Ukupno: 2347

ZAGREB -

Mislav Bago bi, osim skidanja s mjesta urednika »Dnevnika«, mogao biti i novèano kažnjen. Naime, glavni urednik Informativnog programa HTV-a Vladimir Ronèeviæ najavio je moguænost »naknadnih sankcija« za Bagu, s obzirom na to da sumnja da je upravo Bago svojim kolegama iz ostalih medija javio o svojoj suspenziji.
- Deset minuta nakon što smo nas dvojica razgovarali nazvala me jedna novinarka i pitala stvari koje smo znali samo Bago i ja, rekao nam je Ronèeviæ te dodao da iz toga zakljuèuje da je »informator« upravo Bago, a ne neki drugi HTV-ov novinar. Ronèeviæ, doduše, nije precizirao što to podrazumijevaju naknadne sankcije, no ako je suditi po nekim ranijim sluèajevima kažnjavanja novinarskih i urednièkih pogrešaka, vjerojatno je rijeè o jednokratnom smanjenju plaæe za 30 posto.
Ronèeviæ je objasnio i da je Bago kažnjen zbog, zapravo, dvije pogreške. Najprije, nije objavio reakciju predsjednika Republike Stjepana Mesiæa na izjave predsjednika Srbije Borisa Tadiæa.
- I na drugu je diskvalifikaciju »Oluje« reagirao Ured hrvatskog predsjednika i bilo bi normalno objaviti tu reakciju, kaže Ronèeviæ. Pa iako su odluku o neobjavljivanju Mesiæeva priopæenja donijeli i Bago i drugi urednik Renato Kuniæ, kažnjen je samo Bago, a Ronèeviæ pojašnjava da je to zato što ima i drugi »profesionalni grijeh«.
- Bago je, ne poštujuæi hijerarhiju u HRT-u i HTV-u, odluèio predsjedniku Srbije, uoèi desete obljetnice »Oluje«, u pisanoj formi ponuditi da u kameru izreèe sve svoje optužbe, potaknute dnevnopolitièkim potrebama opravdanja osobne osude zloèina u Srebrenici. To je, prema mojoj ocjeni s pozicije glavnog urednika, u najmanju ruku neprofesionalno, da u moguæe ostale spekulacije ne ulazim, kaže Ronèeviæ. Dodaje da i Tadiæ i ostali kritièari hrvatske države imaju otvoren prostor na HTV-u, »ali ne i onda kada takvu moguænost samovoljno zloupotrebi trenutni urednik 'Dnevnika' bez znanja vodstva HRT-a i HTV-a«.
Bago nam je juèer, potpuno zbunjen zbog žestoke reakcije svoga šefa, tek izjavio da nije toèno da je bilo što radio na svoju ruku. »Sve što sam radio, pa tako i ovo što mi se sada spoèitava, radio sam uz suglasnost svojih urednika«, kratko je izjavio Bago, koji se zaèudio i zbog optužbi da je upravo on proširio vijest o suspenziji.
Glavni ravnatelj HRT-a Mirko Galiæ ustvrdio nam je da nije on odluèio da se Bago suspendira jer da za to nema ovlasti. Galiæ je, meðutim, potvrdio da ga je uzrujalo to što na spornom »Dnevniku« nije objavljena reakcija Ureda predsjednika.
- Ako predsjednik Tadiæ sto puta usporedi Srebrenicu i »Oluju« i ako predsjednik Mesiæ sto puta na to reagira, mislim da javna televizija to mora sto puta objaviti. Znam da se radi o vijestima koje su po atraktivnosti niža klasa, ali su po važnosti super klasa, kaže Galiæ. Dodaje da Bagu kao novinara vrlo cijeni i da ga je posljednjih godinu dana osobno štitio od brojnih zahtjeva da ga se smijeni s izvještavanja iz Sabora te da æe taj posao Bago raditi i dalje.  S. VEJNOVIÆ

ZAGREB - HTV-ov novinar Mislav Bago iznenada je juèer u 16 sati suspendiran s ureðivanja »Dnevnika«, što je zateklo i njega i njegove kolege. Prema našim informacijama s Prisavlja, Bago je suspenziju zaradio jer dan ranije u »Dnevnik« nije uvrstio priopæenje Ureda predsjednika kojim se reagira na izjave srbijanskog predsjednika Borisa Tadiæa u kojima traži da se Hrvatska isprièa za protjerivanje i ubojstva Srba u »Oluji«.
Do aktera ovog sluèaja juèer ili nismo uspjeli doæi (glavni ravnatelj Mirko Galiæ i glavni urednik Informativnog programa Vladimir Ronèeviæ) ili nam oni ništa nisu htjeli komentirati (Mislav Bago). Meðutim, nekoliko nam je Baginih kolega potvrdilo da je Bago zaradio suspenziju, i to usred priprema za sinoænji »Dnevnik«. Zanimljivo je da je umjesto njega za drugog urednika središnje informativne emisije odabran Renato Kuniæ, iako je upravo on zajedno s Bagom ureðivao sporni »Dnevnik«. Zasad nije poznato hoæe li Bago snositi i neke druge konzekvence osim skidanja s ureðivanja jednog »Dnevnika«.
Prema našim informacijama, Mesiæevo priopæenje nije uvršteno jer je urednièki dvojac smatrao da je u njemu samo ponovljeno ono što je predsjednik Republike osobno rekao dva dana ranije.
Pokušali smo provjeriti kod glasnogovornice Ureda predsjednika Danijele Barišiæ je li Bagina suspenzija posljedica intervencije s Pantovèaka.
- To mi je prvi glas, ne znam ništa o suspenziji, ustvrdila je Barišiæ. Inaèe, juèerašnje su novine priopæenje Ureda predsjednika tretirale vrlo razlièito: dok je u nekima objavljeno gotovo u cijelosti, u drugima je objavljeno u vrlo skraæenom obliku, a bilo je i novina koje su ga potpuno ignorirale. D. C., S. V.

