama projekta poput slabe prodaje od tek 20 posto.

"To je još jedan dokaz više da ovo nije bila reklama. Da je bila rijeè o reklami, sigurno bi gospodin Horvatinèiæ prodao daleko više objekata", neobièno je zakljuèio Ronèeviæ. Bljajiæ je najavio da æe zatražiti oèitovanje od Vijeæa za elektronièke medije jer na HRT-u nitko nije pokazao interes zaštititi javnost od prikrivenih reklama. Vijeæe je pozvalo èelnike HRT-a da preraspodijele planirana sredstva za ovu godinu tako da više novca osiguraju za programe od interesa za javnost, poput dramskog, obrazovnog, kulturnog, znanstvenog, dokumentarnog i programa za djecu i mlade.

IFJ Demands “Immediate Release” of Italian Journalist for Investigating Flawed Murder Investigation

Today the International Federation of Journalists supported its Italian affiliate, the Federazione Nazionale della Stampa Italiana, in demanding the immediate release of journalist Mario Spezi, who has been in jail since 7 April. His arrest follows a long running public dispute with the judiciary over his investigations into a series of murders that took place in the region of Florence between 1968 and 1985. His findings were about to be published in a book a few days later.

“We are appalled that an investigative journalist can be jailed for daring to criticise the official investigation in a criminal case” said IFJ General Secretary Aidan White. “Not only are the charges against Mr Spezi unclear, but the criminal prosecution of a journalist is in total breach of press freedom. We simply do not see any reason to keep Mr Spezi in Jail”.

Mr Spezi seems to be accused of defaming Italian judges and of conducting his own probe in the murder cases, although the official charges have not been made public. He appeared several times on talk-shows between 2000 and 2002, expressing criticisms of the judiciary in its handling of the investigation into a series of eight murders that had labelled Pietro Pacciani “the monster of Florence” in 1994. Mr Pacciani died in jail in 1998 while awaiting a retrial after his initial guilty verdict was quashed in a court of appeal. 

In 2004, the police seized Mr Spezi’s hard disk, notebooks, address books, e-mail correspondence as well as the draft of a book he was writing together with senior US journalist Douglas Preston.

On 7 April, a few days before the publication of the book by Mr Spezi and Mr Preston, a special police unit (Gruppo Investigativo Delitti Seriali, GIDES), arrested Mr Spezi at his home and transferred him to the central jail in Perugia , where he has since remained. Following this arrest, Mr Preston declared that he was afraid of travelling to Italy and that he feared harassment by the police.

Under Italian law preventive detention is only foreseen for serious crimes, which is clearly not the case for a journalist whose greatest offense seems to have written articles and books that embarrass the judiciary and challenge the official inquiry.

The IFJ says that the immediate release of Mr Spezi is the only option in the current situation, unless the Italian police clarifies the charges they have against Mr Spezi.

For further information contact the IFJ at +32 2 235 22 00
The IFJ represents over 500,000 journalists in more than 110 countries

 

 

 

 

 

 

 

