Ukupno: 2347

Prema Zakonu o doprinosima za obvezna osiguranja razina prava u mirovinskom i zdravstvenom osiguranju trebala bi se utvrðivati iskljuèivo na osnovi poreznog položaja osiguranika.
To je u praksi, ipak, neprovedivo jer je u izravnoj suprotnosti s propisima o mirovinskom osiguranju. èlankom 11. toèkom 2. Zakona o mirovinskom osiguranju propisano je da se obvezno osiguravaju osobe koje u skladu s posebnim propisima samostalno obavljaju profesionalnu djelatnost. To znaèi da u HZMO-u, prema propisima o mirovinskom osiguranju, ne smiju i u praksi niti ne osiguravaju novinare samo na temelju njihovog poreznog položaja.
No, kako obavljanje novinarske djelatnosti u Hrvatskoj nije zakonski ureðeno, za mirovinsko i zdravstveno osiguranje profesionalnih samostalnih novinara (freelancera) u HZMO-u zahtijevaju i potvrdu HND-a o profesionalnom  obavljanju samostalne novinarske djelatnosti.
Problem je, pak, u tome što je HND dobrovoljno udruženje profesionalnih novinara, što znaèi da ima novinara koji se profesionalno bave novinarstvom, a nisu èlanovi HND-a. Zbog toga je na radnom dogovoru predstavnika HND-a i HZMO-a dogovoreno da æe HND u prethodnom postupku utvrðivati tko samostalno obavlja profesionalnu novinarsku djelatnost i za freelancere koji nisu èlanovi HND-a. O tome æe HND izdavati potvrde na osnovi kojih æe u HZMO-u osiguravati i freelancere koji nisu èlanovi HND-a, a samostalno se profesionalno bave novinarstvom.
Potvrde æe HND izdavati samo osobama koje se samostalno (izvan radnog odnosa) profesionalno bave novinarstvom i to ako:

1. u prethodnoj godini imaju objavljenih najmanje 12 novinarskih priloga,
2. u prethodnoj godini ostvare bruto autorske honorare od novinarstva kao glavne djelatnosti najmanje u iznosu jednakom  najnižoj propisanoj osnovici mirovinskog i zdravstvenog osiguranja za novinare pomnoženu s 12 mjeseci.
3. Novinarskim prilogom se smatraju objavljeni pisani, izgovoreni, slikovni ili on-line: izvještaj, vijest, komentar (bilješka ili osvrt, društvena kronika, èlanak, recenzija) kritika, karikatura, esej, intervju, reportaža (putopis, crtica, feature - fiæer) ureðivanje, redaktura te naslovi i najave.
4. HND æe osnovati posebnu troèlanu komisiju za utvrðivanje statusa novinara koji profesionalno obavljaju samostalnu novinarsku djelatnost. Dva èlana komisije se biraju iz sastava Ogranka slobodnih novinara i jedan èlan iz Komisije HND za èlanstvo. Komisija bira predsjedavajuæeg.
5. Administrativne poslove za komisiju obavlja služba HND iz troškova za redovnu djelatnost.
6. Ovaj dogovor æe se poèeti primjenjivati nakon što ga usvoji Središnji odbor HND-a i nadležna služba HZMO-a, a vrijedit æe do donošenja zakona kojim bi se napokon i u Hrvatskoj uredilo samostalno obavljanje profesionalne novinarske djelatnosti.
Ovaj dogovor postignut je izmeðu predstavnika HND-a i HZMO-a u Zagrebu u utorak, 10. lipnja 2003. godine.
Nazoèni su bili: Dragutin Luèiæ, predsjednik HND-a, Mario Bošnjak, glavni tajnik HND-a, Zdenka Seleš, poslovna tajnica HND-a, Dražen Tomiæ, predsjednik Ogranka slobodnih novinara, te Ivan Kocon i Ivica Grèar, a iz HZMO-a Damir Salar, predstojnik Ureda za poslove mirovinskog osiguranja i matiène evidencije i Željko Janeš, viši koordinator Sektora provedbe Središnjeg ureda.
Konstatirano je da probleme zbog obmanjivanja nezaposlenih novinara, koji honorarno suraðuju u medijima, da æe nakon uplaæivanja doprinosa na osnovi Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja imati jednaka prava iz mirovinskog i zdravstvenog osiguranja kao i zaposleni novinari, nije moguæe riješiti na ovakvom dogovoru.

 

 

Medija Plan oglašava poèetak nove Ljetne akademije u Sarajevu. Nude se 4 programa: PR škola, Studijska putovanja, intenzivni kursevi jezika z astrance i super sedmodnevna škola Buijnkan Nijutsu.

Detaljne informacije na web. adresi. www.summeracademy.ba

 Censorship and Sacking of TV Journalist “Smacks of Commissar Politics” Says IFJ

 The International Federation of Journalists today accused Russian television bosses of submitting to “commissar politics” after the sacking of Leonid Parfyonov, the director and anchorman of the political programme Namedni on NTV on Tuesday.

 The dismissal took place after Parfyonov aired an interview with the widow of a former Chechen rebel leader Zelimkhan Yandarbiyev, violating orders from the channel’s management. Russian Special Forces had reportedly ordered NTV’s deputy director Alexander Gerasimov not to air the interview, according to Russian media reports.

In an official statement NTV said the programme had been taken off air because of a contract violation by Parfyonov, but many journalists see the action as a clear-cut case of censorship.

 “Although there are clear contractual issues here, the handling of this affair smacks of old-style commissar politics in which journalism is subject to unacceptable controls,” said Aidan White IFJ General Secretary. He said the IFJ affiliate the Russian Union of Journalists was investigating the circumstances of Parfyonov’s sacking.    “There is a genuine fear that this case is being used as a warning to independent journalists to mind their step,” said White. “It is another blow to hopes for more freedom for journalists in Russia.”

Parfyonov’ programme included a five-minute report on the trial of two Russian special agents in Qatar on charges of killing former Chechen head Zelimkhan Yandarbiyev, and included a short, exclusive interview with his wife, Malika. Although it was shown in the region east of the Ural Mountains, the report was not broadcast in European Russia.

In a statement to the Kommersant daily, Parfyonov said that the station’s general director Alexander Gerasimov was told by Russian special agents to take the report off the air.

Until 2000 NTV was one of Russia’s last privately-owned television networks when it was taken over by the state-owned company Gazprom. The network’s journalists protested but many of them, like Parfyonov, stayed with the network. A year later the Media-Most company of billionaire Vladimir Gusinsky battled with Gazprom for control of NTV. Parfyonov briefly quit in protest but returned when Gazprom finally gained control over NTV and again became a member of the governing board.

 Further information: + 32 2 235 22 07

The IFJ represents over 500,000 journalists in more than 100 countries

The IFJ represents over 500,000 journalists in more than 100 countries

LINK TO WEBSITE: http://www.ifj.org/default.asp?Index=2532&Language=EN

 

 

 

«I» viza omoguæuje novinarima da u SAD uðu zbog obavljanja radnog zadatka. Prema amerièkim zakonskim propisima novinari na takvom zadatku ne mogu koristiti «B» vizu da bi ušli u SAD i bili medijski aktivni.

Novinari i medijski predstavnici koji planiraju putovati u SAD zbog zadatka takvu «I» vizu dobit æe u veleposlanstvu SAD u Zagrebu.

Podsjeæamo strane novinare koji putuju u SAD kao predstavnici stranih novina, radija, TV kuæa i drugih medija da im za obavljanje zadataka treba «I» viza.

«I» viza omoguæuje novinarima da u SAD uðu zbog obavljanja radnog zadatka. Prema amerièkim zakonskim propisima novinari na takvom zadatku ne mogu koristiti «B» vizu da bi ušli u SAD i bili medijski aktivni.
Novinari i medijski predstavnici koji planiraju putovati u SAD zbog zadatka takvu «I» vizu dobit æe u veleposlanstvu SAD u Zagrebu.

 I ove se godine raspisuje natjeèaj za stipendije koje dodjeljuje Njemaèki parlament angažiranim mladim ljudima iz javnog života, državnih službi, medija, udruga, itd.

 Kandidati moraju dobro vladati njemaèkim jezikom, te imati završenu (do poèetka stipendije) visokoškolsku naobrazbu i biti mlaði od 30 godina.

 Natjeèajni postupak æe provoditi zajednièki Veleposlanstvo Savezne Republike Njemaèke u Zagrebu i Hrvatski sabor.

Za sve dodatne informacije na raspolaganju vam stoje Odjel za kulturu Veleposlanstva savezne Republike Njemaèke i odbor za europske integracije Hrvatskog sabora.

 

June  2004

IFJ Condemns US “Shocking Neglect” And Failure to Protect Journalists After New Media Killings in Iraq

The International Federation of Journalists today condemned an escalation of  the violence against media in Iraq following the killing of two media staff  and the attempted kidnapping of three journalists in Baghdad. The IFJ also  described the refusal by US and Iraqi authorities to protect targeted journalists as “unconscionable and shocking neglect.”       

 On 29 May, bodyguard, Mahmoud Ismael Daood and his driver, Samia Abdeljabar,  were found dead after they were kidnapped a day earlier. The men worked for two journalists, Ismael Zayer, editor-in-chief of the Baghdad independent Arabic-language al-Sabah al-Jedid newspaper, and his wife Anneke van Ammelroy, who writes for the Dutch weekly De Groene Amsterdammer. Their abduction took place after a failed attempt to kidnap Zayer and his wife.

 In another incident yesterday, Alaa Majid, a reporter for al-Sabah al-Jedid narrowly escaped being kidnapped after six cars including one police car were blocked access to her house by neighbours.

 The controversial origins of the paper are thought to be behind the recent attacks. Ismail Zayer until March this year was Editor in Chief of Al-Sabah newspaper, which was funded by the US-led Coalition Provisional Authority and was sharply criticised for being a mouthpiece of the US-led coalition. He complained over editorial interference in the paper by the US administration and finally resigned to set up Al-Sabah Al-Jadid, which was launched on May 3.

 “The attacks on this paper and its staff are shocking evidence of the chaos and crisis that is overwhelming the media scene in Iraq,” said Aidan White, IFJ General Secretary. “Even worse it appears that by refusing to provide basic protection when requested, Iraqi and US security police are guilty of shocking neglect of their basic obligation to protect the lives of those directly under threat.” 

Zayer said the incident that led to the killing of his driver and bodyguard  was an assassination attempt. He initially blamed "elements from Saddam Hussein's old regime" but acknowledged that it could have been "people who resented my resignation from al-Sabah to found a new paper".  His desperate situation and  that of his wife have been taken up by the IFJ affiliate in the Netherlands where they both have citizenship.

 At least 47 journalists and media staff have now been killed in Iraq since the beginning of the war in March last year. The IFJ is continuing to press  the US for independent investigations of 12 deaths in which media staff died at the hands of US troops. See Justice Denied on the Road to Baghdad www.ifj.org/pdfs/iraqreport2003.pdf

 Further information: + 32 2 235 22 07

The IFJ represents over 500,000 journalists in more than 100 countries

LINK TO WEBSITE: http://www.ifj.org/default.asp?Index=2528&Language=EN

 

 

BELGRADE, May 28, 2004 - The Association of Independent Electronic Media (ANEM) registers its deepest regret and strongest protest at the murder thismorning of Dusko Jovanovic, director and editor-in-chief of Podgorica daily Dan.

The Association demands that the Montenegrin authorities investigate this case urgently and fully and bring the killer of Dusko Jovanovic to justice.
It is essential to establish conditions and criteria appropriate to the
democratisation of the region so that journalists may live and work without fear, in line with a uniform code and principles.

Slobodan Stojsic
President of ANEM Administrative Board

**The information contained in this autolist item is the sole responsibility
of ANEM**

 

Greek Helsinki Monitor (GHM) sent today a letter to the Minister of
Interior, Public Administration and Decentralization Prokopis Pavlopoulos, requesting that he sees to it that a prompt disciplinary investigation into the Prefect of Thessaloniki Panayote Psomiadis is carried out and a sanction corresponding to the gravity of his intolerant action be imposed.
Yesterday, the Prefect issued a statement on the congress of minority party Rainbow member of the European Parliament's European Free Alliance-scheduled to be held on 30 May 2004 in Thessaloniki, stating inter alia
(http://www.nath.gr/asset_details.cfm?Id=C6B614F9-347B-D563-63BF2A57E9D3CF55 

"It is . an outright violation of all principles of national dignity,
national sensitivity, and minimum national self-esteem, to accept that in our city will be held a congress of Rainbow, an organization known for its anti-national views, views that directly provoke the national reflexes andsensitivities of Hellenism around the globe and especially of the [Greek] Macedonians. For these reasons, we consider undesirable the well-known circles and their representatives in Thessaloniki."

Such statements are an outright violation of Article 2 of Law 927/79:
"Whoever in public, whether orally, by the pres, through writings, by
pictures or by any other means expresses any ideas offensive to an
individual or a group of individuals by virtue of their racial or ethnic
origin or their religious affiliations, shall be punished by imprisonment
for a maximum of one year and/or a fine." It is also in breach of Article
2.1&3 of EU Directive 2000/43, considered to have been automatically
transposed into the Greek legal order on 19 July 2003: "1. For the purposes of this Directive, the principle of equal treatment shall mean that there shall be no direct or indirect discrimination based on racial or ethnic origin. 3. Harassment shall be deemed to be discrimination within the meaning of paragraph 1, when an unwanted conduct related to racial or ethnic origin takes place with the purpose or effect of violating the dignity of a person and of creating an intimidating, hostile, degrading, humiliating or offensive environment."