ZAGREB – Nadam se da æemo iduæe godine imati prijedlog zakona o financiranju politièkih stranaka i izbornih kampanja u saborskoj proceduri. U protivnom politika æe u Hrvatskoj postati najprofitnije zanimanje što dokazuju i podaci objavljeni u medijima da su politièke stranke za lokalne izbore potrošile 15 milijuna kuna, a pobjednici su stekli pravo upravljati s 15 milijardi kuna. Takvu stopu dobiti nema niti jedna grana, pa èak niti šverc droge ili oružja – ustvrdio je Zorislav Antun Petroviæ, predsjednik Transparency International Hrvatska (TIH), na juèerašnjoj konferenciji za novinare na kojoj je najavio pokretanje projekta »Smanjivanje korupcije u politici« u sklopu kojeg æe TIH izraditi prijedlog spomenutog zakona.     Izradu zakonskog prijedloga financirat æe sa 440 tisuæa kuna Academy for Educational Development, koju financira Vlada SAD-a. Petroviæ je istaknuo da bi se tim zakonom izbjegle situacije s ovogodišnjih predsjednièkih izbora kada je na privatni raèun HDZ-ove kandidatkinje uplaæen milijun kuna. Posebno je Petroviæ zamjerio HRT-u što je odbio izvjestiti javnost o tome koliko su kandidati na lokalnim izborima potrošili za promidžbu na tom mediju. I nakon predsjednièkih izbora HRT je neko vrijeme te podatke smatrao poslovnom tajnom, no nakon medijskog pritiska i inzistiranja nevladinih organizacija, glavni ravnatelj Mirko Galiæ dao je Petroviæu podatke. Apelirao je i na ostale medije, ali mu oni nisu dostavili podatke koliko su kod njih stranke potrošile na reklame.     Mirko Galiæ juèer je za naš list kazao da u potpunosti podržava inicijativu TIH-a da se zakonski riješi pitanje stranaèkih troškova uoèi izbora, te dodaje da æe HRT objaviti podatke o tome koliko su potrošili za reklamiranje na tom državnom mediju. Meðutim, smatra da TIH više nema moralno pravo javno ih prozivati jer je HRT jedini medij koji im je dostavio podatke nakon predsjednièkih izbora.     – Podatke æemo objaviti kada mi budemo htjeli i neka nas ostave na miru – rezolutan je bio Galiæ, dodajuæi da je HRT dostavio prigovor zbog èinjenice da je svrstan u kategoriju javnih ustanova koje po Zakonu o pravu na pristup informacijama moraju dati sve podatke javnosti. Saša VEJNOVIÆ

ZAGREB - Mediji su dali veliki doprinos razotkrivanju brojnih sluèajeva nasilja nad djecom, ali su u više navrata prekršili zakone kojima se štiti njihova privatnost i intima, stoji u apelu "Zaštita prava, interesa i dobrobiti djece prilikom medijskog izvješæivanja javnosti", koji su prošlog tjedna Hrvatskom novinarskom društvu (HND) zajednièki uputile potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor, državna tajnica za socijalnu skrb Dorica Nikoliæ i pravobraniteljica za djecu Ljubica Matijeviæ Vrsaljko.

Istodobno je na adresu HND-a stigao i Obvezatni naputak o postupanju u predmetima kaznenopravne zaštite djece i maloljetnika - zaštita privatnosti maloljetnih ošteæenika, koji je potpisao glavni državni odvjetnik Mladen Bajiæ.

Bajiæ istièe da je UN-ov Odbor za prava djeteta ustanovio da hrvatski mediji ne poštuju Konvenciju o pravima djeteta, odnosno Odbor je hrvatskom izaslanstvu pri UN "izrazio zabrinutost" zbog medijskog kršenja "prava djeteta na privatnost".

U naputku se podsjeæa da èlanak 16. Konvencije, kao i hrvatsko zakonodavstvo, štite dijete od miješanja u njegovu privatnost, obitelj, dom ili dopisivanje, te njegovu èast i ugled.

Štoviše, u komentaru Zakona o sudovima za mladež pravni struènjaci Franjo Hirjan i Mladen Singer kažu da je u postupku pred maloljetnièkim sudovima zabranjeno ne samo objavljivanje imena maloljetnika, nego i podataka na osnovu kojih bi se maloljetnika moglo identificirati.

Predsjednica Vijeæa èasti HND-a Gordana Grbiæ izjavila je da pojedini novinari koji pišu o maloljetnicima sustavno krše Zakon o medijima i Kodeks èasti HND-a.

Mišljenja je da dio novinara takve profesionalne pogreške èini voðen senzacionalizmom, a dio iz neznanja. Podsjetila da je izdavaèka agencija HND-a PressData 2003., uz pomoæ kanadske vlade i organizacije IREX, tiskala vodiè za novinare Melanije Grgiæ "Djeca i mladež u kaznenom postupku".

Naputak Državnog odvjetništva uslijedio je nakon što je UN-ov Odbor za prava djeteta preporuèio Hrvatskoj da "poduzme potrebne mjere kako bi osigurala da mediji u potpunosti poštuju pravo privatnosti djeteta", a iz njega slijedi da bi se nesavjesni novinari i mediji uskoro mogli naæi na meti policije i sudova.

Jadranka Kosor, Dorica Nikoliæ i Ljubica Matijeviæ Vrsaljko istaknule su važnost medija u promicanju prava djeteta, izvješæivanju javnosti o kršenju prava djece te podizanju svijesti o zaštiti prava, interesa i dobrobiti djece, ali zahtijevaju da se zaštita privatnosti i intime djece i mladeži uskladi s pravom javnosti na informaciju.

(Hina)

SEEMO is informed that the Serbian Government would like to amend the three-year old Broadcasting Act and has sent the amendments to Parliament without consulting professional media organisations in Serbia.

According to our sources, one of the amendments would revoke the veto power of the Broadcast Council member nominated by the autonomous province of Vojvodina, who until now has had the power of veto in all decisions concerning Vojvodina. With this amendment, the Belgrade government has displayed a singular lack of understanding of the problems that are specific to Vojvodina as a multi-ethnic province.

In addition, SEEMO is informed that, instead of the ballot system that was used to randomly determine the term of appointment of individual members of the Broadcasting Council during its first working period, the new amendments propose a fixed length of term for each of the elected members that favours those members who have been elected by Parliament. Thus, those nominated by
Parliament as party candidates would serve terms of six years, while those nominated by professional journalists organisations and NGOs would serve only for four years.

The amendments also extend the deadline for the privatisation of media operated by local government authorities until the end of 2008. According to the original Act, the deadline for privatisation was the summer of 2006. "Instead of speeding up the process of political independence, the Serbian Government is leaving the electronic media at the mercy of local authorities until after the next local elections in Serbia in 2008," said Oliver Vujovic, SEEMO Secretary General.

Under the new amendments, the deadline for the transition of Radio
Television Serbia (RTS) from a state-controlled broadcaster to a public service broadcasting organisation has also been extended until 30 April 2006. "We are alarmed over this development," said Vujovic. "Public service broadcasting is one of the most important mediums through which diversity and the public's right to know can be fulfilled. It is therefore important for Serbia to finish this transition process as soon as possible, in particular since the original deadline was set for 31 January 2003."

"SEEMO calls on the Serbian Government to withdraw the draft amendments to the Broadcast Act and to enter into a wide-ranging consultation with media and other civil society groups before any further amendments are put forward," Vujovic added.