OPATIJA - Ekipa Hrvatskog radija - Radio Pule pobjednik je 2. Otvorenog kupa Hrvatske u kuhanju brodeta. Miješana ekipa rijeèkih dopisništava Veèernjeg lista i Vjesnika u sastavu Tamara Opaèak Klobuèar i Damir Herceg osvojili su drugo mjesto. Natjecanje u juhanju brodeta okupilo je na jednom mjestu 60 novinara iz Slovenije, Njemaèke, makedonije, BiH te Hrvatske. otvoreni kup Hrvatske za novinare u kuhanju brodeta nastavka je sad veæ tradicionalnog natjecanja u kuhanju gulaša, manifestacije koju je prije pet godina osmislio novinar Vladimir Juriæ. Na ovogodišnjem otvorenom kupu natjecale su se 22 ekipe podjeljene u dvije grupe. U subotu je zelena skupina kuhala u Matuljima, juèer je plava skupina kuhala na kupalištu Slatina što je izazvalo veliki interes turista. Veæini sudionika ovo natjecanje nije nepoznato. Supružnici Janez i Majda Kurbus sa Radio Slovenske gorice juèer su prvi put u životu pripremali brodet, recept su, kažu, potražili na internetu, a kad zapne za savjet priupitaju kolege. Predstavnicima njemaèkog zdravstvenog èasopisa Germany 1 iz Kolna ovo je bio prvi susret s ovom manifestacijom, no ne i s brodetom jer je nada Kannenberg porijeklom iz kvarnerskog kraja. Riba koju su pripremali, natjecateljima je bila zadana od starne žirija koji su èinili vlasnici restorana iz Opatije i Kastva te šefovi kuhinja opatijskih hotela Pallace-Belleuve i Ambasador. Finski skijaš Kalle Palander juèer je na poziv opatijske i kvarnerske Turistièke zajednice boravio u Opatiji, pa je posjetio novinare koji su kuhali brodet, te ih "nadgledao". Svi ljubitelji ribljeg paprikaša mogu se okušati u toj disciplini sljedeæeg vikenda u delnicama.

Da pritisci na novinare poprimaju sve "maštovitije" i drskije oblike, govori i najnoviji sluèaj prijetnje fotoreporteru Slobodne Dalmacije iz Primoštena Jošku Gaæini. U petak naveèer u kuæu mu je upao Joso Puliæ i zahtijevao da s raèunala izbriše sve fotografije koje je na radnom zadatku tog popodneva snimio.
Ako se tekst i fotografije o spornom putu u Dalamtinskoj ulici u Primoštenu objave, zažalit æe on i potpisnica ovih redaka, kazao je s pozicije moæi našem fotoreporteru Joso Puliæ.
- Još je izvan svakog konteksta spomenuo i primoštenskog naèelnika Stipu Petrinu, zaprijetivši i njemu, držeæi valjda da oni stoje iza èitave prièe što nema veze s istinom - govori fotoreporter Slobodne Joško Gaæina.
Nije to jedina prijetnja koju je Gaæina dobio tog dana, naime i majka Jose Puliæa, Mira, zaprijetila mu je kamenom u glavu ako ne prestane škljocati aparatom još dok je obavljao svoj posao na terenu. Da bi se dalje moglo raditi na prièi u koju je, prema tvrdnjama susjeda, indirektno ukljuèen zet Puliæevih opæinski državni odvjetnik Emilio Kalabriæ, ali i neki suci Opæinskog suda u Šibeniku koji su navodno otezali i otežu sudske sporove, prijetnja ekipi Slobodne prijavljena je policiji.
- Puliæevi su suzili i uzurpirali javni put star stoljeæima. Verbalno i fizièki napadaju susjede, èak se prijeti i lovaèkom puškom.
Sve je to prijavljeno policiji, ali nitko nam do sada nije pomogao. Izloženi smo neviðenom teroru i šikaniranju i stalno nam se pod nos stavlja opæinski državni odvjetnik Emilio Kalabriæ.
Preostao nam je još jedino USKOK i novinari i zato smo se obratili Slobodnoj Dalmaciji - kaže Tomislav Prosenica tragom èije prièe se i izišlo na teren i njegova izjava najbolje oslikava zašto se tako silno želi zaustaviti njezino objavljivanje.kljuèen zet Puliæevih opæinski državni odvjetnik Emilio Kalabriæ, ali i neki suci Opæinskog suda u Šibeniku koji su navodno otezali i otežu sudske sporove, prijetnja ekipi Slobodne prijavljena je policiji.

DUBROVNIK - Novinara sportske redakcije Glasa javnosti, Dejana Ignjatoviæa, i fotoreportera Peðu Milosavljeviæa šestorica mlaðih huligana pretukla su u srijedu unutar dubrovaèkih zidina.