**The information contained in this autolist item is the sole responsibility
of GHM**

Two Japanese journalists killed in grenade attack near Baghdad;
editor-in-chief of Podgorica-based daily "Dan" assassinated in Montenegro
>
SOURCE: International Federation of Journalists (IFJ), Brussels

(IFJ/IFEX) - The following is an IFJ media release:

 Athens, Greece, 28 May 2004
>
New Killings And Targeting Spark Fury Among Journalists at World Congress
>
Three killings of journalists and media staff in 24 hours brought renewed anger and demands for international action from journalists' leaders meeting in Athens today.
>
The World Congress of the IFJ condemned the killing of two freelance Japanese journalists in a horrifying grenade attack near Baghdad and expressed outrage over the targeted assassination of an editor in Montenegro.
>
"The world cannot stand by as journalists and media staff are targeted and brutally murdered in the crossfire of a conflict that the world has a right to know about," said Aidan White, IFJ General Secretary. "It is time for the international community to stand up for our right to report safely. The United Nations should issue a clear and unambiguous statement demanding that  member states respect international rules to protect journalists and media staff."
>
> Delegates to the Congress, the world's largest gathering of journalists' leaders, stood for a minute's silence after President Christopher Warren announced the news of the three deaths. "We mourn our colleagues' deaths and all journalists who have been killed in the last years," he said.
>
Two freelance Japanese journalists in Iraq died after a rocket-propelled grenade attack on their vehicle south of Baghdad. Japan's foreign ministry said Shinsuke Hashida, a well-known 61-year-old freelance journalist, and his nephew, 33-year-old Kotaro Ogawa, died as they were returning from Japan's military base in the southern town of Samawa. They were attacked near the town of Mahmudiya, about 30 km south of Baghdad.
>
> Three weeks ago, a Polish and Algerian journalist were killed in a
drive-by shooting on the same road. A CNN crew was attacked in the same area earlier this year, leaving two dead. The deaths bring to 45 the number of journalists and media staff killed since the Iraq war began in March last year.
>
In a separate incident late last night, Dusko Jovanovic, owner and
editor-in-chief of the Podgorica-based Dan daily, was assassinated as he entered his car in front of the paper's head offices. Jovanovic, a highly controversial journalist who had published articles critical of the ruling coalition headed by Montenegro's Prime Minister, Milo Djukanovic, had received numerous death threats.
>
"Our Congress is outraged that this killing comes after the unexplained deaths of two other journalists in the last five years in Serbia and Montenegro," said White.
>
> In 2001, Milan Pantic was killed, and in 1999 Slavko Curuvija, owner of Dnevni Telegraf and Evroplijanin dailies, was also murdered. Both crimes have not been properly investigated and no one has been brought to justice.
 The IFJ supports the demands of its affiliates in Serbia and Montenegro who are challenging a culture of impunity in the country.
>
> For further information, contact Robert Shaw at the IFJ, International Press Centre, Residence Palace, Block C, 155 Rue de la Loi, B-1040 Brussels,
> Belgium, tel: +32 473 863 660, +322 235 2200 or +322 235 2207, fax: +322
235
> 2219, e-mail: robert.shaw@ifj.org, Internet: http://www.ifj.org,
> www.ifjcongress.org

HRVATSKI SABOR
1324

Na teme­lju èlanka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU
O PROGLAŠENJU ZAKONA O MEDIJIMA
Proglašavam Zakon o medijima, koji je donio Hrvatski sabor na sjednici 30. trav­nja 2004. godine.

Broj: 01-081-04-1625/2
Zagreb, 5. svib­nja 2004.

Predsjednik
Republike Hrvatske
Stjepan Mesiæ, v. r.

ZAKON
O MEDIJIMA
I. OPÆE ODREDBE

Èlanak 1.

(1) Ovim se Zakonom ureðuju pretpostavke za ostvarivanje naèela slobode medija, prava novinara i drugih sudionika u javnom informiranju na slobodu izvješæivanja i dostupnost javnim informacijama, prava i obveze nakladnika, javnost vlasništva, ostvarivanje prava na ispravak i odgovor, naèin obavljanja distribucije tiska, naèin zaštite tržišnog natjecanja, te prava i obveze drugih pravnih i fizièkih osoba koje djeluju na podruèju javnog informiranja.

(2) Odredbe ovoga Zakona primjenjivat æe se i tumaèiti sukladno Europskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

Èlanak 2.

U smislu ovoga Zakona pojedini pojmovi imaju sljedeæa znaèenja:

Mediji su: novine i drugi tisak, radijski i televizijski programi, programi novinskih agencija, elektronièke publikacije, teletekst i ostali oblici dnevnog ili periodiènog objavljivanja ured­nièki oblikovanih programskih sadržaja prijenosom zapisa, glasa, zvuka ili slike. Mediji nisu knjige, udžbenici, bilteni, katalozi ili drugi nositelji objavljivanja informacija koji su namijenjeni is­klju­èivo obrazovnom, znanstvenom i kulturnom procesu, ogla­ša­vanju, poslovnoj komunikaciji, radu trgovaèkih druš­tava, zavoda i ustanova, udruga, politièkih stranaka, vjerskih i ostalih organizacija, školska glasila, »Narodne novine« Republike Hrvatske, služ­bena glasila jedinica lokalne i podruène (regionalne) samouprave i ostala službena priopæenja, plakati, letci, prospekti i transparenti, te video stranice bez žive slike i druge besplatne obavijesti, osim ako ovim Zakonom nije drukèije propisano.

Javno informiranje jest ono informiranje koje se ostvaruje posredstvom medija.

Programski sadržaji medija (u daljnjem tekstu: programski sadržaji) su informacije svih vrsta (vijesti, mišljenja, obavijesti, poruke i ostale informacije) te autorska djela koja se objav­ljuju putem medija u svrhu obavješæivanja, te zadovoljavanja kulturnih, znanstvenih, obrazovnih i ostalih potreba javnosti.

Programske osnove medija su odabrani programski sadržaji (opæi ili specijalizirani) što ih pri pokretanju medija utvrðuje i objavljuje nakladnik.

Nakladnik medija (u daljnjem tekstu: nakladnik) je svaka fizièka ili pravna osoba koja putem medija objavljuje programske sadržaje i sudjeluje u javnom informiranju, bez obzira na tehnièka sredstva preko kojih se njegovi urednièki oblikovani programski sadržaji objavljuju, prenose ili su dostupni javnosti.

Novinski nakladnik je fizièka ili pravna osoba koja objavljuje programske sadržaje putem tiska.

Novinar je fizièka osoba koja se bavi prikupljanjem, obradom, obli­kovanjem ili razvrstavanjem informacija za objavu putem medija, te je zaposlena kod nakladnika na temelju ugovora o radu ili obavlja novinarsku djelatnost kao samostalno zanimanje, u skladu sa zakonom.

Glavni urednik je novinar ovlašten za ureðivanje medija kojeg imenuje nakladnik na naèin propisan zakonom. U elektro­nièkim medijima glavnim urednikom se smatra direktor programa ukoliko glavni urednik nije imenovan.

Samoregulacijski akti su pravila novinarske struke i etike, statut medija, kao i drugi akti kojima se utvrðuju strukovna i druga pravila ponašanja ili ureðuju odnosi u medijskoj djelatnosti, a koje samostalno utvrðuju nakladnici, novinari i njihove udruge.

Tisak su novine i druga povremena izdanja koja izlaze u razmacima od najviše šest mjeseci, a u nakladi veæoj od 500 primjeraka. Tiskano djelo koje izlazi povremeno u nakladi manjoj od 500 primjeraka smatrat æe se tiskom ako je namijenjeno raspa­èavanju.

Opæeinformativni tisak je onaj koji skupno objavljuje programske sadržaje namijenjene kontinuiranom informiranju javnosti o aktualnom društvenom, osobito politièkom, gospodarskom, socijalnom, kulturnom životu i drugim zbivanjima u Hrvatskoj i svijetu.

Informacija je podatak, tekst, fotografija, crtež, karikatura, film, usmeno izvješæe, vrijednosni sud ili drugi prilog objavljen u mediju.

Javna informacija je svaka informacija u posjedu tijela iz­vršne, zakonodavne i sudbene vlasti te tijela jedinica lokalne i podruène (regionalne) samouprave, kao i drugih pravnih i fizièkih osoba koje obavljaju javnu službu ili dužnost, a koja se odnosi na njihov rad i djelovanje.

Intervju je razgovor i izjava u pisanome ili usmenom obliku, namijenjen objavljivanju u mediju.

Autorizacija je potvrda autentiènosti izjave ili razgovora namijenjenog objavljivanju dana u pisanom ili usmenom obliku ako postoji tonski zapis o usmenoj autorizaciji.

Privatnost razumijeva osobni i obiteljski život, a prije svega, pravo na život po vlastitom izboru i opredjeljenju.

Nadležno ministarstvo je Ministarstvo kulture.

II. OPÆA NAÈELA

1. Sloboda medija

Èlanak 3.

(1) Jamèi se sloboda izražavanja i sloboda medija.

(2) Sloboda medija obuhvaæa osobito: slobodu izražavanja mišljenja, neovisnost medija, slobodu prikupljanja, istraživanja, objavljivanja i raspaèavanja informacija u cilju informiranja javnosti; pluralizam i raznovrsnost medija, slobodu protoka informacija i otvorenosti medija za razlièita mišljenja, uvjerenja i za raznolike sadržaje, dostupnost javnim informacijama, uvažavanje zaštite ljudske osobnosti, privatnosti i dostojanstva, slobodu osnivanja pravnih osoba za obavljanje djelatnosti javnoga informiranja, tiskanja i raspaèavanja tiska i drugih medija iz zemlje i inozemstva, proizvodnju i objavljivanje radijskog i televizijskog programa, kao i drugih elektronièkih medija, autonomnost urednika, novinara i ostalih autora programskih sadržaja u skladu s pravilima struke.

(3) Slobode medija dopušteno je ogranièiti samo kada je i koliko je to nužno u demokratskom društvu radi interesa nacionalne sigurnosti, teritorijalne cjelovitosti ili javnoga reda i mira, sprjeèavanja nereda ili kažnjivih djela, zaštite zdravlja i morala, zaštite ugleda ili prava drugih, sprjeèavanja odavanja povjerljivih informacija ili radi oèuvanja autoriteta i nepristranosti sudbene vlasti samo na naèin propisan zakonom.

(4) Zabranjeno je prenošenjem programskih sadržaja u medijima poticati ili velièati nacionalnu, rasnu, vjersku, spolnu ili drugu neravnopravnost ili neravnopravnost na temelju spolne orijentacije, kao i ideološke i državne tvorevine nastale na takvim osnovama, te izazivati nacionalno, rasno, vjersko, spolno ili drugo neprijateljstvo ili nesnošljivost, neprijateljstvo ili nesnošljivost na temelju spolne orijentacije, poticati nasilje i rat.

Èlanak 4.

(1) Nitko nema pravo prisilom ili zloporabom položaja utjecati na programski sadržaj medija, ni na bilo koji drugi naèin nezakonito ogranièavati slobodu medija.

(2) O povredama slobode izražavanja i slobode medija odlu­èuje sud.

2. Obveze države radi poticanja pluralizma
i raznovrsnosti medija

Èlanak 5.

(1) Republika Hrvatska potièe i štiti pluralizam i raznovrs­nost medija na naèin propisan zakonom.

(2) Poticat æe se proizvodnja i objavljivanje programskih sadržaja koji se odnose na:

– ostvarivanje prava na javno informiranje i na oba­vije­šte­nost svih državljana Republike Hrvatske,

– ostvarivanje prava na javno informiranje i na oba­viješte­nost svih Hrvata izvan granica Republike Hrvatske,

– ostvarivanje prava na javno informiranje i na oba­viješte­nost pripadnika nacionalnih manjina u Republici Hrvat­skoj,

– informiranje javnosti o nacionalnim manjinama i pitanjima ostvarivanja manjinskih prava u Republici Hrvatskoj, te poticanje tolerancije i kulture dijaloga,

– ostvarivanje ljudskih prava graðana i ureðivanje pravne i socijalne države, te promicanje razvoja svijesti o ravnopravnosti žena i muškaraca,

– oèuvanje hrvatskoga nacionalnog i kulturnog identiteta,

– poticanje kulturnog i umjetnièkog stvaralaštva,

– razvoj obrazovanja, znanosti i umjetnosti,

– zaštitu prirode, okoliša i ljudskoga zdravlja,

– medije namijenjene informiranju osoba s posebnim potrebama,

– pokretanje novih tiskanih medija, osobito lokalnih i neprofitnih medija, te medija nevladinih udruga.

(3) Odluke o državnim potporama radi ostvarivanja zadaæa iz stavka 1. ovoga èlanka su javne i donose se sukladno posebnom zakonu. Ministar nadležnog ministarstva propisat æe pravilnikom uvjete, kriterije i postupak provoðenja redovnoga godišnjega javnog natjeèaja za dodjelu državnih potpora iz sredstava državnog proraèuna.

3. Dostupnost javnim informacijama

Èlanak 6.

(1) U cilju objave informacija putem medija tijela izvršne, zakonodavne i sudbene vlasti te tijela jedinica lokalne i podruène (regionalne) samouprave, kao i ostale pravne i fizièke osobe koje obavljaju javnu službu i/ili dužnost dužni su davati toène, potpune i pravovremene informacije o pitanjima iz svog djelokruga.

(2) Informacije u posjedu osoba iz stavka 1. ovoga èlanka dostupne su novinarima pod jednakim uvjetima.

(3) Èelnik tijela ili pravne osobe iz stavka 1. ovoga èlanka dužan je sukladno zakonu urediti naèin davanja informacija za javnost te odrediti osobu koja osigurava dostupnost javnim informacijama sukladno ovom i posebnom zakonu.

(4) Èelnik tijela ili osobe iz stavka 1. ovoga èlanka i osoba iz stavka 3. ovoga èlanka dužna je u primjerenom roku dati novinarima zatražene informacije, te odgovara za toènost danih informacija.

(5) Osoba iz stavka 3. ovoga èlanka može uskratiti davanje informacije kada:

– su tražene informacije radi zaštite javnog interesa na propisan naèin odreðene kao državna ili vojna tajna,

– bi objavljivanje predstavljalo povredu tajnosti osobnih podataka sukladno zakonu, osim ako se njihovom objavom može sprijeèiti izvršenje težega kaznenog djela ili sprijeèiti neposredna opasnost za život ljudi i njihovu imovinu.

(6) U sluèaju iz stavka 5. ovoga èlanka odgovorna osoba mora pisano obrazložiti razloge uskrate informacije u roku od tri radna dana od dana zaprimanja pisanog zahtjeva.