RIJEKA – Zdenko Mance, dugogodišnji direktor Novog lista, novi je predsjednik Nadzornog odbora našeg novinsko-nakladnièkog dionièkog društva. On je na tu dužnost izabran na Skupštini dionièara, na kojoj su izabrani i ostali èlanovi tog tijela: Ivo Kirigin (dosadašnji predsjednik) za zamjenika predsjednika te Josip Buršiæ, Lucija Baretiæ i Jaroslaw Gora i do sada su bili èlanovi Nadzornog odbora, dok su se od višegodišnjeg èlanstva u tom tijelu oprostili Edi Prodan i Draženko Liniæ. Skupština Novog lista usvojila je i financijsko izvješæe za 2004. godinu.

                                                                                        N.L.

PULA - Iako je za vrijeme njenog mandata tiraža udvostruèena, a list doživio kompletan redizajn, glavna urednica Vjesnika Andrea Latinoviæ odlazi s te funkcije, i to na osobni zahtjev, kao što su to juèer objavili svi mediji u zemlji, a naslijedit æe je Darko Ðuretek. Juèer nam je potvrdila da je sama podnijela zahtjev za razrješenje. Podsjeæamo, Latinoviæ je funkciju glavne urednice preuzela u svibnju prošle godine kada je s te funkcije otišao Krešimir Fijaèko. Izjavu novog glavnog urednika juèer nismo uspjeli dobiti. Zanimljivo je da je prije èetiri mjeseca u Vjesnik došao iz Veèernjeg lista, i to na inicijativu dosadašnje glavne urednice.
Osim što je bila jedina žena glavna urednica u 65-godišnjoj povijesti Vjesnika, u cijeloj je prièi zanimljivije to što je Latinoviæ uspjela za vrijeme svog mandata konaèno dignuti na noge ovog kroniènog gubitaša u vlasništvu države, toènije Fonda za privatizaciju.
Iako se veæ èitav niz godina prièa o privatizaciji Vjesnika, Vlada još nije otpoèela taj proces. S druge strane, novinarski kuloari veæ bruje da bi privatizacija mogla poèeti veæ ove jeseni, a kao potencijalni kupac spominje se i austrijska Styria, vlasnik Veèernjeg lista. Takoðer, s najavom privatizacije meðu novinarima Vjesnika proširio se i glas o moguæim otkazima koji bi tada uslijedili. Bez obzira ide li se u privatizaciju ili ne, ipak èudi vijest da Latinoviæ, nakon što je poveæala prodaju i u ožujku list kompletno redizajnirala, sada odlazi s èelne pozicije. Je li njen odlazak svojevrsna uvertira, odnosno priprema terena za predstojeæu privatizaciju Vjesnika?
- Svoj sam posao korektno, pošteno i èasno radila, što pokazuju i rezultati koje smo postigli u prodaji, glasio je odgovor bivše glavne urednice nakon što smo je upitali za razloge njenog odlaska. »Želim zahvaliti Upravi koja mi je dala povjerenje i svim suradnicima jer smo uspjeli napraviti najrelevantniji politièki dnevni list u zemlji«, poruèila je Latinoviæ. Meðutim, konkretan odgovor na pitanje zašto je podnijela zahtjev za razrješenje nismo dobili.
- Drugu fazu reorganizacije Vjesnika vodit æe novi glavni urednik kojemu želim puno sreæe, istaknula je bivša glavna urednica. Na pitanje što æe sada raditi te ostaje li uopæe u Vjesniku Latinoviæ juèer nije mogla konkretno odgovoriti. »Ne znam, ostanak u Vjesniku ovisit æe o tome što æe mi ponuditi novi glavni urednik«, odgovorila je.
N. I.

Dear Colleagues,

 

After being sent to prison in the United States for refusing to reveal her sources in an investigation about the disclosure of the name of a covert CIA agent, New York Times reporter Judith Miller has still not revealed her sources. She could remain in jail until October when the grand jury investigation into who leaked the name of the agent will be over.

 

Media organisations and journalists’ unions and other organisations have rallied to her defence.All IFJ and European Federation of Journalists unions should continue to show their support for Judith Miller and here are the best ways to do it:

 

1. Signa petition started by the Reporters Committee for Freedom of the Press:http://www.rcfp.org/shields_and_subpoenas/support_judith_miller.php
2. JudithMiller’s website (http://www.judithmiller.org/) also has suggestions on how tohelp:http://www.judithmiller.org/howtohelp/index.php
3. ContacttheNew York Timespublic editor, Byron Calame, at

E-mail:public@nytimes.com
Phone: (212)556-7652
Address: Public Editor
The New York Times
229 West43rdSt.
New York,NY10036-3959

 

If you would like to convey your support for Judith Miller to the US journalists’union The Newspaper Guild, you can email its headquarters atguild@cwa-union.orgor email President Linda Foley atlfoley@cwa-union.org.

 

TNG’swebsite (http://www.newsguild.org/) also has information about their actions to show solidarity with Judith Miller and their support of a national shield law forU.S.journalists that would protectthem from legal punishment for refusing to name theirsources.

 

Unions may alsowish to protest directly to the United States embassies in their countries calling for a national shield law to protect journalists or send copies of letters of support to the local US Ambassador. This is an importantst and being taken in favour for the cardinal principle of journalism, so your support is vital. Please do what you can.

 

 

AIDANWHITE
General Secretary

The International Federation of Journalists and its European section, the European Federation of Journalists, today said that it would support legal action on a European and wider international basis against the Government of Romania after a local court effectively endorsed a policy of a government ministry that has delayed payment of wages to media staff for months.

The court in Constanza ruled that journalists and media staff working for the Ministry of Transport would have to live with months of non-payment of wages. Media Sind, the trade union representing the staff, says that the ruling creates a dangerous precedent that may allow other media employers to oblige their employees to work without any clear indication when they might be paid.

The court ruling came after the work force had taken the Ministry to court over months of non-payment of wages, saying that the case was unnecessary even though the Ministry had admitted that they had not been able to meet their wages and salary obligations since March 25th this year.

“On the face of it this is an astonishing decision,” said Aidan White IFJ and EFJ General Secretary. “Workers are being forced to work without pay and without guarantee of when they will be paid. It shows a profound disregard for workers’ rights and for collective agreements that are supposed to protect employment standards.”

The Romanian trade union is planning to take the case to the court of Human Rights in Strasbourg. “We will support such a move,” said White.“And it appears that this decision is in violation of international conventions and labour standards. It should not be allowed to stand.”

For moreinformation, call +32 2 235 22 15
The IFJ represents more than 500,000 journalists in more than110 countries

ZAGREB – »S Glavašem nisam ni u kakvom sukobu, no on je u sukobu s èinjenicama koje sam o njegovom djelovanju otkrio i koje i dalje otkrivam. Tako æe se uskoro vidjeti tko je kome pacijent, a tko je kome bio zapovjednik«, reakcija je novinara 'Feral Tribunea' Drage Hedla na izjavu Branimira Glavaša, koji je u 'Veèernjem listu' juèer ustvrdio da je Krunoslav Fehir "pacijent Drage Hedla".