Osim što su Ignjatoviæu tijekom kratkotrajnog "cipelarenja" rasjekli nos te Milosavljeviæu ruku kojom je pokušavao zaštititi lice, huligani su im razbili laptop i fotoaparat. Beogradski su novinari došli u Dubrovnik kako bi s još 14 kolega iz SCG-a izvještavali s èetvrtfinalne utakmice Lige prvaka izmeðu Juga i Partizana Ignjatoviæ je izjavio da je s Milosavljeviæem šetao gradom.

- U jednoj uskoj ulici potpuno su nas neoèekivano napali nepoznati momci jer su vjerojatno èuli da prièamo srpski - rekao je Milosavljeviæ.

Ignjatoviæ je dodao da su se on i kolega pokušali braniti te da su se stoga huligani razbježali. Naveo je kako je nekoliko graðana promatralo tuènjavu te da ih je jedna gospoða pozvala i ponudila im pomoæ.

Tako su novinari dobili flastere i vodu da isperu rane. Ivan Kukrika iz dubrovaèke policije rekao je da nema nikakvu službenu informaciju o premlaæivanju novinara jer tuènjavu nitko nije prijavio policiji. 

EFJ Condemns Harassment of Turkish Cypriot Journalist

 

The European Federation of Journalists, the regional group of the International Federation of Journalists, today condemned the Turkish government’s decision to sue the Turkish Cypriot journalist Serhat Incirli for criticizingTurkey.

 

“This is the first time Turkey has attempted to sue a Turkish Cypriot journalist for insulting the Turkish nation”, said EFJ General Secretary Aidan White. “It is a deliberate attempt to intimidate independent journalists and to muzzle free public debate.” 

 

Turkish Cypriot authorities declared that the Attorney General of Turkey would sue Serhat Incirli, who currently lives in London and writes in “Afrika” daily, published in the northern part of Cyprus, which is under Turkish military control.

 

Serhat Incirli will be sued for two of his articles criticizing Turkey. The disclosure came after Ferdi Sabit Soyer, the head of the authorities in the Turkish occupied part of Cyprus, told Turkish Cypriot journalists’ associations that “The police had interviewed Serhat Incirli’s parents in order to discover his current address.” the news has provoked anger among Turkish Cypriot media and journalists.

 

Sener Levent, the editor of “Afrika” newspaper, stressed in and editorial that this case shows that “there has been absolutely no change in the operation of intimidation and threats by the regime against political opponents” and he wondered if Turkish authorities were going to treat Serhat Incirli in the same way as the writer Orhan Pamuk.

 

Sener Levent himself was arrested in 2001 for allegedly “spying for Greek Cypriots” and was set free shortly afterwards following reactions of the international and domestic media organizations. The newspaper’s printing premises have also been bombed twice and the newspaper’s journalists have had hundreds of legal suits filed against them.

 

“In view of past events, we cannot understand the current behaviour of the Turkish government and the regime in the northern part of Cyprus and we ask them to drop the charges against Mr. Incirli”, said Aidan White, “We are further concerned over Mr. Incirli’s security if he leaves London and chooses to return home”.

 

The EFJ says that the Turkish authorities need to respect basic principles of press freedom and to provide guarantees that Mr. Incirli will not be prosecuted, either in Turkey or in the northern part of Cyprus,  and it supports the Cyprus Union of Journalists, which asks for respect of press freedom on the island.

 

For further information contact the EFJ at +32 2 235 22 00

The EFJ represents over 160,000 journalists in more than 30 countries

 

