Ukupno: 2347

Na prvu godišnjicu rada zadarske televizije TV VOX, u njezinu studiju u Uvali Bregdetti okupili su se u subotu brojni èestitari. Èestitalo se direktoru Renu Sinovèiæu, urednicima Ivani Vukiæ i Neni Pavelki te brojnim novinarima i tehnièarima na uspješnom radu, a meðu uzvanicima su bili dožupan Danijel Kotlar, dogradonaèelnik Dražen Grguroviæ, predsjednik Županijskog suda Ante Klišmaniæ, predsjednik HSLS-a Stanko Zriliæ, naèelnici nekih opæina, brojni poslovni partneri i novinari drugih redakcija.
— Hvala svima koji su nam došli èestitati, neki su se isprièali, a one koji nisu htjeli doæi, drugi put neæemo ni zvati. A mi ipak slavimo lijepi radni uspjeh jer smo u ovih godinu dana postali pravi prozor u sve ono što se dogaða u Zadru i Zadarskoj županiji — rekao je u uvodu direktor Reno Sinovèiæ.
Nastavio je najavljujuæi nove projekte:
— Za prvu godišnjicu dovršili smo veliki TV studio u kojem æe se ubuduæe održavati snimanja i emitirati uživo emisije u nazoènosti publike. Na tribine studija može stati oko 80 ljudi, njihove reakcije æe biti najbolji pokazatelj onoga što æe govoriti sudionici polemika. Od subote je otvoren i naš portal www.voxtv.hr, uspješno radi naš tjednik, suvlasnici smo još jedne televizije u jednoj primorskoj županiji i imamo ukupno oko 70 zaposlenih. Za godinu dana imat æemo suvlasništvo u dva ili tri zadarska radija i krenut æemo s dnevnim novinama, ma što mislili kritièari o tomu. Pregovori s vlasnicima radija traju, kao i razgovori s desetak novinara — najavio je Reno Sinovèiæ.

E. ŠPRLJAN

Zagreb - Nakon što se situacija na HRT-u koliko-toliko smirila, od odlaska nove glavne urednice Informativnog programa, novinare HRT-a u èetvrtak je zatekla nova obavijest u kojoj se od njih traži da tajnici redakcije Dnevnika dostave podatke o vlasništvu nad dionicama kojima se trguje na Zagrebaèkoj burzi, te udjelima u investicijskim fondovima. I dok je na HRT-u posljednji potez nove vodeæe ekipe doèekan odbojno i s èuðenjem, a mnogi su ga doživjeli i kao napad na privatnost, potpisnik te obavijesti, Hloverkin pomoænik za unutarnju politiku Dražen Majiæ objasnio je juèer kako se radi o molbi na dobrovoljnoj osnovi, izazvanoj utjecajem televizije na formiranje cijene dionica. Popisi vlasništva nad dionicama i fondovima zasad æe biti na raspolaganju samo urednièkom kolegiju, koji æe se konzultirati i s HANFA-om o potrebi da se u prilozima o tvrtkama ma Zagrebaèkoj burzi, u prilogu napomene i je li autor vlasnik dionice o kojoj govori. (S. Ab.)

Iako se na prvi pogled èini kako je pokretanje novina u jednoj zreloj i razvijenoj ekonomiji prilièno rizièan, pa èak i budalast potez, s obzirom na sve veæi pad prodaje i tiraža tiskovina koje gube bitku s internetom, jedna medijska grupa u Španjolskoj odluèila se upravo na to. Od prošloga se mjeseca u toj zemlji prodaje dnevnik Publico èiji su vlasnici i urednici uvjereni kako æe pronaæi tržišnu nišu za sebe i uspješno prkositi novim tehnologijama te sve popularnijim besplatnim tsikovinama. Publico ima koncept vrlo slièan hrvatskoj dnevnoj novini 24 sata - potpuno je u boji, košta svega pola eura (što je upola manja cijena od ostalih dnevnih novina u toj zemlji) i usmjeren je prvenstevno na mlaðu publiku. Sebe vide kao dašak svježega zraka na tržištu prepunome "teških" novina stranaèki obojenih u kojima srednjovjeèni intelektualci pišu za srednjovjeène intelektualce, kažu u Publicu.