Tvrdeæi da "Glavaš prièu o ratnim zloèinima u Osijeku pokušava prebaciti na razinu nekakvog osobnog sukoba", Hedl kaže kako "zna da Glavašu nije lako, jer koji god ormar otvori, iz njega ispadaju leševi. Vjerujem da je to frustrirajuæe i da se s tim teško nositi. Mogu razumjeti Glavaša, ali mu, nažalost, ne mogu pomoæi", poruèuje Hedl, koji na Glavaševe urede da je psihijatrijski bolesnik odgovara ovako: "Iako su Glavaševu dijagnozu, objavljujuæi njegov psihijatrijski karton, prije nekog vremena otkrile jedne novine, njegovo stanje može ustanoviti i laik. Dovoljno je vidjeti ga na televiziji. Ako prelistate novine samo unatrag godinu dana, vidjet æete koliko je ljudi nazvao duševnim bolesnicima, luðacima i osobama pomraèena uma. U psihijatriji to se zove projekcija, obrembeni mehanizam u kojem se vlastito stanje pripisuje drugima. Kad je o Glavašu rijeè, u njega to poprima zastrašujuæe razmjere", konstatira Drago Hedl.

                                                                                            B. Pa.

HND: Neprihvatljivo napadati ad hominem

Za komentar smo zamolili i predsjednika Hrvatskog novinarskog društva Dragutina Luèiæa. "Sto puta smo rekli da otkrivanje privatnih podataka podliježe zakonskim sankcijama. Glavaš može objavljene podatke pobiti argumentima, ali nije prihvatljivo napadati ad hominem. Glavaš nikoga ne može diskreditirati neèim što nije u podruèju èime se spomenuti bavi. Neka opovrgne èinjenice ako ima argumenata, ali neka se pritom drži zakonskih odredbi i elementarne pristojnosti", kaže Luèiæ, koji ipak ne misli da HND može tužiti polièara koji opetovano vrijeða i prijeti novinaru.

 

Nikada na memorandumu Hrvatskoga novinarskoga društva (HND) nije bilo napisano niti igdje otposlano da su hrvatski novinari optuženi u Hagu “nacionalisti i tuðmanisti” niti da dotièni nisu novinari, iako nisu èlanovi HND, a upravo to stoji u napisu vašeg novinara Davora Ivankoviæa. Ne treba posebno naglašavati da je profesionalna dužnost novinara da provjeri istinitost informacija. Rijeè, je dakle, o izmišljotinama lako prepoznatljiva izvora koje Veèernji list  od ponedjeljka 25. srpnja 2005 na èetvrtoj stranici pod naslovom “Reporterima novinari, za HND – nacionalisti”, objavljuje i to bez ikakve provjere ili ograde. Svi dokumenti koje je HND vezano za optužene novinare i suradnike u medijima odaslao meðunarodnim organizacijama nalazili su se više od dva mjeseca na Web stranici HND-a: www.hnd.hr, pa su, logièno, dostupni svima ukljuèujuæi i Davora Ivankoviæa. Uz to, HND je jo tomu uputio èetiri javna priopæenja, te predsjednik HND-a još jedno. Stoga oèekujemo da Veèernji list na podjednako uoèljivu mjestu objavi i ovaj demanti, a za koji èinjenice lako može provjeriti u HND-u. Naime, kao što vam je vjerojatno poznato, to je prema Zakonu o medijima preduvjet za tužbu, a ako nastavite sa sliènim dezinformiranjem javnosti, HND æe biti prisiljen cijeli sluèaj, u nešto širem kontekstu, internacionalizirati.

 

S poštovanjem

 

Za HND

Dragutin Luèiæ Luce, predsjednik

Nakon višekratnih upozorenja èelništvu Hrvatske radiotelevizije, vezano uz uèestalo kršenje zakonskih odredbi o vremenskom ogranièenju oglašavanja, RTL Televizija bila je prisiljena podnijeti tužbu protiv HRT-a", stoji u priopæenju koje je, u ime RTL televizije, potpisao glasnogovornik Kristijan Gržetiæ.
RTL televizija odluèila je tako sudski ishodovati pravdu, nakon što je, kako se navodi, tijekom lipnja o HRT-ovim postupcima obavijestila brojna državna tijela s molbom da iskoriste sve zakonske ovlasti kako bi sprijeèila HRT-ovo nelegalno djelovanje, a na koja nitko nije reagirao. U svom dopisu RTL navodi kako je inicirao istraživanje nakon podataka dobivenih od nezavisne agencije koju, kao vjerodostojnu, uvažavaju svi medijski partneri u Hrvatskoj, kojim je utvrðeno da je HRT, samo u prvih šest mjeseci 2005. godine, na oba svoja programa prekršio zakon najmanje 593 puta, ne pridržavajuæi se zakonskih odredbi o vremenskom ogranièenju oglašavanja, te je tako samo u travnju, svibnju i lipnju 2005. emitirao 12. 968 sekundi promidžbenog programa iznad zakonskog ogranièenja. Na RTL Televiziji tako procjenjuju da je HRT, izravnim kršenjem zakona, u travnju, svibnju i lipnju 2005.g., ostvario dodatni prihod od oko 13.319.621,00 kuna.
"Èinjenica da HTV, kao javna televizija izravno krši zakone, dok se komercijalne televizije pridržavaju istih odredbi, potpuno je neprihvatljiva i ozbiljno narušava tržišnu utakmicu i jednake uvjete poslovanja za sve sudionike na televizijskom tržištu. RTL ovom tužbom nema cilj stjecanje materijalnog dobitka, nego sankcioniranje nezakonitog poslovanja HRT-a. Stoga su predstavnici RTL Televizije izjavili i obvezali se da æe cjelokupni iznos naknade štete, koji bi dobili po navedenoj tužbi, uplatiti u dobrotvorne svrhe", navodi se u priopæenju.
Tužbu RTL televizije na HRT-u drže, u najmanju ruku, smiješnom, ponajprije zbog èinjenice da je istraživanje naruèila konkurentska televizija, a ne nadležno nezavisno tijelo, o èemu je Romer Janoš, glasnogovornik HRT-a, rekao:
"Mislim da još nije zabilježen sluèaj da se na ovakav naèin jedna televizijska kuæa brine o drugoj. Ovakvi postupci govore više o njima i mislim da su rezultat njihove nervoze. Jer što drugo reæi o stranci koja sama naruèuje istraživanje, a dobiveni rezultati direktno joj idu u prilog. O tome jesmo li se ogriješili o zakon, utvrdit æe Vijeæe za elektronièke medije, a izvješæe o našem radu i emitiranju oglasa dostavit æe im Programsko vijeæe HRT-a."
Gržetiæ je na njegove rijeèi samo podcrtao kako RTL-u nije do iskamèivanja financijskih sredstava, veæ žele upozoriti javnost na neregularno poslovanje HRT-a, koji, uz nezakonito oglašavanje dodatno utržuje oko šeststo milijuna kuna od pretplate, zbog èega su dodatno ugrožene preostale dvije komercijalne televizije.