ZAGREB – Kada je 12. srpnja 1806. godine u Zadru izašao prvi broj novina »Kraljski Dalmatin – Il Regio Dalmata«, bio je to jedan od kljuènih dogaðaja u povijesti hrvatske kulture i civilizacije. Dvjestotu obljetnicu prvih hrvatskih novina, doduše dvojeziènih: na hrvatskome i talijanskome jeziku, obilježava izložba »Poèetci hrvatskog novinstva i publicistike«, otvorena u srijedu u Nacionalnoj i sveuèilišnoj knjižnici.
Nakon prvih periodièkih publikacija koje se u Hrvatskoj pojavljuju u 18. stoljeæu, najprije na latinskome, a potom na njemaèkome jeziku, prve novine na hrvatskome jeziku izdane su u Zadru, podsjetio je u uvodnoj rijeèi ravnatelj NSK Josip Stipanov.
Taj je dogaðaj pokazao da je Hrvatska tada držala korak s razvijenim europskim sredinama, odnosno da je Hrvatska sastavnica toga europskog kulturnog kruga i što se pojave novina i periodike tièe, kazao je Stipanov. Autor izložbe Sreæko Lipovèan ukazao je na kriterij relevantnosti onoga što æe se objaviti u novinama, vidljiv veæ u prvim novinama, gdje je važno imalo prednost pred zanimljivim. Višejeziènost autora stoji u raskoraku s moguænostima èitateljstva, primjeæuje Lipovèan.
Publikacije su u svojim ranim godinama èesto plaæale visoku cijenu svoga javnog angažmana – èesto su bile ugašene brzo nakon poèetka izlaženja, a intelektualci i vrhunski uèenjaci svoga vremena, ekipa koja je pokretala prve publicistièke projekte u Hrvatskoj, »rijedak su primjer koncentracije pameti i upornosti koja se više nije ponovila u hrvatskom novinarstvu«, kazao je Lipovèan.
Akademik Radoslav Katièiæ istaknuo je važnost izložbe koja otvara trend vraæanja novinarstva s rubova prema središtu interesa povjesnièara. Francuskoj zahvaljujemo što su se pojavile prve novine na hrvatskome, kazao je Katièiæ, dodajuæi da je po zapovijedi tiranske vlasti uveden dvojezièni »Kraljski Dalmatin« jer je vlast htjela da i manje obrazovani znaju što kani uèiniti.
Godina izlaska novine 1806. prijelomna je u povijesti hrvatskog književnog jezika, rekao je Katièiæ. Bio je to, slikovito kaže Katièiæ, nadljudski pothvat u tadašnjim okolnostima, prve novine na hrvatskom jeziku u zabitnoj provinciji.
Nakon Zagreba, izložba æe od 12. srpnja, dana na koji je objavljen prvi list na hrvatskom jeziku, biti postavljena u Zadru.

Hrvatsko novinarsko društvo izražava žaljenje zbog huliganskog napada na novinarsku ekipu dnevnog lista Glas javnosti  iz Beograda i uništavanje njihove opreme uoèi vaterpolske utakmice izmeðu Juga i Partizana.
Osuðujuæi ružni i necivilizacijski ispad šaèice takozvanih navijaèa prema novinarima koji su došli raditi svoj posao, HND od nadležnih organa oèekuje uèinkoviti postupak u pronalaženju izgrednika.