(7) U sluèaju uskraæivanja javne informacije novinar ima pravo podnijeti tužbu zbog nezakonite radnje nadležnom sudu. O tužbi nadležni sud odluèuje u hitnom postupku po posebnom zakonu, tijekom kojega æe preispitati razloge za uskraæivanje jav­ne informacije. Ako sud utvrdi da ne postoji razlog za uskratu informacije propisan ovim Zakonom, ukinut æe odluku o uskrati informacije i naložiti davanje tražene informacije.

4. Zaštita privatnosti

Èlanak 7.

(1) Svaka osoba ima pravo na zaštitu privatnosti, dostojanstva, ugleda i èasti.

(2) Osoba koja obavlja javnu službu ili dužnost ima pravo na zaštitu privatnosti, osim u sluèajevima koji su u vezi s javnom službom ili dužnosti koju osoba obavlja.

(3) Osoba koja svojim izjavama, ponašanjem i drugim djelima u vezi s njezinim osobnim ili obiteljskim životom sama priv­laèi pozornost javnosti ne može zahtijevati istu razinu zaštite privatnosti kao drugi graðani.

Èlanak 8.

Nema povrede prava na zaštitu privatnosti ako u pogledu informacije prevladava opravdani javni interes nad zaštitom privatnosti u odnosu na djelatnost novinara ili na informaciju.

III. PRAVA I OBVEZE NAKLADNIKA

1. Nakladnik

Èlanak 9.

(1) Nakladnik je obvezan obavljati djelatnost na podruèju javnog informiranja u skladu s odredbama ovoga i posebnog zakona.

(2) Nakladnik obavljajuæi svoju djelatnost može izraðivati, odnosno proizvoditi programske sadržaje i za drugog nakladnika ili tehnièkog prijenosnika programskih sadržaja.

Èlanak 10.

Pravna ili fizièka osoba koja nije upisala djelatnost nakladnika u sudski ili drugi registar sukladno ovom ili posebnom zakonu ne smatra se nakladnikom u smislu ovoga Zakona.

Èlanak 11.

Novinski nakladnik može se u Republici Hrvatskoj osnovati i upisati u sudski ili drugi registar kao pravna ili fizièka osoba ako uz uvjete propisane zakonom ispunjava sljedeæe posebne uvjete:

– da ima sjedište, odnosno prebivalište u Republici Hrvat­skoj,

– da je sjedište uredništva u Republici Hrvatskoj.

2. Prijava tiska

Èlanak 12.

(1) Novinski nakladnik prijavljuje izdavanje tiska u Upisnik koji se vodi pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.

(2) Prijava iz stavka 1. ovoga èlanka treba sadržavati ove podatke:

– tvrtku i sjedište, odnosno ime, prezime i prebivalište na­klad­nika te ime i prezime odgovorne osobe nakladnika,

– naziv novina ili drugoga tiska,

– jezik, pismo i periodiènost izdavanja,

– planiranu prosjeènu nakladu,

– tvrtku i sjedište, odnosno ime, prezime i prebivalište tiskara,

– ime, prezime i prebivalište glavnoga urednika,

– podatke o strukturi vlasništva u skladu s ovim Zakonom.

(3) Prijavi iz stavka 1. ovoga èlanka prilaže se izvadak iz sudskoga ili drugog registra, a pravne i fizièke osobe koje æe djelatnost nakladnika obavljati na neprofitan naèin prilažu i akt kojim je to odreðeno.

(4) U Upisnik iz stavka 1. ovoga èlanka prijavljuju se i prav­ne osobe koje obavljaju djelatnost distribucije tiska. Prijava treba sadržavati tvrtku i sjedište pravne osobe te ime i prezime odgovorne osobe. Prijavi se prilaže izvadak iz sudskog registra i Opæi uvjeti distribucije tiska iz èlanka 38. ovoga Zakona.

(5) Hrvatska gospodarska komora ne smije odbiti izdavanje potvrde o prijavi ako prijava sadrži sve podatke iz stavka 2., 3. i/ili 4. ovoga èlanka.

(6) Hrvatska gospodarska komora dužna je potvrdu iz stavka 5. ovoga èlanka izdati u roku od tri radna dana od dana primitka prijave, ako prijava sadrži sve podatke iz stavka 2. i/ili 4. ovoga èlanka, ili u istom roku pozvati nakladnika da prijavu dopuni.

(7) Ako Hrvatska gospodarska komora ne postupi sukladno stavku 6. ovoga èlanka, smatra se da je izdana potvrda o prijavi tiska.

(8) Nakladnik je dužan u Upisnik prijaviti svaku promjenu podataka navedenih u prijavi. Nakladnik je dužan Hrvatsku gospodarsku komoru obavijestiti o odluci o prestanku izdavanja tiska najkasnije na dan objave posljednjeg izdanja (broja) toga tiska.

(9) Ako u razdoblju duljem od šest mjeseci od dana pod­nošenja prijave, odnosno od dana izdavanja posljednjega izdanja, nakladnik ne izda novo izdanje, smatrat æe se da je odustao od izdavanja tog tiska.

(10) Obveze nakladnika iz ovoga èlanka odgovarajuæe se primjenjuju i na programe novinskih agencija.

3. Informacije o nakladniku i mediju od interesa za javnost

Èlanak 13.

(1) Javnost ima pravo na informacije o poslovanju nakladnika.

(2) Pravo javnosti iz stavka 1. ovoga èlanka ogranièeno je objavljivanjem informacija o nakladniku i mediju propisanih zakonom.

Èlanak 14.

(1) Nakladnik samostalno utvrðuje programsku osnovu medija.

(2) Nakladnik je obvezan putem medija najmanje jednom u svakoj kalendarskoj godini obavijestiti javnost o vlasnièkoj strukturi, poslovnim rezultatima, prosjeènoj nakladi, odnosno prosjeè­noj slušanosti ili gledanosti.

(3) Prije promjene ili bitne dopune programske osnove nakladnik je dužan pribaviti mišljenje uredništva.

Èlanak 15.

(1) Nakladnik je dužan na vidnom mjestu svakoga pojedinog nositelja programskog sadržaja (npr. primjerak tiska, televizijska emisija) osigurati objavu sljedeæih podataka:

– tvrtku i sjedište, odnosno ime i prezime i prebivalište nakladnika,

– ime i prezime glavnog urednika, odnosno odgovornih ured­nika, te imena i prezimena urednika pojedinih programskih grupa, u skladu s unutarnjom organizacijom uredništva,

– ime i prezime, odnosno tvrtku i sjedište tiskare i datum tiska ili pretiska, te broj tiskanih primjeraka, kada se radi o tiskov­nom mediju,

– nadnevak produkcije (mjesec i godina) kad se radi o radij­skom i televizijskom programu.

(2) Obveza iz stavka 1. ovoga èlanka odnosi se i na nakladnike elektronièkih medija tako da se podaci objavljuju na poèetku i na kraju radijskih i televizijskih programa, odnosno od ponoæi do jedan sat ukoliko se program objavljuje neprekidno, te na odgovarajuæi naèin kod urednièki oblikovanih elektronièkih publikacija.

(3) Odredba stavka 1. ovoga èlanka se ne primjenjuje na nositelje programskih sadržaja koji se u Republici Hrvatskoj izra­ðuju ili umnažaju za stranog naruèitelja te su namijenjeni prijenosu izvan podruèja Republike Hrvatske.

(4) Naziv, odnosno zaštitni znak (logotip) radijskog i televizijskog programa mora se objaviti najmanje jedanput u svakom satu objavljivanja programa.

4. Medijska naèela i obveze

Èlanak 16.

(1) Mediji su dužni poštovati privatnost, dostojanstvo, ugled i èast graðana, a osobito djece, mladeži i obitelji bez obzira na spol i spolno opredjeljenje. Zabranjuje se objavljivanje informacija kojima se otkriva identitet djeteta, ukoliko se time ugrožava dobrobit djeteta.

(2) Mediji su dužni poštovati pravo na zaštitu identiteta svjedoka i ošteæenika kaznenih djela, i bez njihova znanja i pristanka ne smiju otkriti njihov identitet.

Èlanak 17.

Nakladnik objavljuje na odgovarajuæim mjestima svakoga programskog sadržaja sljedeæe podatke:

– ime i prezime autora objavljenog priloga, osim ako se autor tome protivi,

– ime i prezime osobe, odnosno tvrtku nositelja autorskih prava glede objavljenih programskih sadržaja, osim u tiskovnim medijima i radijskim programima,

– naziv pravne, odnosno ime i prezime fizièke osobe koja èuva korišteno kulturno dobro ili arhivsko gradivo, odnosno odgo­varajuæu reprodukciju,

– naziv medija iz kojega je preuzet programski prilog ili isjeèak iz programskog priloga, osim ako je meðusobnim ugovorom odreðeno drugaèije.

Èlanak 18.

Uz informacije koje se prenose iz drugih domaæih i inozemnih medija mora biti naznaèen medij iz kojega se informacija prenosi.

Èlanak 19.

(1) U sluèaju ratnoga stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske, te velikih prirodnih nepogoda nakladnik je obvezan na zahtjev nadležnoga državnog tijela objaviti bez naknade proglase, kao i službena priopæenja nadležnih državnih tijela.

(2) U sluèaju tehnièko-tehnoloških i ekoloških nesreæa i epidemija kad postoji opasnost za život i zdravlje ljudi, sigurnost zemlje, te javni red i mir, nakladnik je obvezan na zahtjev nadležnoga državnog tijela objaviti bez naknade proglase, kao i službena priopæenja nadležnih državnih tijela.

(3) Zahtjev iz stavka 1. i 2. ovoga èlanka podnosi se u pisanom obliku i mora sadržavati podatke koji dokazuju njegovu autentiènost i pravnu utemeljenost.

5. Oglašavanje

Èlanak 20.

(1) Oglas je plaæena obavijest èiju objavu naruèi pravna ili fizièka osoba s namjerom da time pospješi pravni promet pro­izvo­da, usluga, nekretnina, prava ili obveza, pridobije poslovne par­tnere ili u javnosti ostvari ugled ili dobro ime. Oglašavanje se obavlja uz novèanu ili drugu naknadu ili u svrhu samopromidžbe. Oglas mora biti jasno oznaèen kao takav i vidljivo odije­ljen od drugih programskih sadržaja. Oglas ne smije biti takav da kod gledatelja, slušatelja ili èitatelja izazove dojam kao da je rijeè o programskom sadržaju medija.

(2) Oglašavanjem se ne smatraju:

– izjave nakladnika u svezi s njegovim programskim sadržajima i sporednim proizvodima koji proizlaze iz programa,

– besplatne najave izvoðenja javnih radova i usluga, te dobrotvornih aktivnosti,

– besplatno prezentiranje umjetnièkih djela.

(3) Besplatno oglašavanje mora biti posebno oznaèeno.

(4) Nije dopušteno prikriveno i prijevarno oglašavanje. Pri­krivenim oglašavanjem smatrat æe se svaka novinarska forma (pisani tekst, fotografija, slika, crtež i dr.) koja je na bilo koji naèin plaæena, a nije jasno oznaèena kao oglašavanje.

(5) Sponzorirani programski sadržaji moraju pri objavljivanju biti jasno oznaèeni kao takvi imenom sponzora ili njegovim znakom.

(6) Za sadržaj oglasnih poruka odgovoran je iskljuèivo oglašivaè.

(7) Nije dopušteno oglašavanje oružja i streljiva, piroteh­nièkih sredstava, duhana i duhanskih proizvoda, lijekova i medicinskih postupaka koji su dostupni jedino na lijeènièki recept, te droge, alkohola i alkoholnih piæa, osim ako posebnim zakonom nije drugaèije odreðeno.

(8) Nije dopušteno oglašavanje u kojem se žene i muškarci prikazuju na uvredljiv ili ponižavajuæi naèin, s obzirom na spol ili spolno opredjeljenje.

6. Odgovornost za štetu

Èlanak 21.

(1) Nakladnik koji informacijom objavljenom u mediju pro­uz­roèi drugome štetu dužan ju je naknaditi, izuzev u sluèajevima propisanim ovim Zakonom.

(2) Šteta je umanjenje neèije imovine ili sprjeèavanje njezina poveæanja (materijalna šteta) te nanošenje drugom fizièkog ili psihièkog bola ili straha (nematerijalna šteta).

(3) Na utvrðivanje odgovornosti za naknadu štete primje­njuju se propisi o obveznim odnosima, osim ako ovim Zakonom nije drugaèije odreðeno.

(4) Nakladnik ne odgovara za štetu ako je informacija kojom je šteta uèinjena:

– vjerno izvješæe s rasprave na sjednici tijela zakonodavne, izvršne ili sudbene vlasti, te tijela jedinica lokalne i podruène (regionalne) samouprave ili na javnom skupu ili je prenesena iz akta tijela zakonodavne, izvršne ili sudbene vlasti ili tijela jedinica lokalne i podruène (regionalne) samouprave, a njezin smisao nije promijenjen urednièkom obradom,

– objavljena unutar autoriziranog intervjua,

– utemeljena na toènim èinjenicama ili na èinjenicama za koje je autor imao osnovani razlog povjerovati da su toène i poduzeo je sve potrebne mjere za provjeru njihove toènosti, a postojalo je opravdano zanimanje javnosti za objavu te informacije i ako je postupano u dobroj vjeri,

– fotografija ošteæenika snimljena na javnome mjestu ili je fotografija ošteæenika snimljena uz njegovo znanje i pristanak radi objavljivanja, a ošteæenik nije zabranio objavljivanje, odnosno ogranièio pravo autora fotografije na iskorištavanje djela,

– toèna, a iz okolnosti sluèaja proizlazi da je novinar u dobroj vjeri zakljuèio da se ošteæenik slaže s njezinim objavljiva­njem,

– proizašla iz vrijednosnih sudova autora èije je objavljivanje bilo u javnom interesu i ako je ta informacija dana u dobroj vjeri.

(5) Stavak 4. ovoga èlanka ne odnosi se na osobne podatke kojih je tajnost propisana zakonom, na informacije o maloljetnim osobama, te informacije prikupljene na nezakonit naèin.