piše Anita VRANJKOVIÆ

ZAGREB – Došlo je vrijeme da razdoblje izmeðu 1990. i 1995. godine, koje je u Hrvatskoj obilježeno burnim povijesnim previranjima, postane predmetom bavljenja povjesnièara. Puno je otvorenih pitanja koja se nameæu kad o tom vremenu razmišljamo, a puno je i posljedica koje je to vrijeme ostavilo na naše društvo. Teze od kojih u tim razmišljanjima polazi Denis Kuljiš – ma koliko na mjestima bile nedovoljno argumentirane – u najmanju su ruku stimulativne za javnu raspravu, istaknuo je Slavko Goldstein osvræuæi se na najnoviji naslov izdavaèke kuæe Jesenski&Turk, knjigu »Dva pamfleta protiv Tuðmana« autora Denisa Kuljiša.
    Opsegom nevelika knjiga nastala je, kako je sam autor na predstavljanju istaknuo, kao literarna razrada zabilješki nastalih u novinarskom istraživanju politièkog i privatnog odnosa bivšega hrvatskog i srpskog predsjednika, Franje Tuðmana i Slobodana Miloševiæa, a posebno njihovih sastanaka u Karaðorðevu i Tikvešu u rano proljeæe 1990. godine. Tako Kuljiš svojim karakteristiènim bujnim novinarskim stilom piše o »Franjinom i Slobinom projektu koncentriranja etniciteta«, o preiscrtavanju granica Bosne i Hercegovine, o situaciji u »SAO Krajini« i sliènome. Ponešto je, zakljuèio je Goldstein, i neosnovanog fabuliranja u Kuliševim pamfletima, pogotovo u onome dijelu o navodno neprekinutoj telefonskoj liniji izmeðu dvaju nacionalnih voða, koja je za vrijeme rata bila stalno djelatna.
    Goldstein je prigovorio i Kuliševoj nesmotrenosti u navoðenju datuma povijesnih dogaðaja i imena njihovih sudionika, no to – zakljuèio je – ipak nije dovoljan razlog da knjiga ne postane važnom literaturom u prouèavanju razdoblja burnih devedesetih.

M. H.

Autor Maja Sajler

OSIJEK – Nezavisni saborsk zastupnik Branimir Glavaš uputio je u èetvrtak otvoreno pismo novinarki Veèernjeg lista Maji Mariæ u kojem ju obavještava da zbog neprofesionalnog, pristranog i uvredljivog izvještavanja nije dobrodošla na njegove buduæe konferencije za novinare. »Ostajem otvoren za suradnju s nekim drugim novinarom kojeg odredi redakcija Veèernjeg lista«, piše u Glavaševom pismu novinarki Mariæ, koje je poslao svim redakcijama, u kojem odbacuje tvrdnje da je novinarku verbalno napao na konferenciji za novinare.

»Istina je da sam Vam poruèio, pred svim ostalim kolegama, da Vas može biti sram što objavljujete izjavu Vjenceslava Billa, èovjeka kojemu je sudski vještak utvrdio takav psihièki poremeæaj da ne može sudjelovati na sudskim raspravama, u kojoj mene taj bolesnik naziva 'èetnikom'«, navodi se u Glavaševu pismu i dodaje: »Pred svim ostalim novinarima iznio sam i dvojbu je li takvo Vaše izvještavanje rezultat Vaše neprofesionalnosti ili Vam je instrukcije za objavljivanje takve uvrede dao suprug, koji je inaèe djelatnik POA-e«

Maja Mariæ je kazala Vjesniku da se ne želi upuštati u bilo kakve rasprave, jer smatra da Glavaševi postupci dovoljno govore sami za sebe. Rekla je da je u utorak objavila razgovor s Glavašem u kojem on za Vjenceslava Billa kaže: »Billa sam tužio, ali on je, kako se ispostavilo, takoðer psihijatrijski sluèaj, pa nije sposoban sudjelovati u raspravama«. Kad je taj tekst objavljen, redakciji se javio Vjenceslav Bill koji je, u skladu s pravilima novinarske struke, zatražio da se objavi i njegova strana prièe, što je Veèernjakovo uredništvo prihvatilo. U svojoj izjavi novinarki Mariæ, Bill je Glavaša prozvao ratnim zloèincem, kojega od prvog dana rata smatra èetnikom, a ne hrvatskim braniteljem.

»Samo sam prenijela njegove rijeèi, bez bez ikakvih osobnih komentara ili zakljuèaka «, istaknula je Mariæ. Na taj je sluèaj reagiralo Osjeèko-baranjsko vijeæe Hrvatskog novinarskog društva, koje je u priopæenju za javnost u èetvrtak izrazilo nezadovoljstvo zbog odluke Branimira Glavaša da Maji Mariæ zabrani pristup konferencijama za novinare. »Podsjeæamo kako ovo nije prvi sluèaj da politièari koriste svoju moæ kako bi odredili tko æe od novinara u pojedinim medijima pratiti njihov rad. Izrazito je neprimjereno da jedan politièar poruèi novinaru kako nije dobrodošao na konferencije za novinare«, navodi se u prioæenju, koje je potpisao predsjednik županijskog HND-a Davor Lonèariæ, te se dodaje da se svi koji misle da je novinar uèinio propust imaju pravo obratiti Vijeæu èasti HND-a ili tražiti ispravak.

Luèiæ: Glavaš bio trebao voditi raèuna o svojim izjavama

ZAGREB - »Kao predsjednik Hrvatskog novinarskog društva moram reagirati na posljednje napade Branimira Glavaša na novinare«, izjavio je u èetvrtak Vjesniku predsjednik HND-a Dragutin Luciæ Luce. »Branimir Glavaš je nedužan dok mu se ne dokaže suprotno. No, on kao visoki županijski i saborski dužnosnik nema pravo vršiti pritisak na medije i diskreditirati novinare«, istaknuo je Luciæ komentirajuæi Glavašev verbalni napad na novinarku Veèernjeg lista Maju Mariæ i novinara Feral Tribunea Dragu Hedla. Naime, njih je Glavaš prije poèetka konferencije za novinare u srijedu optužio da ga žele medijski kompromitirati.

Luciæ je dodao kako Glavaš ima pravo sve komentirati, ali u granicama pristojnosti, jer bi se sve izvan toga moglo smatrati pritiskom na medije.