Za HND

Luko Brailo, potpredsjednik

WASHINGTON - Dva lokalna amerièka lista osvojila su u ponedjeljak Pulitzerove nagrade za izvještavanje o uraganu Katarina i njegovim posljedicama, dok su ih Washington Post i New York Times ukupno osvojili sedam, ukljuèujuæi i one u najprestižnijim kategorijama.
Pulitzerove nagrade za javne zasluge dobili su The Sun Herald iz Biloxija za »iznimno i sveobuhvatno izvještavanje o uraganu Katarina« i The Times-Picayune iz New Orleansa za »herojsko izvještavanje« o istom dogaðaju, èak i nakon evakuacije novinara i uredništva lista iz pogoðenog grada. The Times-Picayjune je ujedno dobio nagradu za izvanrednu vijest (breaking news).
The Washington Post ih je ove godine osvojio èetiri, ukljuèujuæi i onu za istraživaèko novinarstvo (novinari Susana Schmidt, James Grimaldi i Jeffrey Smith) za tekstove o makinacijama utjecajnog washingtonskog lobista Jack Abramoffa, što dovelo i do razotkrivanja korupcije u Kongresu. Post je nagraðen i za ekskluzivu (Dana Priest) za tekstove o tajnim zatvorima CIA-e te za najbolju kritiku (Robin Givhan, modna kritika).
The New York Times je osvojio tri nagrade - za nacionalno (za prièu o prisluškivanju amerièkih graðana, James Risen and Eric Lichtblau) i meðunarodno novinarstvo (za tekstove o pravom sustavu u Kini, Joseph Kahn i Jim Yardley ) te za najbolji komentar (Nicholas Kristof) .
Rick Attig i Doug Bates iz Oregoniana iz Portlanda su dobili nagrade za pisanje uvodnika, a Mike Luckovich iz Atlanta Journal-Constitutiona za karikaturu.
Nagrade za fotografiju dobili su osoblje The Dallas Morning Newsa, za snimke posljedica uragana Katarina i The Rocky Mountain News iz Denvera (fotograf Todd Heisler) za fotografije pogreba amerièkih vojnika ubijenih u Iraku.
Pulitzerova nagrada svake se godine takoðer dodjeljuje za književna i glazbena ostvarenja. Ove je godine nagrada za dramu izostala, a za fikciju ju je dobila Geraldine Brooks za knjigu »March«. Najboljom biografijom je proglašena »American Prometheus: The Triumph and Tragedy of J. Robert Oppenheimer« Kaija Birda i Martina J. Sherwina. Za poeziju nagradu je dobila Claudia Emerson za djelo »Late Wife«.
Nagradu za glazbu dobio je »Piano Concerto: Chiavi in Mano« Yehudija Wynera, u izvedbi bostonskog simfonijskog orkestra.

 

Nakon duge i teške bolesti, u Rijeci je u 78. godini života preminuo Vilim Mulc, nositelj niza odgovornih funkcija i dužnosti u okviru ukupnog razvoja Rijeke. U mandatu 1978. – 1982. godine obavljao je i dužnost predsjednika Skupštine opæine Rijeka, a u mirovinu je otišao 1990. s dužnosti ministra unutarnjih poslova