(6) Postojanje pretpostavki odgovornosti za štetu dokazuje tužitelj, dok postojanje pretpostavki za osloboðenje od odgovornosti za štetu iz stavka 4. ovoga èlanka dokazuje tuženik.

(7) Ako je informacija autorizirana, a pojedini dijelovi sadrže oèevidne uvrede ili klevete, autorizacija ne iskljuèuje i solidarnu odgovornost nakladnika i glavnog urednika, ukoliko nisu postupali u dobroj vjeri.

Èlanak 22.

(1) Nematerijalna šteta u pravilu se naknaðuje objavljivanjem ispravka informacije i isprikom nakladnika, te isplatom naknade sukladno opæim propisima obveznog prava.

(2) Pravo na tužbu za naknadu nematerijalne štete sukladno opæim propisima obveznog prava ima osoba koja je prethodno zatražila od nakladnika objavljivanje ispravka sporne informacije odnosno isprike nakladnika kada ispravak nije moguæ.

Èlanak 23.

Tužba za naknadu štete može se podnijeti najkasnije u roku od tri mjeseca od dana saznanja za objavu informacije kojom je šteta prouzroèena.

7. Glavni urednik

Èlanak 24.

(1) Novine i druga povremena izdanja, radijske i televizijske postaje, te programi novinskih agencija moraju imati glavnog urednika kojeg imenuje i razrješava nakladnik u skladu sa zakonom i statutom. Prije imenovanja ili razrješenja glavnog urednika nakladnik mora pribaviti mišljenje uredništva, ako statutom medija nije drugaèije odreðeno.

(2) Glavni urednik odgovoran je, u skladu sa zakonom, za sve objavljene informacije. Odgovornost glavnog urednika odnosi se i na urednièku obradu objavljene informacije (izbor naslova, podnaslova, teksta ispod fotografije i slièno).

Èlanak 25.

(1) Za glavnog urednika može biti imenovana osoba koja ispunjava opæe uvjete propisane zakonom i statutom medija.

(2) Glavnim urednikom ne može biti imenovana osoba koja uživa imunitet od kaznene odgovornosti.

IV. PRAVA I OBVEZE NOVINARA

1. Statut medija

Èlanak 26.

(1) Odnosi izmeðu nakladnika, glavnog urednika i novinara te njihova meðusobna prava i obveze utvrðuju se statutom medi­ja.

(2) Statut medija je samoregulativni akt kojim se osobito utvrðuje naèin sudjelovanja novinara u postupku imenovanja i razrješenja glavnog urednika, sloboda rada i odgovornost novinara, te uvjeti i postupak po kojem glavni urednik i urednici imaju pravo na ostavku uz praviènu otpremninu u sluèajevima takve pro­mjene u vlasnièkoj ili upravljaèkoj strukturi medija koja dovodi do bitne promjene u programskoj osnovi ili programskom sadržaju toga medija (tzv. klauzula savjesti).

(3) Statut medija donose nakladnik i predstavnik novinara uz prethodnu suglasnost veæine ukupnoga broja novinara medija. Novinari biraju svoga predstavnika veæinom glasova.

(4) Ako nakladnik i predstavnik novinara statut medija ne do­nesu u roku od šest mjeseci od poèetka rada medija, statut æe na zahtjev predstavnika novinara, u roku od tri mjeseca od dana primitka zahtjeva, donijeti arbitraža sastavljena od jednakog broja zastupljenih predstavnika udruga nakladnika i novinarskih udruga.

(5) Nakladnik je dužan sa svakom osobom od koje naruèuje novinarski prilog prethodno zakljuèiti ugovor u skladu s propisima i statutom medija. Ugovorom se ureðuju i autorska prava vezana za novinarski prilog.

(6) Novinarskim prilogom iz stavka 5. ovoga èlanka smatraju se objavljeni pisani, izgovoreni, slikovni, ili on-line: iz­vještaj, vijest, komentar (bilješka ili osvrt, društvena kronika, èlanak, recenzija), kritika, karikatura, esej, intervju, reportaža (putopis, crtica, featrue – fièer), te naslovi i najave. Novinarskim prilogom smatraju se i specijalistièki poslovi i žanrovi kao što su redaktura, fotografija, fotovijest, fotoreportaža, fotomontaža i fo­to­karikatura.

(7) Nakladnik je dužan voditi posebnu evidenciju o ugovorima iz stavka 5. ovoga èlanka.

2. Pravo novinara na izražavanje stajališta

Èlanak 27.

(1) Novinar ima pravo izražavati stajalište o svim doga­ðajima, pojavama, osobama, predmetima i djelatnostima.

(2) Novinaru se ne može otkazati ugovor o radu, umanjiti plaæa ili izmijeniti položaj u uredništvu, odnosno umanjiti ili obustaviti od isplate ugovorena naknada ili njezin dio zbog iznošenja stajališta.

(3) Ako novinar u sluèaju spora iznese èinjenice koje oprav­davaju sumnju da je otkaz ugovora o radu, umanjenje plaæe ili izmijenjen položaj u uredništvu, odnosno umanjenje ili obustav­ljanje od naplate ugovorene naknade posljedica izražavanja stajališta iz stavka 1. ovoga èlanka, teret dokazivanja je na naklad­niku.

3. Pravo novinara da odbije izvršiti nalog

Èlanak 28.

(1) Novinar ima pravo odbiti pripremiti, napisati ili sudjelovati u oblikovanju priloga èiji se sadržaj protivi pravilima novinarske struke i etike, o èemu se pisano oèituje glavnom uredniku.

(2) Ako novinar odbije izvršiti nalog jer bi izvršenjem naloga prekršio pravila novinarske struke, poslodavac mu ne može otkazati ugovor o radu, umanjiti plaæu ili izmijeniti položaj u uredništvu.

(3) Ako novinar u sluèaju spora iznese èinjenice koje oprav­davaju sumnju da je otkaz ugovora o radu, umanjenje plaæe ili izmijenjen položaj u uredništvu posljedica odbijanja izvršenja nalo­ga iz stavka 1. ovoga èlanka, teret dokazivanja je na nakladniku.

4. Zaštita ugleda autora

Èlanak 29.

(1) Programski sadržaj u kojem je smisao promijenjen u postupku urednièke obrade ne smije se objaviti pod imenom autora bez njegova pristanka.

(2) Za programski sadržaj objavljen suprotno stavku 1. ovoga èlanka odgovara glavni urednik.

(3) Ako je programskim sadržajem objavljenim suprotno stav­ku 1. ovoga èlanka povrijeðen ugled autora, autor može zahtijevati naknadu štete.

5. Zaštita izvora informacije

Èlanak 30.

(1) Novinar nije dužan dati podatke o izvoru objavljene informacije ili informacije koju namjerava objaviti.

(2) Pravo novinara iz stavka 1. ovoga èlanka odnosi se i na glavnog urednika, urednike i autore objavljenih priloga koji nisu novinari.

(3) S podatkom o neimenovanom izvoru informacije novinar je prije objavljivanja dužan upoznati glavnog urednika na naèin utvrðen statutom medija. U tom se sluèaju sve odredbe o zaštiti izvora informacije primjenjuju i na glavnog urednika.

(4) Državno odvjetništvo može, kada je to ogranièenje nužno radi interesa nacionalne sigurnosti, teritorijalne cjelovitosti i zaštite zdravlja, podnijeti nadležnom sudu zahtjev da naloži novinaru da iznese podatke o izvoru objavljene informacije ili informacije koju namjerava objaviti.

(5) Sud može naložiti novinaru da iznese podatke o izvoru objavljene informacije ili informacije koju namjerava objaviti, ako je to nužno radi zaštite javnog interesa, a radi se o naroèito znaèajnim i ozbiljnim okolnostima i neprijeporno je utvrðeno:

– da ne postoji razumna alternativna mjera otkrivanju podataka o izvoru informacije ili da je tijelo iz stavka 4. ovoga èlanka koje traži objavu podataka o izvoru informacije tu mjeru veæ iskoristilo i

– da na zakonu osnovani interes javnosti za otkrivanje podataka o izvoru informacije jasno prevladava nad interesom zaštite izvora informacije.

(6) Sud æe, cijeneæi okolnosti sluèaja, iskljuèiti javnost u tijeku postupka iznošenja podataka, te upozoriti prisutne osobe da su dužni kao tajnu èuvati sve što su u postupku saznali, kao i na posljedice odavanja tajne.

V. JAVNOST VLASNIŠTVA

1. Transparentnost vlasnièke strukture

Èlanak 31.

Dionice nakladnika koji obavlja djelatnost javnog informiranja moraju glasiti na ime.

Èlanak 32.

(1) Nakladnici su dužni do 31. sijeènja svake kalendarske godine Hrvatskoj gospodarskoj komori dostaviti podatke o tvrtki i sjedištu, odnosno imenu i prezimenu te prebivalištu svih pravnih i fizièkih osoba koje su neposredno ili posredno imatelji dionica ili udjela u toj pravnoj osobi s podatkom o postotku dionica ili udjela.

(2) Za osobe iz stavka 1. ovoga èlanka nakladnici su dužni dostaviti podatke o tome drže li te osobe za sebe ili drugoga dionice i/ili udjele u drugim poduzetnicima na koje se primjenjuje ovaj Zakon i podatke o tome jesu li te osobe èlanovi uprave, nadzornih odbora ili upravnih vijeæa u poduzetnicima na koje se primjenjuje ovaj Zakon.

(3) Pravnoj osobi koja ne izvrši obvezu iz stavka 1. i 2. ovoga èlanka Hrvatska gospodarska komora uputit æe pisano upozorenje s navoðenjem moguæih sankcija za neizvršenje obveze.

(4) Podatke iz stavka 1. ovoga èlanka nakladnik je obvezan objaviti u »Narodnim novinama« do 28. veljaèe svake kalendarske godine. Podaci o dionièarima i nositeljima udjela do 1% vrijednosti kapitala objavljuju se zbirno.

2. Udjeli stranih osoba

Èlanak 33.

Odredbe o ogranièenju vlasništva utvrðene zakonom primjenjuju se i na strane pravne i fizièke osobe bez obzira na to u kojoj državi imaju svoje sjedište, odnosno prebivalište, osim ako je zakonom odreðeno drugaèije.

3. Dostava izvještaja o poslovanju medija

Èlanak 34.

(1) Nakladnici su dužni do 30. travnja svake godine Hrvat­skoj gospodarskoj komori dostaviti izvješæe o financijskom poslovanju za prethodnu godinu, koje sadrži podatke o prihodu i tržišnom udjelu kojeg su ostvarili na tržištu èitatelja i/ili gledatelja i/ili slušatelja, te podatke o prihodu i tržišnom udjelu koje su ostvarili na tržištu oglašavanja, kao i podatke o oglašivaèima ili marketinškim agencijama putem kojih je ostvareno više od 10% godišnjega marketinškog prihoda na­klad­nika.

(2) Tvrtke za distribuciju medija dužne su Hrvatskoj gospodarskoj komori dostaviti podatke o ugovorima o distribuciji s nakladnicima i opæe uvjete poslovanja koji se odnose na distribuciju programa elektronièkih medija i opæeinformativnog tiska èija prodana naklada prelazi tri tisuæe primjeraka, ako se taj tisak prodaje na tržištu više gradova ili županija, odnosno ako prelazi tisuæu primjeraka kada se radi o tisku na lokalnom tržištu.

(3) Podatke o ostvarenom ukupnom prihodu i prosjeèno prodanoj nakladi odnosno prosjeènoj slušanosti ili gledanosti u protekloj godini, nakladnik je obvezan objaviti u svom mediju do 30. travnja svake kalendarske godine.

4. Zaštita tržišnog natjecanja

Èlanak 35.

Na nakladnike, pravne osobe koje obavljaju poslove distribucije medija, kao i na druge pravne osobe koje obavljaju poslove u vezi s javnim informiranjem primjenjuju se propisi o zaštiti tržiš­nog natjecanja.

Èlanak 36.

(1) Nakladnici sudionici koncentracija poduzetnika obvezni su podnijeti prijavu namjere provedbe koncentracije u obliku i na naèin utvrðen propisima o zaštiti tržišnog natjecanja.

(2) Obveza podnošenja prijave nastaje neovisno o tome jesu li u konkretnom sluèaju ispunjeni uvjeti iz èlanka 22. stavka 4. Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja.

(3) Prijava iz stavka 1. ovoga èlanka podnosi se Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja.

(4) Koncentraciju poduzetnika prijavljenu u skladu s odredbama ovoga èlanka, Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja ocje­njivat æe sukladno propisima o zaštiti tržišnog natjecanja.

Èlanak 37.

(1) Nedopuštena je svaka koncentracija poduzetnika na tržištu naklade opæeinformativnih dnevnika odnosno na tržištu opæeinformativnih tjednika kojom bi tržišni udjel sudionika konkretne koncentracije poduzetnika na tržištu nakon njene provedbe prelazio 40% ukupno prodane naklade opæeinformativnih dnevnika odnosno tjednika u Republici Hrvatskoj.

(2) Nakladnik s nedopuštenom koncentracijom iz stavka 1. ovoga èlanka ne može stjecati dionice ili udjele u nakladniku opæeinformativnog dnevnika odnosno tjednika.

5. Distribucija tiska

Èlanak 38.

(1) Distributeri tiska obvezni su utvrditi i objaviti na uobièajeni naèin Opæe uvjete za distribuciju tiska te ne smiju odbiti distribuciju tiska drugog nakladnika koji to zatraži i izjavi da prihvaæa objavljene Opæe uvjete.

(2) Distributer tiska ima pravo odbiti distribuciju medija bez impresuma. Preuzimanjem u distribuciju medija koji ne sadrži impresum distributer uz nakladnika toga medija preuzima odgovornost za informacije objavljene u tom mediju.

(3) Distributeri – kolporteri mogu na ulici prodavati samo tisak. Ostale uvjete prodaje putem kolportera, kao što su vrijeme i lokacije kolporterske prodaje tiska, propisat æe gradsko, odnosno opæinsko vijeæe, u skladu sa zakonom.