Za mlade Glavni urednik novina Ignacio Escolar kaže kako se nadaju da æe privuæi èitatelje u dobi izmeðu 25 i 45 godina. "Španjolsko novinsko tržište ustvari je bilo nesupješno tijekom prošloga stoljeæa. Nakon uspostave demokracije koja je uslijedila nakon smrti Franisca Franca 1975. godine, sve uspostavljene novine bile su visoko politizirane", kazao je 31-godišnji Escobar. Inaèe je veæina od 120 zaposlenih novinara i urednika u 30-im godinama života. Publico se trenutno tiska u 250 tisuæa primjeraka dnevno od dana kada je izašao prvi broj (26. rujna), u njima nema editorijala, ne prate se u Španjolskoj iznimno popularne borbe s bikovima, nema osmrtnica i nema oglasa za prostituciju, što su sve inaèe obilježja španjolskih tiskovina. Novina izlazi na 64 stranice što je dosta manje nego broj strana koji ima konkurencija koja uglavnom ima oko 90 stranica. S obzirom na poèetni uspjeh Publica i tiražu, èini se kako su u tim novinama bili u pravu kada su vjerovali da na tržištu postoji mjesto za njih te da španjolsko novinsko tržište još nije zahvatilo nazadovanje koje je pogodilo mnoga europska tržište te tržište u Sjedinjenim Amerièkim Državama. Prodaja novina u Španjolskoj opada mnogo sporije nego u bilo gdje u Europi, gdje su novine snažno pogoðene ekspanzijom intereneta i mobilnih komunikacija, te konkurencijom u obliku besplatnih novina. Profesor komunikoloških znanosti na sveuèilištu u Amsterdamu, Klaus Schönbach kaže kako je vrlo neobièno da nove tiskovina uspiju opstati na ekonomski veæ zrelim tržištima, ali da pojedinaènih sluèajeva ipak ima, te navodi primjer 20cent-a, tabloida u Njemaèkoj koji je 2004. godine pokrenula izdavaèka grupa Georg von Holtzbrinck. Jedan od primjera uspješnog novog izdanja postoji upravo na španjolskom tržištu gdje je konzervativna novina La Razon pokrenuta 1990. godine uspješno opstala i ima dnevnu nakladu od 200 tisuæa primjeraka. Inaèe je Španjolska, èija ekonomija bilježi desetljeæe dug boom te koja ima jednu od najbrže rastuæih imigrantskih populacija u Europi, jedna od rijetkih europskih zemalja gdje je prodaja novina u periodu od 1996. do 2005. godine rasla, a ne padala. Prema podacima španjolskog Udruženja novinskih izdavaèa, u posljednje dvije godine i tamo je ipak zapoèeo pad prodaje novina, no za sada on iznosi svega dva posto. Jedan od razloga tome je što je korištenje broadband interneta, iako se sve više ubrzava, još uvijek na relativno niskim razinama. Tako je u Španjolskoj internet dostupan u oko 15 posto domaæinstava, dok je u primjerice Danskoj ili Nizozemskoj koje su na vrhu statistièkih pokazatelja o korištenju interneta, ta brojka dvostruko veæa. Besplatne novine koje su na drugim tržištima "preotele" publiku, u Španjolskoj nisu imale isti efekt veæ su one koji do tada nisu èitali novine, pretvorili u èitaoce, ispunjavajuæi tako tržišnu nišu koja je bila prazna zbog nedostatka tabloida. Španjolska inaèe ima jednu od najmanjih èitalaèkih populacija u Europi.