BERLIN - Berlinski medijski koncern Axel Springer sljedeæi tjedan u Poljskoj pokreæe svoj drugi dnevni list, Dziennik, u izdanju poduzeæa Axel Springer Polska, s 14 izdanja drugog po velièini poljskoga medijskog izdavaèa. Kako stoji u priopæenju za tisak, list s redakcijom u Varšavi obraæat æe se "mladom, obrazovanom èitateljstvu, koje se zanima za poljske, europske i meðunarodne teme", a po layoutu, formatu i sadržaju bit æe raðen po uzoru na njemaèko podizdanje dnevnika Welt, koje izlazi pod imenom Welt kompakt.
Dziennik æe stajati 40 centi, a srednjoroèni je cilj naklada od 150.000 primjeraka. Glavni urednik novog lista bit æe Robert Krasowski, koji je do sada vodio prvo Springerovo poljsko izdanje, tabloid Fakt, osnovano u listopadu 2003. godine. List, raðen po modelu Bilda, vrlo je brzo ušao u zonu profita, a danas je s nakladom od 520.000 primjeraka najprodavaniji poljski dnevnik.Springerov najvažniji konkurent u Poljskoj je medijska grupa Agora, koja pak svojim tabloidom Nowy Dzien nije uspjela ostvariti ciljnu nakladu od 250.000 primjeraka pa je u veljaèi naslov povukla iz tiska. Poznavatelji poljskoga medijskog tržišta ipak vjeruju da Springer ima šansi jer je za novo izdanje angažirao vodeæe poljske novinare koje je doveo iz drugih listova. S prošlogodišnjom neto likvidnošæu od tristo milijuna eura raspolaže i dovoljnim financijskim sredstvima za održavanje dnevnog lista u prvoj fazi. Springer je u Poljskoj aktivan veæ 13 godina, a osim tabloida Fakt izdaje i poljska izdanja èasopisa Newsweek i Forbes, ženske, kompjutorske i auto-moto èasopise. Izdavaè najtiražnijega europskog tabloida Bild ovim korakom veæ ide u smjeru ekspanzije u inozemstvu, najavljene nakon što mu je zimus zbog njemaèkih medijskih zakona onemoguæena kupnja televizijske grupacije ProSiebenSat.1. Kupnju velièinom druge njemaèke komercijalne televizije po cijeni od 4,2 milijarde dolara zaustavili su Komisija za kontrolu medijske moæi i Ured za sprjeèavanje monopola, uz glavnu zamjerku da bi najveæi njemaèki novinski izdavaè zajedno s TV kuæom imao prevelike moguænosti cross-promotiona izmeðu tiskanih izdanja i televizije te time stvorio nelojalnu konkurenciju naspram drugih medijskih kuæa. Na televizijskom tržištu bi pak bio stvoren duopol s koncernom Bertelsmann, vlasnikom RTL-a, što bi se negativno odrazilo na medijske sadržaje i pluralizam mišljenja u zemlji, ali i na situaciju javnih njemaèkih televizija. Zaustavljanje fuzije pozdravili su tada novinarski savezi, politièari i javni mediji, ali kritizirali privatni mediji i investitori, ne samo uz argument da su njemaèki medijski zakoni prestrogi i ne idu u korak s vremenom veæ i tvrdeæi da æe zabrane vlasništva unutar njemaèkoga medijskog tržišta s jedne strane dovesti strane investitore u Njemaèku, s druge njemaèke medijske koncerne potjerati na kupnju u inozemstvu. Za razliku od konkurenata poput švicarskog izdavaèa Ringier ili njemaèkog Gruner + Jahr, Springerov je posao u inozemstvu donekle nerazvijen, pa je još 2004. godine tek 15 posto prometa ostvarivao u svojim stranim poduzeæima. Šef koncerna Mathias Döpfner najavio je tada da u sljedeæih pet godina taj udio želi udvostruèiti. Koncern stoga internacionalizaciju, uz uèvršæivanje vodeæe pozicije na njemaèkom tržištu i digitalizaciju, navodi kao jedan od tri strateška cilja.
Za sada je Springer aktivan u 32 zemlje, od toga u zapadnoj Europi u Francuskoj, Španjolskoj i Švicarskoj, no glavno je tržište rasta istoèna Europa jer je Springer, osim u Poljskoj, aktivan u Èeškoj, Rusiji i Maðarskoj gdje izdaje dnevni list Reggel, osam regionalnih dnevnika i 20 èasopisa.

Hrvatsko novinarsko društvo (HND) pruža punu podršku novinarkama i novinarima Ariani Kekiæ (Radio Mrežnica), Tomi Vièiæu (Veèernji list) i Tihomiru Ivki (Karlovaèki list), koje je dožupan karlovaèki Marinko Milèiæ, meðu ostalim, nazvao "kosovsko-udbaškim špijunima, narkomanima i smeæarima".
 HND smatra da je dožupan Milèiæ prešao svaku mjeru iole prihvatljive komunikacije s javnošæu te da je nastupima ugrozio medijske i novinarske slobode i prava zajamèena Ustavom i zakonima RH. Hrvatsko novinarsko društvo se pridružuje zahtjevu novinarki i novinara da o Milèiæevim istupima sud donesu župan Karlovaèke županije Ivica Horvat, predsjednik Milèiæeve matiène stranke HSP Anto Ðapiæ, Županijsko državno odvjetništvo i Policijska uprava Karlovaèka. Od matiènih medijskih kuæa spomenutih novinarki i novinara tražimo da javno osude Milèiæeve uvrede i prijetnje te da svim zakonitim sredstvima zaštite njihov ljudski i profesionalni dignitet.