(4) Distributeri tiska su dužni do 30. travnja svake godine Hrvatskoj gospodarskoj komori dostaviti izvješæe o financijskom poslovanju ostvarenom distribucijom tiska za prethodnu godinu, te podatke o broju prodanih primjeraka pojedinog tiska putem njegove distributivne mreže ili ugovora o maloprodaji.

Èlanak 39.

(1) Zabranjeno je javno izlaganje i oglašavanje tiskovina s naslovnicom pornografskog sadržaja. Ova se zabrana ne odnosi na prodaju pornografskih tiskovina u posebnim prodavaonicama.

(2) Tiskovina pornografskog sadržaja mora imati vidno upozorenje da sadrži pornografiju, kao i upozorenje da je njezina distribucija zabranjena maloljetnim osobama.

VI. OBJAVLJIVANJE ISPRAVAKA I ODGOVORA

1. Pravo na ispravak objavljene informacije

Èlanak 40.

(1) Svatko ima pravo od glavnog urednika zahtijevati da bez naknade objavi ispravak objavljene informacije kojom su bila povrijeðena njegova prava ili interesi. Pravo na ispravak imaju i pravne osobe i druge organizacije i tijela, ako su informacijom bila povrijeðena njihova prava i interesi. Svrha ispravaka je isprav­ljanje netoène ili nepotpune informacije.

(2) Objava ispravka može se zahtijevati u roku od 30 dana od objave informacije.

(3) Zahtjev za ispravak podnosi se glavnom uredniku u pisanoj formi. Zahtjev mora biti obrazložen i potpisan od strane pod­nositelja, te sadržavati sve potrebne podatke o podnositelju i njegovoj adresi.

(4) Pod pojmom ispravak ne misli se samo na ispravak u užem smislu, odnosno ispravljanje pogrešnih tvrdnji ili netoènih navoda u objavljenoj informaciji, veæ i na iznošenje èinjenica i okolnosti kojima povrijeðeni pobija ili s namjerom pobijanja bitno dopunjuje navode u objavljenom tekstu.

(5) Znanstvena ili umjetnièka kritika ne daje pravo na ispravak osim ako se njima ne ispravljaju netoèni ili uvredljivi navodi.

(6) Ne može se zahtijevati ispravak ako je medij do dana podnošenja zahtjeva za ispravak veæ sam objavio ispravak iste informacije. Ako podnositelj zahtjeva za ispravak smatra da medij nije na odgovarajuæi naèin objavio ispravak, može zahtijevati ostvarenje svoga prava sukladno ovom Zakonu.

(7) Ako je osoba na koju se odnosi informacija umrla, pravo na objavljivanje ispravka i pravo odgovora imaju njezina djeca, posvojenici, braèni drug, roditelji, posvojitelji, braæa i sestre, ili pravna osoba ako se informacija odnosi na djelatnost pokojnika u vezi s tom pravnom osobom.

Èlanak 41.

(1) Ispravak se mora objaviti bez promjena i dopuna na istom ili istovrijednom mjestu programskog prostora i na isti ili istovrijedan naèin na koji je bila objavljena informacija na koju se ispravak odnosi. Ispravak ne smije biti nerazmjerno dulji od informacije, odnosno od dijela informacije na koji se odnosi. Ispravak se može objaviti u izmijenjenom obliku samo ako na to pristane podnositelj zahtjeva. Ispravak se mora objaviti na naèin da je iz naslova vidljivo da se radi o ispravku. Ispravak se bez suglasnosti podnositelja zahtjeva ne smije objaviti meðu reagiranjima ili pismima èitatelja, odnosno gledatelja ili slušatelja.

(2) U programima radija i televizije ispravak se daje u pisanom obliku te se objavljuje èitanjem u istom programu i terminu u kojem je objavljena informacija na koju se ispravak odnosi ili u istoj vrsti programa istovjetne gledanosti.

(3) Vijeæe za elektronièke medije propisat æe pravila za ostvarivanje prava na ispravak u programima radija i televizije na naèin koji odgovara prirodi tih medija, ali tako da se u najveæoj moguæoj mjeri poštuju odredbe o pravu na ispravak i odgovor propisane ovim Zakonom.

(4) U elektronièkim publikacijama ispravak i informacija na koju se odnosi oznaèit æe se i povezati linkom.

Èlanak 42.

(1) Tko zahtijeva objavu ispravka mora jasno navesti informaciju, odnosno podatak na koju se ispravak odnosi i nadnevak njezine objave.

(2) Ispravak mora biti objavljen u prvom, a ako stigne prekasno, u drugom izdanju, odnosno programskom sadržaju medija nakon primitka ispravka. U vrijeme izborne promidžbe ispravak mora biti objavljen u prvom izdanju, odnosno programskom sadržaju medija nakon primitka ispravka.

(3) U istom izdanju, odnosno programskom sadržaju medija ne može se zajedno s ispravkom objaviti i komentar tog ispravka ili odgovor na ispravak. Na komentar ispravka ili odgovora na ispravak primjenjuju se odredbe ovoga Zakona o pravu na ispravak.

(4) Glavni urednik je dužan objaviti ispravak, izuzev ako:

– se traženi ispravak ne odnosi na informaciju na koju se poziva zainteresirana osoba,

– u traženom ispravku nisu navedene èinjenice niti okolnosti u vezi s navodima o informaciji,

– bi objava ispravka bila u suprotnosti sa zakonom i dobrim obièajima,

– zahtjev za objavu ispravka nije potpisao podnositelj zah­tjeva, odnosno ovlaštena osoba državnog tijela ili pravne osobe,

– je traženi ispravak nerazmjerno duži od informacije u kojoj su navodi radi kojih se ispravak traži, odnosno od dijela informacije na koji se neposredno odnosi, osim ako se ispravak odnosi na klevetnièke ili uvredljive navode,

– bi objavljivanje ispravaka prouzroèilo odgovornost nakladnika za štetu,

– je ispravak napisan na jeziku koji nije istovjetan jeziku na kojem je objavljena osporavana informacija,

– je zahtjev za ispravak informacije podnesen nakon proteka roka iz èlanka 40. stavak 2. ovoga Zakona,

– se radi o znanstvenoj ili umjetnièkoj kritici, izuzev ispravaka netoènih podataka ili uvredljivih navoda,

– je druga ovlaštena osoba na istu informaciju ranije podnijela ispravak istoga sadržaja,

– je zahtjev za objavu ispravka istoga sadržaja kao i zahtjev za ispravak povodom kojega se vodi spor pred sudom zbog odbijanja ili neodgovarajuæeg naèina objave ispravka.

(5) Glavni urednik dužan je u sluèaju iz stavka 4. ovoga èlanka pisano obavijestiti tražitelja o razlozima neobjavljivanja ispravaka, a u roku propisanom za objavu ispravka.

Èlanak 43.

(1) Nakladnik je dužan èuvati zapise svih objavljenih programskih sadržaja najmanje 60 dana od njihove objave te za zainteresiranu osobu na njezin trošak osigurati odgovarajuæu presliku pojedinog zapisa i to najkasnije u roku od tri dana od primitka pisanog zahtjeva zainteresirane osobe.

(2) Preslika iz stavka 1. ovoga èlanka dostavlja se zainteresiranoj osobi iskljuèivo za osobnu upotrebu. Nije dopušteno umnožavanje niti javno objavljivanje preslike, bez suglasnosti na­klad­nika osim u okviru sudskog postupka.

(3) U sluèaju da nakladnik nije saèuvao zapis iz stavka 1. ovoga èlanka smatra se da je objavio informaciju za koju se zahtijeva ispravak.

Èlanak 44.

Ako zainteresirana osoba u roku od osam dana od objave informacije pisano obavijesti da æe zahtijevati objavu ispravka, glavni urednik je dužan èuvati presliku informacije na koji se zahtjev za ispravak odnosi sve dok se traženi ispravak ne objavi, odnosno ne dovrši sudski postupak koji se vodi u vezi s objavom sporne informacije, odnosno dok ne proteknu zakonom propisani rokovi za ostvarivanje prava na ispravak ili sudsku zaštitu.

Èlanak 45.

Objava ispravka može se zahtijevati i kada je informacija bila objavljena putem medija koji je u meðuvremenu prestao djelovati. Podnositelj zahtjeva za ispravak može od ondašnjeg nakladnika, odnosno od njegovoga pravnog sljednika zahtijevati da na svoj trošak osigura objavu ispravka u odreðenom drugom mediju koji je po opsegu i kvaliteti prenošenja sadržaja programa usporediv s prvim.

Èlanak 46.

(1) Ako glavni urednik ne objavi ispravak u roku i na naèin odreðen zakonom, podnositelj zahtjeva za ispravak ima pravo podnijeti tužbu protiv glavnog urednika kod opæinskog suda na èijem se podruèju nalazi sjedište, odnosno stalno prebivalište nakladnika medija putem kojega je bila objavljena informacija na koju se ispravak odnosi.

(2) Tužba se može podnijeti najkasnije u roku od 30 dana od proteka roka za objavu ispravka, odnosno od dana kada je ispravak bio objavljen na naèin koji nije bio sukladan Zakonu.

Èlanak 47.

(1) Sudski sporovi o objavi ispravka rješavaju se po hitnom postupku.

(2) U sporovima za objavu ispravka prvo roèište glavne rasprave mora se održati u roku od 8 dana od dana zaprimanja tužbe u sudu.

(3) Tuženik je dužan odgovoriti na tužbu najkasnije na glav­noj raspravi.

(4) U pozivu za prvo roèište sud mora upozoriti tužitelja da æe se u sluèaju njegova nedolaska na roèište tužba smatrati povu­èenom, a tuženika da se presuda može donijeti i u njegovoj odsutnosti.

Èlanak 48.

(1) Rasprava o tužbi za objavu ispravka je ogranièena na raspravljanje i dokazivanje èinjenica u pogledu tuženikove duž­nosti objave ispravka.

(2) Tuženiku je, kao razlog neobjavljivanja ispravka, dopuš­teno dokazivati toènost èinjenica iz objavljene informacije, osim ako je spornom informacijom povrijeðeno pravo na privatnost, zaštiæeno na naèin utvrðen zakonom ili ako se sporna informacija poziva na èinjenice obuhvaæene amnestijom, sudskom rehabilitacijom ili revizijom presude.

(3) U sporovima radi objave ispravka sud æe odbiti tužbeni zahtjev ako utvrdi da nije povrijeðeno pravo ili interes tužitelja ili je utvrðeno da postoji kakva druga okolnost zbog koje prema zakonu ne postoji obveza objave ispravka.

Èlanak 49.

Pokretanjem kaznenog postupka radi djela poèinjenog objavom informacije na koju se odnosi ispravak, ne prekida se postupak za objavu ispravka.

Èlanak 50.

Ako se nakon što je podnesena tužba za objavu ispravka promijeni glavni urednik medija, tužitelj može do kraja glavne rasprave preinaèiti tužbeni zahtjev i umjesto prvobitnog tuženika tužiti novoga glavnog urednika. Za takvu promjenu tužbenog zahtjeva nije potrebna suglasnost prvobitnog tuženika niti novoga glavnog urednika.

Èlanak 51.

(1) Sud je dužan donijeti presudu odmah po zakljuèenju glav­ne rasprave.

(2) Ovjereni prijepis presude sud dostavlja strankama najkasnije u roku od tri dana od dana donošenja presude.

(3) Ako sud usvoji tužbeni zahtjev, nalaže presudom tuže­niku da je dužan objaviti ispravak u roku i na naèin odreðen ovim Zakonom.

(4) Glavni urednik je dužan u objavi ispravka navesti da se radi o objavi na temelju presude i citirati izreku presude.

Èlanak 52.

(1) Protiv presude prvostupanjskog suda stranke mogu u roku od tri dana od primitka presude podnijeti žalbu nadležnom županijskom sudu.

(2) Žalba se ne dostavlja protivnoj stranci na odgovor. Pravovremenu i dopuštenu žalbu prvostupanjski sud dostavlja sa svim spisima županijskom sudu u roku od dva dana od primitka žalbe.

(3) Županijski sud je dužan odluèiti o žalbi u roku od tri dana od dana primitka žalbe.

(4) Protiv presude županijskog suda dopuštena je revizija.

Èlanak 53.

Ovjereni prijepis pravomoæne presude kojom je sud naložio objavu ispravka sud dostavlja odmah glavnom uredniku medija putem kojeg je potrebno objaviti ispravak.

Èlanak 54.

Ako se nakon pravomoænosti presude kojom se nalaže objava ispravka promijeni glavni urednik medija, presudom utvrðena dužnost objavljivanja ispravka prelazi na novoga glavnog urednika.

Èlanak 55.

(1) Svaka osoba imenovana u medijima povodom kaznene prijave, istražnog zahtjeva, pokretanja istražnog ili kaznenog postupka ima pravo u roku od tri mjeseca od donošenja odluke o odbacivanju kaznene prijave ili odbijanja istražnog zahtjeva, odnosno pravomoænog rješenja o obustavi postupka ili pravomoæne oslobaðajuæe presude zahtijevati od nakladnika objavljivanje informacije o tome.

(2) Na objavljivanje informacije iz stavka 1. ovoga èlanka shodno se primjenjuju odredbe ovoga Zakona koje se odnose na objavljivanje ispravka informacije.

2. Pravo na odgovor na objavljenu informaciju

Èlanak 56.

(1) Zainteresirana fizièka ili pravna osoba ima pravo podnijeti zahtjev glavnom uredniku da besplatno objavi njegov odgovor na objavljenu informaciju, u kojoj je spomenuto njezino ime, odnosno naziv ili je na neki drugi naèin s njom u izravnoj vezi.

(2) Pod odgovorom iz stavka 1. ovoga èlanka smatra se tekst ili poruka istovjetne prirode i duljine kao i objavljena informacija.

(3) U odgovoru se navodima pogodnim za dokazivanje porièu u biti ili bitno nadopunjuju sporni navodi o èinjenicama i podacima u objavljenoj informaciji.

Èlanak 57.

(1) Odgovor se mora objaviti bez izmjena ili dopuna izuzev pravopisnih ispravaka.

(2) Glavni urednik ima pravo od autora prije objave zatražiti skraæivanje odgovora.