»Branimir Glavaš je i sam vjerojatno pod pritiskom zbog dogaðaja posljednjih dana, ali kao državni dužnosnik trebao bi voditi raèuna o svojim izjavama«, dodao je Luciæ i istaknuo da politièari èesto, osobito u posljednjih petnaest dana, krivca za probleme traže negdje drugdje. »Imao sam veliki verbalni sukob s Branimirom Glavašem i ovo ne govorim iz te perspektive nego naèelno«, zakljuèio je predsjednik HND-a.

[T. B]

Prije poèetka juèerašnje tiskovne konferencije Branimir Glavaš pred okupljenim je novinarima oštro verbalno napao našu novinarku zbog toga jer se, u skladu s pravilima novinarske struke, osim njegove drznula saslušati i prièu "druge strane" Vjenceslava Billa koji se još 2003. ponudio Državnome odvjetništvu kao svjedok dogaðaja u Osijeku. Osim objeda na raèun naše novinarke, Glavaš se ponovno okomio i na novinara Ferala, Dragu Hedla, kazavši da je "godinama vršio medijsku pripremu" da ga iskompromitira. Glavaš je nevin dok se ne dokaže suprotno, ali nema nikakvo pravo ponašati se kao cenzor. U sluèaju kolegice Mariæ koja je prenijela izjavu èovjeka pod imenom i prezimenom Glavaš nema pravo diskreditirati je i napadati kazao je Dragutin Luciæ-Luce, predsjednik HND-a.

Autor Maja Mariæ, Mladenka Šariæ

U izdanju Media plan Instituta iz Sarajeva nedavno su objavljene knjige Kako pisati za medije: dogaðaj – vijest – izvještaj i Medijska spoticanja u vremenu tranzicije

Prva knjiga, Kako pisati za medije, namijenjena je studentima novinarstva, ali može poslužiti i kao dobar podsjetnik novinarima koji veæ rade u štampanim medijima, na radiju, televiziji, i onima koji pišu za web.

Autori knjige su: prof. dr Najil Kurtiæ, šef odsjeka za žurnalistiku na Filozofskom fakultetu u Tuzli, prof. dr Stjepan Maloviæ, vanredni profesor na studiju novinarstva Fakulteta politièkih znanosti Sveuèilišta u Zagrebu i direktor Meðunarodnog centra za obrazovanje novinara, prof. dr Muhamed Nuhiæ, jedan od pokretaèa studija žurnalistike na Fakultetu politièkih nauka u Sarajevu, doc. dr Rade Veljanovski, docent na odsjeku za žurnalistiku Fakulteta politièkih nauka u Beogradu, Lila Radonjiæ, glavni i odgovorni urednik Produkcijske grupe Mreža i mentor na odsjeku za žurnalistiku Fakulteta politièkih nauka u Beogradu, i mr. Melisa Dedoviæ, regionalni trener za online novinarstvo u okviru mreže South East Europe Network for Professionalization of media (SEENPM).

Knjiga je podijeljena u tri poglavlja: Kako pisati za medije, Specifiènosti audio-vizuelnog izraza, te novinarstvo na webu. ''Svaki deo ima svoju specifiènost, a svi zajedno èine jednu kompaktnu celinu kojoj se ne može ništa dodati. Tu æe i mladi i iskusni novinari pronaæi veoma korisne upute kako znalaèki istraživati, prikupljati i selekcionirati informacije, ureðivati novine i emisije, komentarisati dogaðaje i pojave i proizvoditi  razlièite novinarske sadržaje na veoma sofisticirani naèin. Jer, kako je u predgovoru knjige reèeno, ‘dobar profesionalac stalno uèi, na to ga tera i nova tehnologija, ali i život koji ide nesluæenim brzinama’.'' (Recenzent knjige prof. dr Vesna Šopar, šef Centra za komunikacije, medije i kulturu Instituta za sociološka, politièka i pravna istraživanja Univerziteta Æiril i Metodije u Skoplju i predavaè na post-diplomskom studiju Univerziteta u Skoplju.)

Urednik knjige je Zoran Udovièiæ, predsjednik Media plan Instituta i osnivaè Visoke škole novinarstva Media plan.

"Rijeè je o izuzetno korisnom udžbeniku/zborniku, kojeg krasi mnoštvo praktiènih primjera, didaktièkih napomena i interaktivnih 'prozivki' participanata/studenata za praktièan rad...'' (Recenzent knjige, prof. dr Besim Spahiæ, šef odsjeka za novinarstvo Fakulteta politièkih nauka u Sarajevu)

Izdavanje knjige pomogle su vlada SR Njemaèke i R Francuske kroz aktivnosti Pakta stabilnosti za Jugoistoènu Evropu, a u okviru projekta Permanentno obrazovanje novinara u Jugoistoènoj Evropi.

Druga knjiga, Medijska spoticanja u vremenu tranzicije, objavljena je u saradnji sa  Medija centrom Beograd, Albanskim medijskim institutom Tirana, Internacionalnim centrom za edukaciju novinara Opatija, Makedonskim institutom za medije Skopje i Crnogorskim medijskim institutom Podgorica. Urednik knjige je Radenko Udovièiæ, direktor Media plan instituta.

Knjiga je nastala u okviru istoimenog projekta Mreže za profesionalizaciju medija u Jugoistoènoj Evropi (SEENPM). Rijeè je o regionalnoj asocijaciji razlièitih medijskih organizacija i instituta koji se prevashodno bave edukacijom novinara, medijskim istraživanjima i medijskom produkcijom. SEENPM, sa svojih 18 èlanica, bez sumnje predstavlja najveæu i kadrovski najjaèu instituciju za medijska pitanja u Jugoistoènoj Evropi. Zahvaljuæi finansijskoj podršci ove mreže i njenih donatora, kao i velikom iskustvu Media plan instituta u izvještavanju o medijskim problemima u regionu, pred vama se nalazi zbornik analitièkih radova koji argumentovano razmatraju tri, po mišljenju izdavaèa, goruæe medijske stranputice u Jugoistoènoj Evropi koje ugrožavaju nezavisnost medija:  ekonomski pritisci na medije, kleveta i uvreda i njihova pozicija u domaæim zakonodavstvima, te pojavni oblici jezika mržnje u medijima.

 

Ova knjiga, kao uostalom i mnoge druge, treba da pruži dosta relevantnih informacija i razmatranja kako bi novinari, hronièari medijskih i politièkih zbivanja, nauèni radnici, ali i svi drugi zainteresovani èitaoci, mogli da dobiju predstavu o jednom turbulentnom vremenu u turbulentim zemljama. Glavni junaci ove knjige su mediji i novinari, ali preko njih dobijamo mnogo šira saznanja. Knjiga pomaže da se neke stvari shvate, a potom pravilno selekcionišu. Za novinare je ovo kljuèno, za ostale korisno.