Dragutin Luèiæ Luce     
predsjednIk HND

Poštovani,

posljednjih smo tjedana, na žalost, ponovno postali – mete. Mi, sportski novinari.
Hrvatski zbor sportskih novinara  posljednjih je godina vrlo èesto upozoravao na ponašanje pojedinaca u sportu, bilo funkcionara, bilo prateæih osoba, bilo sportaša, bilo – novinara. Nije nam strano niti teško bilo „voditi bitke“ u kojima nam je glavna namjera bila zaštititi profesiju, od napada izvana, ali i od pogrešaka novinara.
Oèito je, svoj glas moramo podiæi ponovno!
U nogometnom Splitu su zabranili ulazak novinarima u klupske prostorije, u nogometnom Zagrebu si dopuštaju blatiti (da ne napišem ovdje što je doista reèeno) novine i novinare, rukometaši ulaze u otvoreni rat protiv novinara, prijete tužbama, novinari su „dežurni krivci“, a to nije sve...
No, sve to baš mi, sportski novinari, zanemarujuæi kolegijalnost, ponekad i objektivnost, dozvoljavamo, registriramo, analiziramo, punimo time svoje medije. Oni koji nisu spomenuti s radošæu prenose zabrane, oni kojima su pogrde upuæene baš na takvim temama šire svoje retke ili minute, pišuæi još gore i još soènije pogrde.
Radimo jedni protiv drugih, uporno, ne promišljajuæi o slici o sportskom novinaru koju tako šaljemo u javnost, ulizivaèki i bez stava. Iako je HZSN, zajedno s HND-om veæ nekoliko puta upozoravao, usmjeravao pozornost javnosti na problem i predlagao rješenja, uèinit æemo to i opet, jer naš je cilj zaštita profesije! Profesije, a ne redakcija, urednika, pojedinaca ili medija.
Kolege, pokušajte skupiti hrabrosti, pokušajte svojim urednicima objasniti, pokušajmo sprijeèiti ove borbe i bitke, pokušajmo:
- ne doæi na press „Hajduka“ dok svim kolegama ne bude dopušten ulaz
- ne spominjati imenom, djelom, ponašanjem, fotografijom dokazano problematiènu osobu koja  trenutaèno obnaša funkciju izvršnog dopredsjednika „Dinama“
- zanemariti sponzore i mecene i pisati o rezultatima i uspjesima klubova ili pojedinaca
- ostati neutralni i objektivni, „boriti“ se argumentima!

Mi, sportski novinari, to svakako znamo i možemo.

Jura Ozmec
predsjednik HZSN-a

Nakon isteka èetverogodišnjeg mandata veleposlanice Hrvatske pri UNICEF-u Neda Ritz se vratila na HTV na mjesto koordinatorice javnih sadržaja. Povratak Nede Ritz na televiziju, što je zanimljivo, poklapa se s posljednjom sjednicom Programskog vijeæa HRT-a na kojoj je èelnim ljudima programa, prvenstveno direktorici programa Tanji Šimiæ, a zatim i glavnom uredniku informativnog programa Vladimiru Ronèeviæu, dan tromjeseèni rok da poprave propuste koje im zamjeraju glavni ravnatelj HRT-a Mirko Galiæ i ravnateljica HTV-a Marija Nemèiæ. Tako je Tanji Šimiæ, iako je na istoj sjednici ponosno spominjano istraživanje prema kojem je HTV najgledanija javna televizija u Europi, zamjeren nedostatak autoriteta i koordinacije te komunikacije s nadreðenima i podreðenima. Vladimiru Ronèeviæu je unatoè ocjenama kako HTV nikada nije imao kvalitetniji i objektivniji informativni program, takoðer spoèitan nedostatak autoriteta, te uèestali profesionalni propusti u informativnom programu. Gledano u tom svjetlu, na Prisavlju se povratak Nede Ritz na HTV percipira kao njeno postavljanje na mjesto programsko-urednièke koordinatorice, a eventualno u buduænosti i kao nove direktorice programa. Valja spomenuti kako je Neda Ritz u svibnju 2001. godine u Pariz i otišla s mjesta glavne urednice programa na kojem je bila od odlaska Obrada Kosovca.