(3) Na odgovor se primjenjuju odredbe èlanka 42. ovoga Zakona, te glavni urednik može odbiti objavu sadržajno jednakih odgovora nakon što je veæ jednom isti objavio.

(4) Glavni urednik može odbiti objavu odgovora i u sluèaju ako se u odgovoru navode oèigledno netoèni podaci ili tvrdnje i drugi navodi koji su nedvojbeno nepodobni za dokazivanje.

(5) Ako su prema mišljenju glavnog urednika samo neki podaci ili tvrdnje netoèni ili nepodobni za dokazivanje, glavni urednik ne smije odbiti objavu bez prethodnog poziva podnositelju zahtjeva za odgovor da te podatke i tvrdnje izuzme iz odgovora.

Èlanak 58.

U postupku sudske zaštite u pogledu ostvarivanja prava na odgovor na odgovarajuæi naèin primjenjuju se odredbe ovoga Zakona koje se odnose na postupak ostvarivanja prava na ispravak.

VII. PREKRŠAJNE ODREDBE

Èlanak 59.

(1) Novèanom kaznom do 1.000.000,00 kuna kaznit æe se za prekršaj pravna ili fizièka osoba koja:

1. obavlja djelatnost nakladnika a nije upisana u sudski ili drugi odgovarajuæi registar,

2. u kalendarskoj godini ne obavijesti javnost o informacijama sukladno èlanku 14. ovoga Zakona,

3. na zahtjev državnih tijela ne objavi bez naknade pri­opæenje iz èlanka 19. ovoga Zakona,

4. obavi oglašavanje protivno odredbi èlanka 20. ovoga Zakona,

5. postupa suprotno èlanku 31. ovoga Zakona,

6. niti nakon 15 dana od dana primitka upozorenja iz èlanka 32. stavka 3. ovoga Zakona, Hrvatskoj gospodarskoj komori ne dostavi podatke iz èlanka 32. stavka 1. i 2. ovoga Zakona,

7. ne dostavi do 30. travnja svake godine Hrvatskoj gospodarskoj komori izvješæa i podatke sukladno èlanku 34. stavku 1. i 2. ovoga Zakona ili ne objavi do 30. travnja svake kalendarske godine podatke u svom mediju sukladno èlanku 34. stavku 3. ovoga Zakona.

8. ne podnese prijavu namjere provedbe koncentracije poduzetnika iz èlanka 36. ovoga Zakona,

9. postupi suprotno èlanku 37. stavku 2. ovoga Zakona.

10. ne utvrdi i ne objavi Opæe uvjete za distribuciju tiska ili odbije preuzeti u distribuciju tisak protivno èlanku 38. stavku 1. ovoga Zakona,

11. nakladnik koji objavom programskog sadržaja povrijedi prava djece i mladeži iz èlanka 16. stavka 1. ovoga Zakona.

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga èlanka kaznit æe se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novèanom kaznom do 100.000,00 kuna.

Èlanak 60.

(1) Novèanom kaznom do 100.000,00 kuna kaznit æe se za prekršaj:

1. novinski nakladnik koji na svakome primjerku novina ili druge tiskovine ne otisne impresum,

2. glavni urednik koji na temelju pravomoæne presude ne objavi ispravak informacije ili ga ne objavi na propisani naèin,

3. nakladnik koji ne saèuva zapise svih objavljenih programskih sadržaja u propisanom roku,

4. nakladnik koji s osobom od koje naruèuje novinarski prilog ne zakljuèi ugovor sukladno èlanku 26. stavku 5. ovoga Zakona,

5. nakladnik koji novinaru otkaže ugovor o radu, umanji plaæu, odnosno ugovorenu naknadu ili izmijeni položaj u uredništvu suprotno èlanku 27. i 28. ovoga Zakona,

6. pravna osoba koja organizira distribuciju tiska putem kolportera suprotno èlanku 38. ovoga Zakona,

7. pravna osoba koja postupa suprotno èlanku 39. ovoga Zakona.

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga èlanka kaznit æe se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novèanom kaznom do 20.000,00 kuna.

Èlanak 61.

(1) Novèanom kaznom do 50.000,00 kuna kaznit æe se za prekršaj:

1. ovlaštena osoba u tijelu ili osobi koja novinaru uskrati informaciju iz djelokruga toga tijela suprotno èlanku 6. ovoga Zakona,

2. novinski nakladnik koji ne prijavi novine ili drugi tisak Hrvatskoj gospodarskoj komori,

3. distributer tiska koji ne podnese prijavu iz èlanka 12. ovoga Zakona ili istoj ne priloži propisane priloge,

4. glavni urednik ako urednièkom obradom teksta, a osobito naslovom bitno promijeni sadržaj ili smisao informacije objav­ljene u javnome glasilu,

5. glavni urednik koji dozvoli objavu podataka koji mogu otkriti identitet svjedoka ili ošteæenika kaznenog djela, suprotno èlanku 16. ovoga Zakona.

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga èlanka kaznit æe se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novèanom kaznom do 8.000,00 kuna.

Èlanak 62.

(1) Novèanom kaznom do 30.000,00 kuna kaznit æe se za prekršaj:

1. nakladnik koji uz informaciju prenesenu iz drugih do­maæih i inozemnih medija ne naznaèi izvor,

2. novinski nakladnik, odnosno distributer tiska, koji Hrvat­skoj gospodarskoj komori ne prijavi promjenu podataka navedenih u prijavi novina u roku od osam dana od dana nastanka promjene,

3. glavni urednik koji pisano ne obavijesti tražitelja o razlozima neobjavljivanja ispravka,

4. osoba koja umnoži ili javno objavi presliku iz èlanka 43. stavka 2. ovoga Zakona, bez suglasnosti nakladnika.

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga èlanka kaznit æe se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novèanom kaznom do 3.000,00 kuna.

VIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Èlanak 63.

Odredbe ovoga Zakona na odgovarajuæi se naèin primjenjuju na programe inozemnih novinskih agencija ako posebnim zakonom nije drugaèije propisano.

Èlanak 64.

Nakladnici su dužni u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona uskladiti svoj rad, poslovanje i opæe akte s odredbama ovoga Zakona.

Èlanak 65.

Vijeæe za elektronièke medije dužno je u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti pravila iz èlanka 41. stavka 3. ovoga Zakona.

Èlanak 66.

Ministarstvo vanjskih poslova vodi upisnik i obavlja sve po­slove u svezi s upisom, odnosno brisanjem upisa inozemnih dopisništava, stalnih inozemnih dopisnika i stalnih službenika inozemnih dopisništava, propisanih posebnim zakonom.

Èlanak 67.

(1) Pravilnik iz èlanka 5. stavka 3. ovoga Zakona ministar je dužan donijeti u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Sredstva za poticanje pluralizma i raznovrsnosti medija za obveze propisane èlankom 5. ovoga Zakona osigurat æe se u državnom proraèunu.

Èlanak 68.

(1) Nadležno ministarstvo predat æe Hrvatskoj gospodarskoj komori Upisnik prijave tiska u roku od trideset dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Do primopredaje Upisnika iz stavka 1. ovoga èlanka, nadležno ministarstvo dužno je zaprimati i rješavati prijave tiska.

Èlanak 69.

Na dan stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o javnom priopæavanju (»Narodne novine«, br. 83/96., 105/97., 143/98., 20/00. i 96/01.).

Èlanak 70.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 008-02/04-01/01
Zagreb, 30. travnja 2004.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Vladimir Šeks, v. r.

 

Budva/Brussels, 27 May 2004

PRESS RELEASE

Three Nations Fire Fighting Unit undergoes “Baptism of Fire”

 

A Joint Fire-Fighting Unit made up of a hundred men strong brigade of Bosnia and Herzegovina, Croatia and Serbia and Montenegro held a joint fire fighting exercise in Budva, Montenegro, on 27 May 2004.  This marked the practical inauguration of the unit and concluded the implementation of a Stability Pact Disaster Prevention and Preparedness project started 15 months ago.  Speaking on behalf of the Stability Pact, Deputy Special Coordinator pointed out “that it is these tangible and practical elements of cross-border cooperation, which will make the population understand the merits and benefits of regional cooperation.  Helping each other across border in case of disasters is a part of European normality.  Here and today we have come a step closer to achieving this.”

The exercise scenario was based on forest fires in that area – a frequent occurrence in the summer months -, which easily can cross national borders.  The objectives of the exercise were to train and evaluate: rapid response, facilitated border crossing procedures, coordination at the fire site and joint command, harmonized fire-fighting tactic, equipment and communication interoperability.

More than a hundred fire fighters and twenty fire trucks from three countries conducted the exercise together.  They had support of helicopters (Mi8 MTV1) and fire fighting aircraft of the Montenegrin Ministry of the Interior.

Also hosted by the Ministry of Interior of Montenegro, Inspectorate for Fire and Explosion, a Round Table discussion about Disaster Management was held.

The three nations fire fighting unit, which is stationed in 6 different locations in the border area, is composed of up to 100 men and has been equipped with the contribution of the donors Switzerland and the USA.  The design of this cross-border cooperation project is such that it can serve as model for other regions in Southeast Europe with a need for crossborder disaster response.  To this end, the Stability Pact’s Disaster Prevention and Preparedness Task Force working in close cooperation with national disaster response agencies and relevant NGOs, such as the East-West Institute.  The East West Institute is a major partner of the Stability Pact in the field of establishing “Euroregion”-style cross border cooperation throughout the region.

 

___________________

PR2004/015

 

Brussels, 26 May 2004

PRESS RELEASE

Media Task Force debates Role of Media in the Kosovo Violence last March and its Aftermath – Suggests Closer Regional Co-operation and Better Quality Control Mechanism

 

The Stability Pact Media Task Force provides a permanent platform for donor meetings and has a link to Southeastern Europe by a regional “antenna” composed of nine National Media Working Groups.  During its meeting in Brussels 25 May, Stability Pact Deputy Special Co-ordinator John Riddle pointed out that the violent events in Kosovo in March were a setback for the SEE region as a whole.  Withstanding any temptation at singling out the media as the ones solely responsible for the spell of violence, the media experts of the Task Force were unanimous that the media played an unfortunate role in the developments leading to the loss of life and property.

They called upon donors to make a particular effort to establish quality control mechanisms inside the various media outlets and projects they are funding in Southeast Europe and particularly Kosovo.  The media experts of the Task Force felt that only such mechanism can consistently ensure professional compliance with internationally accepted standards before any damage is done.  The media experts also agreed to invite Kosovar journalists to engage more widely in an exchange amongst professional peers and to more closely study mechanism and instruments of self-regulations applied elsewhere in Southeastern Europe.  The creation of a Kosovo Media Working Group to form part of the Stability Pact network can be envisaged if the interest is found in Kosovo to participate.

The media of Kosovo’s role in the March 2004 riots will be the topic of a case study presented at the Working Table I meeting, chaired by Elisabeth Rehn in Portoroz 7 June 2004.  The Working Table is the twice-yearly assembly of all the participating governmental and institutional representatives dealing with Human Rights and Democracy issues in the Stability Pact Working Table I framework, which includes media.

 

___________________

PR2004/018

U najnovijem broju IFEX Communique donosi tekstove o slobodi medija u Iraku i naglašava da su novinari takoðer meðu onima koje amerièke trupe zlostavljajui muèe. Osim tih udarnih tekstova IFEX Communique donosi vijesti o stanju medija u Boliviji, Ukrajini, Kolumbiji, Kini, Etiopiji, itd. Posjetite web stranice IFEX-a:www.ifex.org/en/...

Split - Ocjenjivaèki sudovi Slobodne Dalmacije za nagrade naše kuæe iz podruèja umjetnosti i novinarstva donijeli su nakon zasjedanja odluke o dobitnicima godišnjih nagrada i nagrada za životno djelo.
Žiri za umjetnost u sastavu Jerko Rošin (predsjednik), Gordan Sladoljev, Sandro Pogutz, Vojko Mirkoviæ, Tamara Viskoviæ, Igor Zidiæ i Jasen Boko dosudili su Nagradu za životno djelo dramskoj umjetnici Dari Vukiæ, a Godišnju nagradu slikaru Matku Trebotiæu.
Žiri za nagradu iz podruèja novinarstva odluèio je Nagradu za životno djelo dodijeliti Frani Juriæu, a Godišnju nagradu Borisu Dežuloviæu.
Žiri je radio u sastavu Jadran Marinkoviæ (predsjednik), Dražen Gudiæ, Joško Franèeski, Mario Bošnjak i Danko Plevnik.
Žiri za znanost veæ je prije odluèio da Nagradu za životno djelo dobije dr. Ivo Grabovac, a Godišnju dr. Vesna Mioviæ.
Nagrade æe laureatima biti uruèene na proslavi Dana Slobodne Dalmacije 17. lipnja. 

Jasmina Pariæ

Brutalnim premlaæivanjem novinara Jutarnjeg lista Dražena Krušelja ispred njegove kuæe u ponedjeljak naveèer nastavljen je niz fizièkih nasrtaja na novinare u Hrvatskoj. Nijedan od prijašnjih, mnogobrojnih napada na novinare nije nikada primjereno sankcioniran, pa se èini da je premlaæivanje novinara kod nas prihvaæeno kao nešto što se smije nekažnjeno prakticirati.
Hrvatsko novinarsko društvo (HND) i Hrvatski zbor sportskih novinara (HZSN) traže da se naruèitelji i izvršitelji brutalnog fizièkog napada na Dražena Krušelja što prije pronaðu i strogo kazne i da se tako zaustavi sezona lova na novinare u Hrvatskoj.
ZAHTIJEVAMO od nadležnih tijela Republike Hrvatske uèinkovitu i brzu istragu, pronalaženje krivaca i odgovarajuæe sankcije.
POZIVAMO sve novinare da iznesu dokaze o poèinitelju ili naruèitelju, ako ih imaju.
JAMÈIMO svakom ošteæenom kolegi, koji se odluèi na tužbu, financijsku i pravnu pomoæ.
APELIRAMO na cjelokupnu demokratski orijentiranu javnost da nas podrži u tome.