Besplatne novine Prema podacima Svjetskog novinarskog udruženja u Španjolskoj se dnevno proda oko èetiri milijuna primjeraka novina, a zemlja ima oko 40 milijuna stanovnika. Francuska primjerice ima 60 milijuna stanovnika (za 50 posto više nego Španjolska), ali u toj zemlji proda se gotovo duplo više novina u jednome danu. Urednici i vlasnici Publica nadaju se kako æe privuæi publiku koja èita besplatne novine. "Besplatne novine potaknule su ljude da èitaju svaki dan i vejrujemo kako su oni potencijalni kupci", kazao je Jaume Roures, izvršni direktor tvrtke Mediapro, izdavaèa Publica. Roures kaže kako oèekuje da æe Publico poèeti vraæati uloženi novac kroz pet godina, ali ne navodi koliko je do sada investirano. P?blico isto tako djelomice cilja i na publiku El Paisa, najbolje prodavanih "liberalnih" dnevnih novina u Španjolskoj, što æe samo još više potaknuti rivalstvo izmeðu Mediaproa i kompanije Grupo Prisa, najveæe medijske kompanije u toj zemlji i vlasnika El Paisa. Naime, te dvije kompanije u lošim su odnosima zbog prava na emitiranje utakmica španjolske nogometna lige i jedana drugu optužuju da imaju poseban tretman od svojih saveznika u trenutno vladajuæoj Socijalistièkoj stranci.

Nekoliko dana prije službenoga poèetka predizborne kampanje za parlamentarne izbore, predstavnici Hrvatskog novinarskog društva obznanit æe na konferenciji za novinare Preporuke novinarima za praæenje predizborne kampanje. Bit æe nazoèni Zdenko Duka, potpredsjednik HND-a, Sanja Kapetaniæ i Vladimir Luliæ, èlanovi Izvršnog odbora HND-a.
Konferencija za novinare bit æe u ponedjeljak u 11 sati u Novinarskom domu, Perkovèeva 2.
 
Za HND
Mario Bošnjak, glavni tajnik

To bi znaèilo da se taj veliki novinarski profesionalac opet vraæa starom autorsko-televizijskom poslu iz kojeg je izašao 2002. Tad je, naime, na HTV-u radio hvaljeni i gledani tjedni pregled pod nazivom "007", da bi potom otišao u filmsko-dokumentaristièke vode.

Kako se prièa, direktorica Informativnog programa Nove TV Iva Gaèiæ nedavno je pozvala Mirkoviæa da urednièki preuzme "Provjereno" i on je sad veæ dio ekipe te emisije. Provjeravajuæi te informacije pokazalo se da su one djelomièno toène.

- Istina je da sam Igoru Mirkoviæu ponudila mjesto urednika "Provjerenog", ali zbog prije preuzetih obveza nije mogao prihvatiti urednièko mjesto. No, želja nam je oboma bila da poènemo suraðivati. Tako je Igor sad dio tima te emisije i plan je da u njemu bude iduæih šest mjeseci te da za to vrijeme radi ono u èemu je najbolji.

A znamo da je on jedan od najboljih autora u Hrvatskoj. Dakle, Igor æe biti moj bliski suradnik za "Provjereno" - kazala je Iva Gaèiæ dodavši da æe se ime novog urednika emisije znati kad on bude imenovan. Vrlo sliène bile su i Mirkoviæeve rijeèi. On je izjavio:

- U "Provjerenom" nemam odluèujuæu ulogu. Niti jesam niti æu biti urednik te emisije, jer je to samo jedan od projekata kojim se želim baviti. Jednostavno, s kolegama na Novoj TV suraðivat æu nekoliko mjeseci kako bih im pomogao da ta emisija bude što bolja.

Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava nedopustivim je ocijenio uhiæenje novinara Željka Peratoviæa zbog, kako kažu, posjedovanja dvije godine starih i veæ višestruko objavljivanih "državnih tajni". U HHO-u smatraju da to uhiæenje ponovo upozorava na to da se veæ objavljena državna tajna automatski smatra višom vrijednošæu od osobne slobode graðanina, da policija reagira na naèin koji je neprimjeren samome sluèaju i da istraga ponovno zapoèinje od novinara, a ne od "izvora" koji se, nužno, nalaze u državnim organima. HHO problem vidi i u tome što je državno odvjetništvo dopustilo da povod za policijsku intervenciju bude stara i stoga dvojbena prijava Sigurnosno obavještajne agencije. Državnom odvjetništvu zamjeraju i što nije na javnosti znan naèin reagiralo na dva prijašnja, po njihovoj ocjeni, objektivno mnogo teža incidenta - na objavljivanje privatnih SMS poruka u visokotiražnim novinama na osnovi istrage u kojoj sudjeluju i policija, Državno odvjetništvo i SOA, te na èinjenicu da su u stanu umirovljenoga obavještajca sluèajno pronaðeni dokumenti nastali praæenjem glavnoga državnog odvjetnika i nekadašnjega ravnatelja policije. Rijeè je o nejasnim odnosima meðu represivnim organima države, o nedostatku kontrole nad radom obavještajne službe te, iznad svega, o pogrešnoj hijerarhiji vrijednosti, stoji u HHO-ovoj "Izjavi u povodu nedavnih akcija zaštite državne tajne i izostanka zaštite privatnosti".Državna tajna vrlo se èesto odnosi na sadržaje o kojima, u naèelu, javnost ima pravo znati, pa je stoga potrebno pažljivo odmjeriti odnose dviju vrijednosti u svakome konkretnom sluèaju, smatr HHO. Nasuprot tomu, javnost nema nikakva prava znati o sadržajima privatnoga dopisivanja, pa je novinsko i televizijsko objavljivanje SMS-ova s intimnim porukama povreda visoko zaštiæene vrijednosti suvremenih demokratskih poredaka - privatnosti osobe. Proglasi li se svako odavanje državne tajne povredom pravnoga poretka težom od povrede privatnosti osobe, prihvati li se pravo "obavještajne zajednice" da nameæe represivne mjere, a istovremeno ne odgovara za to što iz nje "cure" informacije, rehabilitiraju se totalitarni koncepti, zakljuèuje se u Izjavi HHO-a.
(H)

Pravosudno-politièki megasluèaj "Peratoviæ", koji je ipak u kratkom roku otvorio i zatvorio pitanje odgovornosti, podsjeæa da je moguæe prebacivanje krivnje s MUP-a na DORH i obrnuto kad god to mjerodavnima odgovora, sve dok ne postoji sustav tužiteljske istrage. Preuzimanje istrage u ruke tužitelja znaèi svoðenje odgovornosti za (ne)uèinjeno samo na jednu adresu, a to više neæe biti ni resorni ministar Kirin ni ravnatelj policije Marijan Benko, nego iskljuèivo DORH, tj. glavni državni odvjetnik Mladen Bajiæ i ostali iz hijerarhijske ljestvice.

Bajiæ i Benko Simboli moæi Tužiteljska je istraga velik korak naprijed, no èini se da predstavlja goruæe pitanje zbog kojeg se lome koplja na terenu izmeðu DORH-a i MUP-a u raznim krim-obradama koje imaju znatnu težinu, a gdje je DORH ostavljen po strani, pa je latentno nezadovoljan. Iako je odlukom Vlade donesenom ove godine konaèno prelomljeno pitanje da æe MUP biti servis DORH-a, pa se s reformom kaznenog progona treba krenuti 2008., mnogo toga upuæuje na MUP-ov otpor koji pak, gledaju li se brojni simboli moæi s kojima raspolaže (rotirajuæa svijetla, znaèke), daje im osjeæaj znatno veæe moæi u odnosu na tužitelje, a pritom ne dijele odgovornost za ishod procesa. U struènim krugovima koji podržavaju odluku Vlade o uvoðenju tužiteljske istrage komentiraju kako sluèaj "Peratoviæ" pokazuje koliko je granica izmeðu istrage i krim-obrade postavljena umjetno. Policija nije dovoljno vidovita u smislu ciljeva koje pred oèima ima DORH, a faza u kojem se daje istražnom sucu neko pitanje na obradu da bi MUP dobio na formalnoj važnosti, svjedoèi i o potencijalnoj nezainteresiranosti istražnog suca za ishod postupka jer on o tome u konaènici ne odluèuje. Neki struènjaci stoga na tom sluèaju analiziraju je li MUP-ova akcija namjerno bila pretjerana kako bi se kontriralo DORH-u zbog nekih sluèajeva gdje ih Bajiæevi ljudi prozivaju i pritišæu. Kalkulacija o osvetnièkom gardu MUP-a, a za koji je mogao biti iskorišten benigni Peratoviæ, u podlozi može imati rivalitet, pogotovo sukob koji, èini se, tinja izmeðu MUP-a i DORH-a kad su u pitanju njihove buduæe kompetencije vezane uz istragu. Zbog ukljuèenosti DORH-a te postojanja naloga istražnog suca Županijskog suda u Zagrebu može izgledati da je MUP imao pokriæe za postupanje prema Peratoviæu, no moguæe je da je takvim postupanjem demonstrirao otpor DORH-u, a i tužiteljskoj istrazi, tvrde naši sugovornici.