- Mi smo izrazito zadovoljni što se Neda Ritz vratila na HTV jer je ona jedan od naših najdragocjenijih kadrova, ali nema govora o tome da bi ona zauzela mjesto nekakve supervizorice ili mentorice. Ona nam je prevažna da bismo njene kvalitete gubili na takvim poslovima koji, u krajnjem sluèaju, niti ne postoje - potvrdio je Mirko Galiæ informacije o povratku Nede Ritz, ali i demantirao da se razmišlja o njoj kao eventualnoj nasljednici Tanje Šimiæ. Prema Galiæevim pojašnjenjima, povratak Nede Ritz na Prisavlje nije nikakvo iznenaðenje jer je ona još prilikom odlaska u diplomaciju u raskidu ugovora imala klauzulu prema kojoj æe se vratiti na HTV po isteku èetverogodišnjeg mandata u Parizu.

Media Release                                           12 April 2006

Now it is Time for Italy to Take Media out of Politics Says IFJ

Once the controversy over voting results is over Italy’s new government must give top priority to making sure the hand of politics if kept out of the country’s newsrooms once and for all says the International Federation of Journalists, the world’s largest journalists’ group.

“For years the fact that the country’s Prime Minister has been able to effectively control mainstream broadcast media has cast a long shadow over Italian democracy,” said Aidan White, IFJ General Secretary. “It’s now time to end that sort of political influence once and for all.”

At the weekend journalists’ leaders from around Europe gathered in Slovenia for the annual meeting of the European Federation of Journalists, the IFJ regional group. Among the results of the meeting was a commitment to campaign for independent public broadcasting across the region.

But the IFJ says that the issue in Italy is not just about dealing with the conflict of interest by which outgoing Prime Minister Silvio Berlusconi used his position as head of the family that controls the country’s largest private media company, Mediaset, and his political position controlling the public broadcast system RAI, to limit criticism from the broadcast media.

“For years Italy has suffered from a culture of political influence in the broadcast sector in which all political groups have had undue influence on the way media work,” said White. “That, too, must change. We must see Italy now getting back to normal service – with professional distance between the work of politicians and the media.”

The IFJ says that a change of government gives an opportunity for a fresh start in Italian media. “Promises have been made that Italy’s journalists will be able to work freely without undue pressure on them,” said White. “We hope the new government will deliver on theses promises as soon as possible.”

For further information contact the EFJ at +32 2 235 22 00
The EFJ represents over 260,000 journalists in more than 30 countries

 

 

VUKOVAR - Hrvatski branitelj iz 1991. godine Ivan Leutar (44), jedan od legendarnih boraca s Trpinjske ceste u Vukovaru, tužit æe HRT jer mu unatoè èinjenici da ne posjeduje TV aparat, uporno stižu sudske ovrhe za neplaæenu pretplatu.

Odluka Opæinskog suda u Vukovaru, kojom mu je dosuðena ovrha na treæinu nepostojeæe mirovine radi podmirenja duga za TV pretplatu, u meðuvremenu je poništena, ali mu je ovih dana stigla nova.

- Tužit æu HRT jer ovo što rade stvarno nije normalno. Nakon napisa u Jutarnjem uspio sam pronaæi inkasatora koji je na moj zahtjev bio kod mene u stanu. Èovjek se uvjerio da nemam ni radio, a kamoli televizor i veæ sutradan je došlo rješenje po kojem HRT odustaje od ovrhe na 118 kuna jer su se namirili. Samo tri dana kasnije stigla mi je opomena pred ovrhu za 202 kune, zbog neplaæene pretplate za posljednja tri mjeseca 2005. godine. Pitam se iz èega su se to oni “namirili” prvi put kad uopæe nemam mirovine - istièe Leutar.

Da sve bude èudnije, on, prema preporuci lijeènika, veæ godinama zbog dijagnoze PTSP-a uopæe ne gleda TV kako se ne bi uznemirio, a veæi dio prošle godine nije imao ni struje koja mu je bila iskljuèena jer ju nije imao èime platiti. - Èudi me da se, kad su državne institucije u pitanju, kao što je HRT, odluke donose za jedan dan, a kad mi obièni ljudi nešto trebamo, procesi traju godinama. Sretan sam jer mi je nedavno država isplatila prvi prihod još od 1998. godine, kad sam dobio zadnju plaæu u HV-u - istièe Ivan Leutar.