Za Hrvatsko novinarsko društvo

Zdenko Duka, potpredsjednik 

Za Hrvatski zbor sportskih novinara HND

Jura Ozmec, predsjednik

Speech of the Special Co-ordinator of the Stability Pact, Erhard Busek
OSCE Permanent Council Vienna, 20 May 2004

Thank you for giving me the opportunity to report on developments in the Stability Pact since my last appearance in this forum in November 2002. Considering the OSCE's comprehensive concept of security, encompassing issues such as military and civilian security, economic and environmental security, as well as democratisation and human rights, it is not surprising that the Stability Pact has been placed under the auspices of your organisation. I thus come to you with pleasure, knowing that our work is based on very similar concepts and that the Stability Pact has an obvious ally in the OSCE.

I would also like to thank the Bulgarian Chairmanship-in-Office for it's strong engagement in South Eastern Europe. As a country of the region, which has obviously progressed impressively, there is a great understanding for the problems of the region as well as a direct interest in improving the overall situation in South Eastern Europe.

The Stability Pact – as most of you will know – was officially launched in Sarajevo in July 1999. Without wanting to dwell in memories or celebrate this 5-year anniversary as such, it is an opportunity to take stock of developments in the region and the role of Stability Pact therein.

The Situation in South Eastern Europe today is obviously a very different one than five years ago. The process of democratisation in South Eastern Europe is clearly irreversible with successful democratic elections repeatedly held in all countries, often monitored and organised by the OSCE.  Formerly warring ethnic groups are today working closer together to address common problems.  While economic development remains an issue, important foundations have been laid. Furthermore, the focus in the security area has clearly moved from military to justice and home affairs issues; a clear indication of stabilisation.

The continuing economic difficulties are probably the biggest single problem remaining, exacerbated by high unemployment and in parts severe lack of investment.  We have to be aware of the possible political implications of the difficult economic and social situation in the region.  In terms of attracting investment a gap has opened in South Eastern Europe since 2000: Bulgaria, Romania, Croatia and also Serbia-Montenegro have secured more or less four billion Euro in foreign direct investment in 2003, the four remaining Stability Pact beneficiary countries have only managed to secure one billion Euro altogether.

Stimulating economic growth, including attracting investment, requires improvements in the macro and micro-economic environment as well as in the overall rule of law. The Stability Pact has a number of instruments to address these different aspects, which need to be better interlinked to jointly address the various preconditions for economic development. We will be bringing these together for a conference in Bucharest next week to discuss economic and social aspects of employment generation in South Eastern Europe. Furthermore, a number of business fora are being organised, such as next week in Thessaloniki. The Business Advisory Council for South Eastern Europe (BAC) is also very active in bringing private sector advice to the attention of Governments in the region.

Nevertheless, the region is clearly on the right track. The positive Avis of the European Commission regarding the Croatian EU Membership application is an encouraging development for the region as a whole. It clearly shows that the commitment made by the EU at the Thessaloniki EU-Western Balkans Summit last June is taken serious and the EU is devoted to bringing these countries into the Union once they are ready. Considering the significant transformation the EU is undergoing with the recent enlargement by ten new member states, this is an important reassurance. I am pleased to note the commitment of the Croatian Government to promoting South Eastern Europe moving closer to the EU and reinforced regional co-operation with its neighbours. Similarly, the recent Macedonian application for EU membership has to be seen as a commitment by Skopje to further reform and good-neighbourly relations.

The outbreak of violence in Kosovo in March has to be condemned. This was a serious setback for the development of Kosovo as well as staining the image of the entire region internationally. But I would also like to highlight the lack of spill over to other parts of the region as proof of significant progress in stabilising South Eastern Europe. The Stability Pact will continue to foster the integration of Kosovo into regional activities through enhanced cross border and cross-boundary co-operation in full compliance with UN Security Council Resolution 1244, and to consider ways in which the Stability Pact could further support the Standards Implementation Plan. Let me highlight at this point that UNMIK/Kosovo is actively participating in more than 20 Stability Pact initiatives.
 
Serbia and Montenegro are at a crucial junction of their development. A strong and active Government is required to engage in the difficult reform processes that are necessary to keep up the positive momentum. The current Government should be judged by its actions just as any Government – but action is urgently required.

A very promising development in South Eastern Europe is the growing willingness to take over ownership, particularly visible in the increasing role of the South East European Cooperation Process (SEECP). The recent Chairmanship of Bosnia-Herzegovina culminated in a very successful Summit meeting in Sarajevo. I would also like to mention the symbolic importance of a first ever Meeting of the SEECP Ministers of Defence. The launching of the Regional Forum on Migration, Asylum and Refugee matters by the SEECP once again showed the close co-operation between the Stability Pact and the SEECP, which I am looking forward to continue with the current Romanian Chairmanship.

While the Stability Pact cannot take all the credit for these developments, it has certainly supported these positive developments by enhancing regional co-operation and finding joint solutions to some of the problems the region is facing.

The establishment of the Stability Pact at the Sarajevo Summit in July 1999 marks the initiation of a comprehensive long-term conflict prevention strategy for South Eastern Europe. I think we can say five years on that moving from ad-hoc interventions to a regional approach in addressing the problems of the region proved to be successful. The notion of improved regional co-operation has made inroads in all beneficiary countries, encouraged as a precondition for further European and Euro-Atlantic integration. The mechanism of the Stability Pact by now provides an established platform for a regionally coordinated reform effort, including matchmaking between recipient countries and donors, thereby achieving one of the major goals set by the Sarajevo Summit in 1999.

Let me give you a few examples, where I think we have successfully addressed common problems of the region, found joint solutions and thereby also supported the approximation of the region to European and Euro-Atlantic integration.

· The network of 28 bilateral free trade agreements between the countries of South Eastern Europe has been fully established, effectively creating a free trade area of 55 million consumers. This will make the region more competitive, encourage foreign direct investment and create employment in the long run.

· In the field of infrastructure, our efforts to enhance cooperation have been successful on two levels. For one, 53 infrastructure projects of regional scope have been agreed within the Stability Pact with a total volume of 4 billion Euro; physical work has commenced on most of them. A precondition for these projects has been that they had to be proposed by at least two countries to be accepted, therefore forcing the countries to develop joint projects. On a different level, the Infrastructure Steering Group was formed, bringing together all the International Financial Institutions active on the ground to coordinate their activities in South Eastern Europe. A coordination forum like this does not exist for any other region in the world.  Its mandate has just been prolonged and extended to encompass also environmental issues.

· In another infrastructure sector, the Energy sector, a joint initiative of the European Commission and the Stability Pact to establish a Regional Energy Market is well underway. Negotiations on a legally binding treaty will commence soon. This will make the sector more attractive for private investment, will improve the supply of electricity in the region in the mid-term and will lay the foundations for inclusion of the region into the internal European energy market.

· Regarding refugees, supported by the Stability Pact, close cooperation between Bosnia-Herzegovina, Croatia and Serbia-Montenegro has allowed most refugees and internally replaced that still wish to return to return to their places of origin. While many issues such as undiscriminated access to rights and sustainable solutions for those not wishing to return are still open in some areas, the Refugee Return Initiative has basically worked itself out of a job and has been refocused to address broader issues of Migration, Asylum and Refugees. Return issues regarding Kosovo of course remain on our agenda and we stand ready to support UNMIK and Serbia-Montenegro in its activities in this respect.

· Fighting organised crime and corruption remains one of the crucial issues in South Eastern Europe, but not just here.  This is an issue area that can only successfully be addressed on a regional basis – close cooperation between the agencies involved in the different countries is essential. The Stability Pact Organised Crime initiative (SPOC) and the Transborder Crime Fighting Centre in Bucharest have been working closely together to establish these links not only in South Eastern Europe, but also with European and International institution such as Europol, Eurojust and Interpol. But as you might imagine, this is work in progress.

In past and present, many Stability Pact initiatives are working very closely with OSCE institutions, most notably with the field missions in South Eastern Europe. Here we have a partnership truly based on comparative advantages - the Stability Pact can offer its regional approach and issue-specific expertise, whereas the OSCE Missions can provide country-specific expertise and an invaluable presence on the ground.

I myself have participated in a number of Regional Heads of Mission meetings. This has been very successful from our point of view and we hope to continue this close cooperation. To illustrate, I would like to mention a few areas of successful cooperation between the OSCE and the Stability Pact:

· Trafficking in Human Beings is an obvious area in this respect, highlighted by the recent appointment of Helga Konrad as the OSCE Special Representative Against Trafficking. I would like to personally congratulate her to this appointment. I am also very pleased about it from the perspective of the Stability Pact, since this clearly is an OSCE-wide recognition of the important work done in the Stability Pact Task Force in fighting trafficking in human beings. I am looking forward to continuing close cooperation in this respect, since the issue itself will certainly remain a problem in South Eastern Europe. We have to prevent any kind of duplication.

· The Ohrid Process for Border Management and Security was a joint effort by the countries of the region, the OSCE, the EU, NATO and the Stability Pact to address the very sensitive issue of borders. Considering the sensitivity of the issue in a region that saw violent conflicts only a few years ago, coming together to discuss the matter itself is progress. But even beyond that, the Ohrid process is moving ahead very well, with the countries of the region step by step implementing the commitments made.

· Regarding Parliamentary Cooperation, the Stability Pact Parliamentary Troika was established in June 2001, comprising the Parliamentary Assemblies of the OSCE, the Council of Europe and the European Parliament. The annual Troika Conferences are important to highlight the importance of the parliamentary dimension of the Stability Pact. Considering the current transformation processes, in particular regarding approximation of EU legislation, the role of the parliaments in the region will become even more important. Building the capacity of these parliaments to enable them to live up to this growing responsibility is therefore crucial. We have been assessing our activities in this field in the past months to reinforce our engagement. A number of OSCE Missions play an important role in preparing the parliaments for this important task through training and capacity building.

· Several OSCE Missions, for example in Albania, have used the Stability Pact emphasis on empowering local government as a starting point for their own efforts to promote the relevant legislation and train local government officials. The aim often has been to deepen and speed up the decentralization process and to obtain the commitment and support of external partners. A Stability Pact conference on Local Democracy and Cross-border cooperation this autumn organised jointly with the Council of Europe will highlight the need for empowering local and regional authorities in a democratic society and will hopefully end with a firm commitment by the Governments of the region on the next steps to be taken.

· In the field of Media, the Stability Pact Media Task Forces has established Working Groups in the countries of South Eastern Europe comprised of representatives from media outlets, NGOs and government. Since a number of OSCE Missions are quite active in the field of media development, this could be an area for further cooperation. In particular, confronting journalists with their contribution to hatred or reconciliation would be an important endeavour. We will coordinate our activities in this respect closely with Miklos Haraszti, the new Representative for Freedom of Media.

To conclude, I would like to stress again that due to the comprehensive concepts of security that the OSCE as well as the Stability Pact are built upon, the two are natural partners. I look forward to continuing our close cooperation in the future.

=> opširnije o dogaðaju pogledajte na našim web stranicama

World Press Photo je neovisna neprofitna organizacija osnovana u Nizozemskoj 1955. godine. Njen je glavni cilj potpomoæi i promicati rad profesionalnih novinskih fotografa u meðunarodnim razmjerima. Kako bi postigla zacrtane ciljeve, World Press Photo svake godine organizira prestižno svjetsko natjecanje u novinskoj fotografiji. Izložba nagraðenih i kandidiranih fotografija gostuje diljem svijeta i svake je godine vide milijuni ljudi. Ove godine Hrvatska prvi put ugošæuje tu izložbu i to kao zemlja u kojoj æe WPP zapoèeti svoje putovanje svijetom. Izložbu æe otvoriti Stipe Mesiæ, predsjednik Republike Hrvatske, a bit æe postavljena u Nacionalnoj i sveuèilišnoj knjižnici od 20. svibnja 2004. godine.

Nagraðene su fotografije iz 10 tematskih kategorija ( udarna vijest, udarna reportaža, vijest, reportaža, snimke i reportaže o svakodnevnom životu, o temama u središtu pozornosti, portreti, sportaši u akciji, priroda, itd.).

World Press Photo sponzoriraju Canon i TNT.

Ovogodišnji dobitnik glavne nagrade je francuski fotograf Jean-Mar Bouju (Associated Press). Nagrada mu je uruèena 25. travnja u Amsterdamu

«Živimo u kaotiènom vremenu, pa fotografije World Press Photo natjeèaja odražavaju dramatiènost lanjskih dogaðaja. Vidjeli smo dirljive slike sukoba u Liberiji i potresa u Bamu, slike sela u Kini koje je svo zaraženo AIDS-om i zaboravljene Hmong ratnike u Laosu. No od svih fotografija koje je žiri vidio upravo su snimke rata u Iraku izazvale najviše rasprava.

Fotografija iraèkog zarobljenika koji tješi svog sina Jean-Marca Boujua usjekla se u  pamæenje svih èlanova žirija. Rat je okrutan i tu su okrutnostt prikazivale mnoge sjajne slike. No ljubav može preživjeti rat, može unijeti suosjeæanje u živote onih èije je živote okrenuo naglavce. U živote i vojnika i civila. Jean-Marc Bouju je bio dirnut onim što je vidio – ocem, bespomoænim i izgubljenim, koji grli svog sina.
Fotoreporteri imaju moæ pokazati i užase i ljudsku suæut u doba rata. Mi smo odabrali sliku suæuti.»
Elisabeth Biondi, predsjednica žirija
New York City, veljaèa 2004.

Konferencija za novinare u povodu otvaranja izložbe održat æe se 19. svibnja u 10 sati u Novinarskom domu, Perkovèeva 2, u prostoriji Kluba.

Tom æe prilikom izložbu predstaviti Marc Prüst, kustos izložbe iz Amsterdama, koji u Odjelu za izložbene aktivnost World Press Phota radi od 2001. godine.

Na konferenciji æe sudjelovati i gospodin Lionel Veer, veleposlanik Kraljevine Nizozemske, Josip Stipanov, glavni ravnatelj Nacionalne i sveuèilišne knjižnice i Dragutin Luèiæ Luce, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva.

Tom prilikom novinari æe dobiti sve dodatne materijale o izložbi, kao i izbor nagraðenih fotografija za objavljivanje.