Èista glupost Polazište za kriminalistièku obradu Peratoviæa u kojoj je MUP stisnuo gas do daske, da bi se nakon 27 sati zadržavanja u pritvoru rad policije do te mjere izjalovio, pa se onda i ispostavilo da je novinar uhiæen zbog èiste gluposti. Tako se u DORH-u zapravo ocjenjuje policijski rad u konkretnom sluèaju. Pritom od velike politièke dimenzije koju je sluèaj u startu dobio glede potencijalnog kompromitiranja Vlade, tj. HDZ-a na poèetku izborne kampanje, jer je MUP, za razliku od DORH-a, pod ingerencijom izvršne vlasti, sluèaj preko noæi naglo splašnjava samo zato što svi mogu "oprati ruke". Apsurdnost sustava se demonstrira i time što je DORH bio ukljuèen, policija ima opravdanje za postupanje time što je obavijestila DORH, a istražni sudac je dao nalog, no nitko nije odgovoran za neuspjeh, odnosno promašenu akciju. U mikrofazi postupka to znaèi da je svatko postupio u skladu sa zakonom, pa je tako formalna korektnost zadovoljena na mini razini, no kad se sve uveže u lanac, na opæoj razini sluèaja poluèen je potpun neuspjeh. Tako æe i biti sve dok ne bude na snazi ono što je jedino pošteno i logièno, a to je da državni odvjetnik koji odgovora za uspjeh svakog spisa ima kontrolu nad njima od samog poèetka.

Zagreb - Zbog izjava koje su dali vezano uz svoje neslaganje s nedavnim izborom predsjednika Aktiva novinara HTV-a za HND, Denis Latin i Hloverka Novak-Srziæ morat æe se oèitovati pred Etièkim povjerenstvom HTV-a. Prijave protiv oboje podnijeli su Katja Kušec i Nikola Kristiæ, dok je Stipe Alfier prijavio samo Denisa Latina. Razlog u sva tri sluèaja su, kažu, objeda, kleveta i neistina na njihov raèun. Podsjetimo, Latin je rekao da želi sprijeèiti tridesetoricu spletkara da na HTV-u postave dvostruku zapovjednu liniju, a Hloverka je izjavila da je izbor Nikole Kristiæa izveden konspirativno.

Kl. R.