 

Svi tekstovi su dostupni i u èasopisu za medijska zbivanja u Jugoistoènoj Evropi – Media Online (www.mediaonline.ba).

 

Za više informacija o knjigama možete se obratiti na adresu udovicic.r@mediaplan.ba.

 

SEEMO PROTEST MONTENEGRO

The Vienna-based South East Europe Media Organisation (SEEMO), a network of editors, media executives and leading journalists in South East Europe and an affiliate of the International Press Institute (IPI), is alarmed about an incident that took place in the municipal building in Rozaj.

SEEMO is informed that on 7 July, Aida Skorupan, correspondent for the Podgorica daily newspaper Vijesti, was forced to leave a press conference held by the United Nations Development Programme (UNDP) in the municipal building in Rozaj. SEEMO understands that an employee of the municipal office forced Ms. Skorupan to leave the building, explaining that the order was given by the Mayor. He added that according to your instructions, Ms.
Skorupan could not be present at any future meetings taking place in the building.

SEEMO condemns this treatment of a journalist, especially since the incident occurred during a press conference organised by an international organisation inside a municipal building. Municipal buildings, like any other public space, should be made accessible to all journalists working in Rozaj.

SEEMO PRESS RELEASE SERBIA

According to information before SEEMO, the new municipal assembly of the town of Valjevo replaced Olga Petrovic, editor-in-chief and managing director of the local municipal weekly, Napred, with Jovan Bugarski, a member of the Serbian Socialist Party (SPS).

SEEMO is also informed that Napred journalists, who have been on strike since 11 July in protest of Petrovic's replacement, were not allowed to enter the premises of the weekly.

SEEMO condemns the replacement of the editor-in-chief by the new local government, which was elected in last year's local elections. "This situation is even more worrying, since it is an old practice in Serbia that a newly elected government names new editors-in-chief; a process that goes against all journalistic principles," said Oliver Vujovic, SEEMO Secretary General. "Also, the right of journalists to recommend or to vote in a new
editor-in-chief has not been respected."

"SEEMO would like to emphasise that governments should not interfere in the editorial independence of any media outlet and that a free working environment for journalists is a basic principle of any democratic society," Vujovic added.

ZAGREB – Èlanovi Vijeæa Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, njih 12 od 22, veæ su juèer na preko noæi sazvanoj sjednici raspravljali o problemu podrške te središnjice zabrani okupljanja na Markovu trgu. Konkretni zakljuèci nisu doneseni, iako je sastanak bio buran. Udruženi sindikati i dalje zahtijevaju odgovor na pitanje zašto je Vesna Dejanoviæ, predsjednica SSSH, podržala zabranu okupljanja na Markovu trgu, a da stav o tome nije donijelo Vijeæe središnjice. Tim više jer gotovo i nema Saveza sindikata koji bi podržao zabranu okupljanja.
    Sazivanje juèerašnje sjednice, potakle su medijski napisi, a osim što su predsjednici udruženih sindikata dobili bukvicu jer su informacije s neformalnog sastanka procurile u javnost, svoju porciju dobili su i novinari. Toènije, »krvopije i lešinari žutog tiska« koji se, navodno, nemaju èime baviti pa pišu o SSSH i psima, što se takoðer navodno èulo na današnjoj sjednici. Sama Vesna Dejanoviæ juèer o situaciji u kuæi nije željela govoriti, veæ se javnosti obratila priopæenjem u kojem tvrdi da su predsjednici udruženih sindikata od trenutka povlaèenja prvog prijedloga Vlade pa do donošenja izmijenjenog prijedloga zakona bili informirani o zbivanjima.
    Predsjednici sindikata udruženih u SSSH i dalje tvrde da su za donošenje spornog zakona saznali iz tiska i da se o stavu SSSH uopæe u kuæi nije razgovaralo. Sporni zakon i glas saveza za njega i u èetvrtak æe bit æe tema razgovora u toj sindikalnoj središnjici. Naime, nakon što o tome porazgovaraju predsjednica i èetiri potpredsjednika saveza, tema æe se opet otvoriti i na Vijeæu tim više jer je Sindikat poljoprivrede najavio ustavnu tužbu.

ZAGREB - Na zagrebaèkom groblju Mirogoj pokopan je Milovan Baletiæ, bivši predstojnik Vladina Ureda za odnose s javnošæu.
"Kroz život Milovana Baletiæa, koji je prije svega bio novinar, ali je i obavljao dužnosti glavnog i odgovornog urednika Vjesnika te pomoænika ministra informiranja, prelamala se sudbina hrvatskog intelektualca i novinara kroz uspone i padove koje je prošao", rekao je predsjednik HND-a Dragutin Luèiæ. Luèiæ se u ime novinara svih generacija isprièao Baletiæu, jer je "takav intelektualac i poštenjak izbaèen iz Novinarskog društva 1971. zbog nacionalizma", uz obeæanje da se to više nikada nijednom novinaru neæe ponoviti.
U ime kuæe Vjesnik, u kojoj je najduže zaraðivao novinarski kruh, od Baletiæa se oprostio njegov prvi suradnik i prijatelj Božidar Novak. Novak je posvjedoèio da se Baletiæ zalagao za graðanska prava i nacionalni interes jednako na mjestu glavnog urednika i u 20-godišnjem profesionalnom progonstvu kada je postojano i moralno slijedio sudbinu proljeæara iz 1971. Profesor Ante Èokoliæ podsjetio je na pošten i kritièan odnos koji je Baletiæ imao prema svome narodu i svakom drugom.
Milovan Baletiæ ostavio je za sobom nezaboravan trag zbog kojeg mu pripadaju poštovanje i slava, istaknuto je u oproštaju od ovoga novinarskog barda.

O. RAMLJAK

piše Branko VLAHOVIÆ

Ruski milijarderi zaraženi su novim virusom, a simptomi bolesti koju virus izaziva lako se prepoznaju u moskovskim medijima. Posljednjih mjeseci nova je moda kupovanje novina i TV kanala. Gotovo da nema dana, a da ruske agencije ne jave kako je neki parajlija kupio paket akcija poznatog lista ili TV kanala. Prošloga vikenda jedna od glavnih vijesti bila je da su dosadašnji vlasnici poznatog tjednika »Moskovske novosti« - èuvena Menatep grupa - prodali novine kompaniji Media International Group èiji je vlasnik ukrajinski biznismen Vadim Rabinoviè. Jedan od rijetkih vlasnika Menatep grupe koji se nalazi na slobodi Leonid Nevzlin prodao je »Moskovske novosti« svom sunarodnjaku (Židovu) Rabinovièu, jer æe, kako je rekao Leonid Nevzlin, tjednik zadržati istu koncepciju. Da podsjetimo, drugi vlasnici Menatepa i Yukosa Mihail Hodorkovski i Platon Lebedev u zatvoru su.