 

Dobitnici priznanja Milan Grloviæ

 

Središnji odbor na sjednici održanoj 18. ožujka 2004. godine donio je odluku da se Priznanje HND Milan Grloviæ za izniman doprinos u radu Hrvatskog novinarskog društva dodijeli

Æirilu Petešiæu

 

Kolega Æiril Petešiæ sudjelovao je u aktivnostima HND uvijek kada je u pitanju bila publicistièka djelatnost iz povijesti hrvatskog novinarstva.

Roðen je u Zadru 1923. godine, novinar je, feljtonist, publicist i prevoditelj.

Objavio je više knjiga; navodimo neke od njih: Što se dogaða u Katolièkoj crkvi u Hrvatskoj? (1972.), Genij s našeg kamenjara, Život i djelo Nikole Tesle (pet izdanja 1976.-1980.), Katolièko sveæenstvo u NOB-u 1941.-1945. (1982.), Djeèji dom Jastrebarsko (1939.-1947.), Dokumenti 1990.

Objavio je i nekoliko znanstvenih rasprava posveæenih razlièitim temama.

Petešiæ se bavi i prijevodima.

Kao feljtonist se predstavio u više listova: u Globusu, Fokusu, Vjesniku, Kani, Školskim novinama i Slobodnoj Hrvatskoj.

Objavio je više stotina napisa u raznim listovima i èasopisima, od kojih su mnogi nepotpisani. Neki su izazvali polemike, na koje je autor najèešæe odmjereno i dokumentirano odgovarao.

Autor je jedinog izdanja o našem prvom predsjedniku Milanu Grloviæu, objavljenom  uz 140. obljetnicu njegova roðenja.

Da je napisao samo tu knjigu o Grloviæu, kolega Æiril Petešiæ zaslužuje istoimenu nagradu.

Anti Živkoviæu

 

Roðen je u Zagrebu 1936. godine. Bio je jedan od osnivaèa Fonda solidarnosti tadašnjeg Društva novinara Hrvatske i dugogodišnji èlan njegova Upravnog odbora u kojem je marno radio i bio pokretaè raznih inicijativa.

Bio je predsjednik novinarskog društva izabran tajnim glasovanjem izmeðu više kandidata. Kao predstavnik DNH izabran je i za predsjednika tadašnjeg Saveza novinara Jugoslavije.

Èlan je skupštine HND u više saziva; sada je predsjednik Nadzornog odbora HND.

Ante Živkoviæ završio je Klasiènu gimnaziju u Zagrebu i studirao na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Kao novinar poèeo je raditi u Veèernjem vjesniku veæ 1957. godine, prvo u gradskoj, a zatim u unutrašnjopolitièkoj rubrici, a nastavio u Veèernjem listu.

Od 1977. u redakciji Vjesnika bio je privredni komentator.

Dobitnik je Nagrade DNH 1964. godine.

 

 Filipu Svetiæu

 

Filip Svetiæ, roðen u Gospiæu 1927. godine, diplomirao na Ekonomskom fakultetu 1953. godine.

Novinarstvom se poèeo baviti 1946. kao dopisnik omladinskih listova. Od 1951. godine radi na Radio Zagrebu sve do umirovljenja 1989. godine. Nekoliko godina je bio stalni dopisnik RTV iz Londona.

Tijekom profesionalne novinarske karijere pratio je meðunarodne ekonomske odnose, razvoj nerazvijenog dijela svijeta i njegove odnose s razvijenim zemljama, djelovanje UN-a i politiku nesvrstanih. Izvještavao je iz 40-ak zemalja Europe, Afrike, Azije te Sjeverne i Latinske Amerike.

Suraðivao je u više domaæih i stranih listova.

Dobitnik je Nagrade DNH 1964. godine, a 1984. godine Nagrade za životno djelo Otokar Keršovani.

Tijekom višegodišnjeg predanog rada nesebièno se angažirao u novinarskom aktivu na Radio Zagrebu. Kao èlan Predsjedništva i više komisija Društva zalagao se za dostojanstvo profesije, za vraæanje Novinarskog doma cehovskoj organizaciji, te posebno ukazivao na potrebu osnivanja fonda solidarnosti.

Njegova trajna briga bili su mladi novinari i njihovo osposobljavanje, pa ih je podsjeæao:

Ti možeš biti genije, ali ako nemaš faksa - nisi na cijeni.

Ni danas ta misao nije na odmet.

  

Ocjenjivaèki odbor za novinarske nagrade za 2003. godinu u tri radne skupine: tisak, radio i televiziju.

Ocjenjivaèka skupina za tisak: Radovan Stipetiæ , predsjednik, Drago Hedl, Zlatko Herljeviæ, Ivica Grèar, Mihailo Nièota, Saša Novkoviæ i Pero Zlatar, odluèila je da se

 

Nagrada Marija Juriæ-Zagorka za tisak za vijest/izvještaj

za 2003. godinu

dodijeli Krešimiru Žabecu

 

za vijest objavljenu 15. studenog 2003. godine u Jutarnjem listu

 

Obrazloženje:

Vijest Krešimira Žabeca Šef osiguranja Ive Sanadera djelatni je bojnik HV-a, objavljena u jeku predizborne kampanje 15. studenoga 2003., izazvala je golem odjek u javnosti, naknadno su potvrðeni svi Žabecovi podaci o aferi bojnika Stipe Èaèije, a naposljetku su mjerodavni – nakon oklijevanja i izbjegavanja -  morali postupiti po Zakonu o službi u Oružanim snagama, koji djelatnim vojnim osobama zabranjuje sudjelovanje na politièkim skupovima.   

 

Nagrada Marija Juriæ-Zagorka za tisak za reportažu za 2003. godinu

dodijeli Vladi Vurušiæu

 

za reportaže objavljene u Globusu

Zla krv od Konjica do Stoca  10. sijeènja 2003.

Djeèji pakao na zemlji 15. kolovoza 2003.

Obrazloženje:

Vurušiæ je u reportažama Zla krv od Konjica do Stoca i Djeèji pakao na zemlji ocrtao sudbine onih koji su obespravljeni – etnièkih manjina bez obzira na njihov nacionalni predznak i djece kao žrtava nasilja. Reportaže su, ujedno, slika današnjeg društva stvorena sukladno najboljim naèelima istraživaèkog novinarstva.

 

Nagrada Marija Juriæ-Zagorka za tisak za intervju/razgovor za

2003. godinu

 

dodijeli Ivi Pukaniæu

za razgovor s Antom Gotovinom, objavljen u Nacionalu 2003.

 

Obrazloženje:

Pukaniæu pripada ta nagrada veæ zato što je dopro do izbjegloga haaškog optuženika Ante Gotovine, kojega su po službenoj dužnosti uzalud tražile vlasti u Hrvatskoj i izvan nje. Intervju je, jamaèno, bio u hrvatskoj javnosti najviše komentiran novinski tekst tijekom 2003. godine. Ocjenjivaèkoj skupini poznate su spekulacije oko okolnosti nastanka intervjua, ali se njima nije bavila, jer smatra da one nisu mjerodavne prema kriterijima za dodjelu ove nagrade.

 

 

Nagrada Marija Juriæ-Zagorka za tisak za komentar za

2003. godinu

 

dodijeli Marinku Èuliæu

za komentare u Feral Tribuneu

Obrazloženje:

Marinko Èuliæ veæ dugo objavljuje komentare Aritmetika politike kao i kratke portrete Osoba tjedna, koji takoðer imaju obilježja komentara. Ti Èuliæevi tekstovi odlikuju se briljantnom logikom: u njima je svaki zakljuèak (komentar)  utemeljen  na neoborivim èinjenicama, koje i same u Èuliæevim tekstovima katkad imaju domete otkriæa.

 

Nagrada Marija Juriæ-Zagorka za tisak za istraživaèko novinarstvo za 2003. godinu

 

dodijeli Diani Glavina

 

za istraživanje o smrti 7 beba nakon operacije srca,

objavljeno u  Veèernjem listu, 2003. godine

Obrazloženje:

Seriju èlanaka o smrti sedam beba nakon operacije srca na KBC Rebru, za što joj se dodjeljuje nagrada, Diana Glavina napisala je nakon niza sliènih pothvata istraživaèkog novinarstva iz podruèja zdravstva, kojima je takoðer uspjela uzbuniti javnost i pridonijeti pozitivnim promjenama.

 

Nagrada Marija Juriæ-Zagorka za tisak za najbolje ureðenu rubriku

 za 2003. godinu

 

dodijeli rubrici Pressalije Novog lista

urednici su bili Jasmin Klariæ, Dražen Cigleneèki i Saša Vejnoviæ

urednik Dragan Ogurliæ

Obrazloženje:

Pressalije izlaze u sklopu tjednog politièkog žurnala Novog lista i odlikuju se ironiènim, humoristiènim, simpatièno odmaknutim prikazom pozitivnih, odnosno negativnih ljudi i pojava u tjednu, obogaæenim karikaturom i stripom. Pressalije su, u tom smislu, jedinstvena rubrika u današnjem hrvatskom dnevnom tisku.

 

Nagrada Nikša Antonini

za najbolju novinsku fotografiju za 2003. godinu

 

dodijeli Nenadu Reberšaku

Obrazloženje:

Nagrada se dodjeljuje za fotografije objavljene u Novom listu tijekom 2003. godine, kojima autor otkriva humane i likovne vrijednosti snimljenog  objekta bez obzira na to je li posrijedi karizmatska liènost ili obièan èovjek.

 

 

 

Nagrada za unapreðenje novinarskog izraza

dodjeli Vesni Kusin

 

Obrazloženje:

Vesna Kusin je tijekom ratnih operacija u Iraku napisala niz èlanaka o sudbini historijskih i kulturnih spomenika u toj kolijevci civilizacije, pomno prateæi dnevna ratna izvješæa. Pritom je angažirala i brojne ovdašnje intelektualce, koji su svojim tekstovima komentirali napade na Irak. Ti su njezini tekstovi bili u isti mah informativni, kulturnopovijesno struèni i proturatni, pa je tako autorica proširila moguænosti novinarskog izraza obogativši ga ekskluzivnom sinergièkom dimenzijom.

  

 

Ocjenjivaèka skupina za radio: Muharem Kulenoviæ, predsjednik, Dalia Grin, dr. Sreæko Lipovèan, Ilija Jandriæ i Željko Matiæ  odluèila je da se

 

 

Nagrada Marija Juriæ- Zagorka za radio izvještaj za 2003. godinu

dodijeli Danijelu Peku

 

za izvještaj o predstavljanju knjige Zvonka Letice

Televizijsko novinarstvo - temelji profesionalizma,

Radio Slobodna Europa, 4. studenog 2003.

Obrazloženje:

Ocjenjivaèka skupina smatra da je rad Danijela Peka izrazit primjer suvremenog radio novinara, koji vješto koristi sve komparativne prednosti tog medija. Istovremeno autor visoko profesionalno oblikuje sve elemente zahtjevne kratke radijske forme.

 

Nagrada Marija Juriæ- Zagorka za radio reportažu za 2003. godinu

dodijeli Morani Sušec

 

za reportažu Uvertira u rat u Iraku

Radio 101, 5. ožujka 2003.

Obrazloženje:

Snimajuæi za boravka u Americi u trenucima odluke o napadu na Irak, autorica je ovom reportažom predstavila vrlo aktualnu temu služeæi se razgovorima s amerièkim studentima, sveuèilišnim profesorima, novinarima, neovisnim struènjacima, obiènim ljudima sa ulice kao i s nekim Hrvatima koji žive u SAD. Slušateljima u Hrvatskoj omoguæila je, tako da iz prve ruke doznaju kako diše Amerika, u trenutku prije ulaska u kontroverzni rat.

 

Nagrada Marija Juriæ- Zagorka za najbolje ureðenu radio emisiju

 za

06.05.2004.
Natjeèaj za najbolji èlanak - Pisanje za Srednju Europu

Natjeèaj za najbolji èlanak

Pisanje  za Srednju Europu

 

Bank Austria Creditanstalt (BA-CA) zajedno s Austrijskom novinskom agencijom APA godine 2004. prvi put raspisuje nagradu za novinare u visini od EU 5.000,00. Ubuduæe æe se dodjeljivati svake godine.

 

Cilj je nagrade promicati europsku integraciju. Nagradit æe se prilozi koji pridonose prevladavanju granica i predrasuda ili se osvræu na život i buduænost u Srednjoj Europi odnosno u Europi regija, na manjine ili na dijalog sa susjedima.

 

Pozivaju se novinari i novinarke iz Srednje i Istoène Europe, s time da æe žiri zemljopisni pojam Srednju Europu shvatiti što je moguæe šire.

 

Rok za prijave: 31. srpnja 2004.

Adresa za prijave: cee.award@apa.at

 

Uvjeti sudjelovanja: objavljeni tiskani ili internet-prilozi. Treba poslati izvorni tekst i prijevod na njemaèki ili engleski jezik. Uz tekstove objavljene na njemaèkome jeziku nije potrebno priložiti prijevod. Tekstovi se šalju mailom.

On-line-tekstovi smiju se multimedijski dotjerati.

Glavni je kriterij za odluku žirija kvaliteta teksta.

 

Dobitnik/dobitnica: Žiri od dostavljenih radova izabire jedan tekst. Predviðen je samo jedan dobitnik. Deset do dvanaest najboljih priloga bit æe objavljeno kao brošure.

 

Žiri: Samuel Breèka, Sveuèilište, Bratislava

            Grzegorz Gauden, predsjednik Presscluba, Varšava

            Jože Hudeèek, pisac, Ljubljana

            Jiri Pehe, New York University, Prag

            Julia Váradi, novinarka, Budimpešta

             Marin Hehemann, BA-CA, Beè

            Ambros Kindel, glasnogovornik žirija, Beè.

 

Objavljivanje dobitnika 2004. bit æe u okviru priredbe vezane uz temu Proširenje Europske unije – gdje završava Europa? u studenom 2004. u Beèu.

 

 

Zagreb, 4. svibnja 2004.

... više ...

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 102 103 104 105 106 107 108 109 110 111 112 113 114 115 116 117 118