Zabrana se, jasno, ne odnosi na specijalizirane emisije o izborima, predstavljanja i suèeljavanja kandidata, ali se redovne info-emisije prebacuju "na socijalne i društvene teme" - što god to znaèilo. Prema najavama s HRT-a, "Otvoreno" se potpuno ukida u tri tjedna kampanje, a "Nedjeljom u dva", "Brisani prostor", "Lica nacije" i "Hrvatska uživo" ne smiju davati prostora politièarima, iako neæe prestati problematizirati politièke teme.
- Poèetkom kampanje ne staje život. Bit æe politike, ali bez navlaèenja za neku od strana, uvjerava Novak Srziæ. Prvi put u sedam godina svoje autorske emisije, Aleksandar Stankoviæ unaprijed zna èetiri sljedeæa gosta koja æe do kraja studenoga primiti u studio, nakon što danas odradi zadnju politièku temu s Damirom Polanèecom.
- I prije ove odluke kuæe, Hloverki Novak Srziæ sam najavio da u sljedeæem mjesecu neæu davati prostora politièarima koji idu na izbore. To me, moram priznati, izrazito veseli, kratko æe Stankoviæ. Tako æe iduæe nedjelje ugostiti dramatièarku Tenu Štivièiæ, za dva tjedna Blanku i Joška Vlašiæa, a potom i bivšu hašku glasnogovornicu Florence Hartmann. Za izborni dan još uvijek pregovara o dolasku francuskog književnika Frederica Beigbedera. Iako nije dio informativnog programa, zabrana se odnosi i na "Piramidu" Željke Ogreste koja je takoðer veæ odredila goste nepolitièare za studeni te joj predizborna direktiva, kaže, neæe poremetiti koncept emisije. U sluèaju da HRT-ovi urednici i novinari ipak svojim prilozima i temama budu neizravno promicali neku od politièkih opcija, oštro bi trebalo reagirati troèlano HRT-ovo Etièko povjerenstvo za praæenje izbora koje se sastoji od pravnog struènjaka Josipa Kregara, predsjednik Programskog vijeæa HRT-a Zdenka Ljevka i Dragutina Luèiæa, donedavnog predsjednika Hrvatskog novinarskog društva.

Autor: B.ZEKIÆ

SLOVENIA

Parliament asked to probe allegations of government pressure on news media

Reporters Without Borders today called on the
Slovenian parliament to appoint a commission to
investigate serious allegations that the
government and Prime Minister Janez Jansa have
been censoring and harassing the news media -
allegations that are the subject of a petition
signed by more that 500 journalists, a fifth of
Slovenia's media professionals.

"The news media's editorial independence is
crucial for a society's well-being," the
organisation said. "If the government really has
used financial and commercial pressure to
influence media content, as it is alleged, this
would be a serious press freedom violation."

Reporters Without Borders added: "An
investigation into these claims is all the more
urgent as Slovenia will take over the European
Union's rotating presidency on 1 January."

The petition, launched by Matej Surc of Slovenian
public radio and Blaz Zgaga of the daily Vecer
and backed by the Association of Slovenian
Journalists (DNS), was submitted with 570
signatures to parliamentary speaker France
Cukjati in Ljubljana on 16 October. It has also
been sent to the European Union.

The government denies the allegations and says it
is aware of the importance of press freedom and
media diversity for the development of democracy.

Policijska istraga protiv slobodnog novinara Željka Peratoviæa završena je a da policija nije stigla niti pregledati cjelokupnu zaplijenjenu dokumentaciju. Oèit pritisak s vrha da se stvar što prije privede kraju imao je uèinka. Ostalo je otvoreno pitanje tko je i zbog èega uistinu inicirao progon novinara u vrijeme predizborne kampanje. Isljeðivani novinar Peratoviæ sebe vidi kao središnju figuru ove prièe i ne èini mu se da je iskorišten kao moneta za politièko potkusurivanje. Smatra da su glavne uloge u njegovom pritvaranju odigrali Mladen Bajiæ i Tomislav Karamarko.
- Zbog kojih dokumenata i informacija ste privedeni?
- Formalno su me priveli zbog dokumenta POA-ine informacije o pisanju dijela tiska o skrivanju generala Ante Gotovine. U informaciji se spominje i »Novi list«, odnosno analiza njegovog pisanja. Moje ime nalazi se pri kraju »informacije«, a dokument mi je poštom poslao anonimni izvor. Dokument sam iskoristio pred saborskim Odborom za zaštitu ljudskih prava želeæi dokazati da sam prisluškivan i maltretiran. Bio sam svjestan da je to državna tajna, ali napravio sam to želeæi zaštititi svoja ljudska prava. Druga sporna informacija objavljena je u »Nacionalu« i »Hrvatskom listu«, a radi se o prijedlogu koji je POA dobila od britanske tajne službe u vezi s Antom Gotovinom i Hrvojem Petraèem. Treæi dokument vezan je za potragu u sluèaju generala Gotovine, a ta informacija je objavljena u svim tiskovinama. To je bio povod da mi uðu u kuæu i odnesu svu dokumentaciju koju sam skupljao 15 godina.