Kontra Kremlja

- Spreman sam bilo kome prodati »Moskovske novosti« za milijun dolara samo ako budem siguran da tjednik neæe prijeæi na stranu Kremlja, kazao je Nevzlin koji sada živi u Izraelu i dokazuje tamošnjoj policiji da nije prao ogromne kolièine novca koje su »doplivale« u banku u Tel Avivu.. Stariji èitatelji sjeæaju se da je u vrijeme socijalizma KPSS osnovala »Moskovske novosti« kao propagandno glasilo namijenjeno prije svega inozemstvu. Taj tjednik se nikad nije prodavao u velikoj tiraži u Rusiji, ali je zato besplatno dijeljen širom svijeta na engleskom, njemaèkom, španjolskom i drugim jezicima.
U vrijeme Gorbaèovljeve perestrojke »Moskovske novosti« postale su simbol promjena objavljujuæi razgovore i teme o kojima se dotad nije pisalo. Zbog toga što je Kremlj imao pod kontrolom glavne TV kanale i mnoge listove uoèi posljednjih izbora, vlasnici Menatepa i Yukosa odluèili su kupiti »Moskovske novosti« i od njih napraviti èitane novine s velikim utjecajem. Doveden je za glavnog urednika Jevgenij Kiseljov, nekadašnja udarna igla »komande Jeljcinova tima«, koji je prije sedam, osam godina imao na Nezavisnoj TV mjeseènu plaæu od oko 50 tisuæa dolara. Kiseljov nije shvatio da su novine i TV dva razlièita medija. Umjesto da stvori moæni tjednik, Kiseljov je posvaðao redakciju tako da su vlasnici imali samo problema i nikako nisu mogli pomiriti kolektiv.
Protekloga vikenda emitirana je i vijest da je gigant »Severostalj«, veliki proizvoðaè èelika, kupio èak 70 posto akcija REN TV-a. Radi se o akcijama koje je dosad imala državna monopolska organizacija za proizvodnju i prodaju struje. Tu televiziju svojevremeno je kupio državnim novcem Anatolij Èubajs, jedan od lidera Saveza desnih snaga ali ju je koristio za propagandu svoje partije i kompanije. Shvativši da Èubajs koristi REN TV za medijsku promociju svoje stranke u Kremlju su inzistirali da se taj paket akcija od 70 posto koji imaju »elektrièari« mora prodati na tržištu jer to nije bliska djelatnost proizvoðaèima i prodavaèima struje.

RTL zanimaju reklame

Te je akcije za sto milijuna dolara kupio milijarder Aleksej Mordašov prvi èovjek »Severostalja«. Ostalih 30 posto akcija je kupila njemaèka kompanija RTL. U Moskvi se prièa da je Aleksej Mordašov kupio veæinski paket akcija na signal Kremlja jer Putinove pristalice žele pred izbore imati pod kontrolom sve moæne TV kanale. Milijarder Mordašov kao i predstavnici njemaèkog RTL-a tvrde da im je želja kupiti REN TV zbog toga što se tržište reklame u Rusiji jako dinamièno razvija pa æe i zarade biti velike.
Nedavno je prodan i èuveni tjednik »Oganjok«. Kompanija OVA-pres prodala je list holdingu Telekominvest iz Sankt Peterburga. Navodno da je »Ogonjok« prodat za svega 3,5 milijuna dolara. Uzgred reèeno taj nekad vrlo tiražni tjednik posljednjih je desetak godina više puta mijenjao koncepciju i vlasnike, a tiraža mu je sve više padala. Uzgred reèeno jedno vrijeme suvlasnica »Ogonjka« bila je i Tanja Ðaèenko mlaða kæer bivšeg predsjednika Borisa Jeljcina koja je sada više u Londonu nego u Moskvi.
Bivši vojni prevoditelj a sada milijarder Iskander Mahmudov (41), koji je na 18. mjestu najbogatijih u Rusiji kupio je ovih dana 50 posto Izdavaèke kuæe Sergeja Rodionova .Ta izdavaèka kuæa koja nosi ime vlasnika tiska ureðuje i popularni tjednik »Profil«, mjeseènik »Karijera« glamurni èasopis »Domovoj«, a uskoro æe izdati i tjednik za poslovne ljude. Mahmudov je akcije kupio s partnerom Andrejom Bokarjevom iz »Kuzbasrazrezuglja«. Ne voli davati intervjue i slikati se. Vlasnik je drugog po velièini rudnika bakra u Rusiji, a nedavno je kupio i lanac restorana u Moskvi.
Novi vlasnici obeæavaju nemiješanje u izdavaèku politiku tjednika, ali im malo tko vjeruje, jer svi obeæavaju poštivanje novinarske autonomije, ali poslije radikalno mijenjaju ureðivaèku politiku. Vlasniku je najvažnije da on bude jedan od kuhara u velikoj medijskoj kuhinji.
O vlasnièkim promjenama u najuglednijem dnevnom listu Izvestija veæ smo pisali. List s tiražom od 234 tisuæe sada je u vlasništvu »Gasproma«, 51 posto akcija i »Lukojla« 48 posto akcija. Dosad je 51 posto koje je kupio Gasprom pripadalo milijarderu Vladimiru Potanjinu, njegovom »Prof-mediju«. Dobro informiranima jasno je da državni monopolist Gasprom nije novine kupio zato što misli da æe dobro zaraditi. Razlog je u tome što Kremlj uoèi novih izbora želi imati pod kontrolom i taj ugledni list. Državni monopolist za proizvodnju plina Gasprom je vlasnik Nezavisne TV, zatim kanala TNT pa sportskog kanala NTV Plus, NTV Amerika i dr. Ima kontrolne pakete u tri slušane moskovske radiostanice, a vlasnici su i izdavaèke kuæe »Sedam dana«.
U Rusiji se malo tko obogatio na novinarstvu. Nekadašnje višemilijunske sovjetske tiraže skoro sve sadašnje redakcije u Moskvi mogu samo sanjati. Da je bogatašima koji kupuju listove stalo do profita oni bi taj novac mogli bolje obrnuti u drugim poslovima. Ipak, imati danas list u Rusiji znaèi biti na neki naèin partner visoke politike koja se vodi u Kremlju. Oni mudriji poslovni ljudi znaju odmjeriti svoju snagu ali i suparnika s druge strane pa neæe obavezno kao Mihail Hodorkovski ili Boris Berezovski krenuti u rat protiv vlasti da bi u iste fotelje zasjeli sa svojim politièkim istomišljenicima. Biti vlasnik listova i TV kanala automatski znaèi biti moderan ali i cijenjen. Ako se ništa i ne zaradi u novom poslu milijarderima to neæe praviti problem ali ih dovodi u centar medijske pažnje na koju je malo ljudi imuno.

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 102 103 104 105 106 107 108 109 110 111 112 113 114 115 116 117 118