Procesuiranje tražila SOA

- Ovakav postupak policije i Odvjetništva prema novinarima u vrijeme predizbornih kampanja dosad nije zabilježen. Mislite li da je netko inicirao ovo pritvaranje da bi nanio politièku štetu?
- Koliko sam vidio u policijskom nalogu, spominju se nekakvi dopisi iz ravnateljstva policije i Državnog odvjetništva, a prednja bilješka kojom se traži moje procesuiranje stigla je iz ravnateljstva SOA-e. Pretpostavljam da je to bilo nakon mojih napisa o tome kako se troši novac u SOA-i, odnosno o kadrovskoj politici te institucije. Mislim da je to razgnjevilo Tomislava Karamarka, a i Državno odvjetništvo ima motiva da me kazneno progoni jer se zalažem za istragu ubojstva Milana Levara i tvrdim da Državno odvjetništvo i SOA sudjeluju u opstrukciji te istrage. Mislim da se zajednièka motivacija za moje privoðenje prije svega našla kod Karamarka i Bajiæa. Sanaderu ovo apsolutno nije odgovaralo jer ovo u predizbornoj kampanji nikom ne paše. Moje uhiæenje odgovaralo je samo službama koje ostaju i nakon izbora, pa se žele sa mnom obraèunati jer se boje da sam ih prokazao kao one koji zlorabe sustav.

Vlast znala za privoðenje

- Ne mislite, dakle, da se vaš sluèaj koristi u druge svrhe?
- Ne. Mislim da su u SOA-i i Državnom odvjetništvu izgubili živce zbog mog pisanja, pa su htjeli iskoristili priliku dok ne radi Vijeæe za civilni nadzor tajnih službi. Mislili su da æe to proæi kao s Margetiæem, ja sam marginalac koji, eto, radi razgovore sa svjedocima na njemaèkom suðenju Josipu Perkoviæu.
- Vjerujete li da su za akciju privoðenja znali i u vrhu vlasti?
- Vjerojatno su znali.
- Ali zar nije nelogièno da vodeæi ljudi u zemlji mirno promatraju progon novinara u predizborno vrijeme?
- Možda su mislili da æe me slomiti, da æu šutjeti. Akcija je tempirana kad mi je cijela obitelj u stanu. Vršili su mi pretragu stana pred punicom, ženom i djetetom. Valjda su raèunali da æu prestati govoriti zbog pritiska obitelji. Slažem se, meðutim, da ovo nikom ne paše i zato su krenula ograðivanja.

Pod obradom sam još od 2003. godine - Oèekujete li kaznenu prijavu? - Nisam siguran. Ja im to ne bih preporuèio. Mogu to izdržati, iako sam iscrpljen, iako je dolazila i Hitna pomoæ dok sam bio u policiji. Kako bilo, sad sam siguran da sam pod obradom još od 2003. godine. Prije sam sumnjao, slao pritužbe, ali sad sam u policiji vidio sve svoje mailove unazad èetiri godine, kome sam slao, od koga sam dobivao. Kako god ovaj sluèaj završi, podsjeæam da istodobno teèe moja tužba protiv države i SOA-e, gdje sam tražio 800 tisuæa kuna za ugrožavanje ljudskih prava. Ako dobijem taj spor, to æe biti prvi put da je novinar dobio tužbu protiv države zbog ugnjetavanja tajnih službi.

Željko Peratoviæ, novinar koji se našao pod kriminalistièkom obradom zbog izdaje državne tajne, na internetskim stranicama mahom reciklira novinske napise zajedno s veæ davno objavljenim povjerljivim dokumentima.
Koliko se moguæe snaæi u konfuznoj blogerskoj graði, postoji faksimil koji ranije nije objavljen: "prijedlog za èin u OS HR" iz 1993. godine za izvjesnog Mladena Barišiæa, napisan u Upravi za obranu Split. Na tipskom obrascu, kojim se Barišiæa predlaže za prièuvni èin bojnika, doista stoji prijeteæa napomena "obrana - službena tajna - povjerljivo". Prema Peratoviæevu popratnom komentaru, to je otac tajnice Tomislava Karamarka, šefa današnje tajne službe SOA-e.
Ipak, dok na Peratoviæa nije navalila policija, SOA i Državno odvjetništvo, internetski konzumenti jedva da su to zamijetili. Uostalom, ako jest rijeè o prièuvnom èinu za oca Karamarkove tajnice - pa što onda?
Sa stajališta zakona ta trièarija sigurno može poslužiti za kriminalistièku obradu ako je vlast tako odluèila. U sluèaju Peratoviæa, evidentno, još poèetkom godine je postignut politièki konsenzus kada je pokrenuta državna i pravosudna mašinerija.

Zamjerio se mnogima

Peratoviæ se predsjedniku Mesiæu sigurno zamjerio svojim zakljuècima o njegovim vezama s Hrvojem Petraèem, otmièarem Zagorèeva sina. Premijeru Ivi Sanaderu nije nimalo ugodno što je, na pragu izbora, Darka Milinoviæa, jednog od vodeæih HDZ-ovaca, predstavio kao sudionika u ratnim zloèinima u Lici.
Pa ni SDP, stranka koja raèuna na skorašnju izbornu pobjedu, nije bez osvetnièkih impulsa. SDP je odgovoran za Franju Tureka, svoga bivšeg šefa tajne službe i autora "prezentacije" o antihrvatskom djelovanju šestero novinara, ukljuèujuæi i samog Peratoviæa. Bloger je zbog toga tužio državu.
Ali èak da je cijeli Peratoviæev opis blogerska fantazija, internet još uvijek nije medij pouzdanog informiranja, koliko prostor za prezentaciju nacionalne svijesti i podsvjesti. Tako se dogodilo da Peratoviæ, bez zaleða u velikoj izdavaèkoj kuæi, postane primjer za provedbu Zakona o zaštiti državnih tajni, koje su vodeæi dnevnici i tjednici veæ mjesecima ranije posve nekažnjeno objavili.

   

Špijunski autogolovi 1. Bivši SIS-ovac i pedofil Drago Bašiæ uhodio je èak i Mladena Bajiæa. Osim bojažljive policijske informacije koja je proslijeðena splitskom Državnom odvjetništvu ništa se ne dogaða. Jer bivši je špijun-pedofil to radio za raèun novinskog izdavaèa od kojeg državni èelnici umiru od straha. 2. Franjo Turek je èak šestero novinara 2003. etiketirao kao državne neprijatelje. Kriminalistièka obrada trebala se otvoriti ili protiv spomenutih novinara ili protiv Tureka, zbog zloupotrebe špijunskog monopola. Stvar je zaboravljena jer je Turek služio SDP-u, kratko HDZ-u, pa Predsjedniku. 3. Afera "kameleon" je sedam godina zataškana u pravosudnim arhivima zato što je u operaciju SIS-a protiv HHO-a bio umiješan bliski prijatelj jedne politièarke, vjeène koalicijske partnerice vladajuæih.

SDP: Uhitili ga kao terorista Oštro osudivši uhiæenje novinara Željka Peratoviæa, kako je rekao, "kao zadnjeg terorista", predsjednik SDP-a Zoran Milanoviæ je poruèio da se SDP zalaže za provedbu zakona, ali i za to da se u ovakvim sluèajevima proganjaju oni koji su izvor takvih problema i koji raspaèavaju zaštiæene dokumente, "a ti su u vlasti, a ne u medijima". — Premijer je za slobodu medija, ali voli hapsiti novinare, u èemu sudjeluje i ministarstvo kojemu je na èelu njegov sluèajni ministar - kaže Milanoviæ. (H)

Policijske bajke Kao signal da se udružena akcija MUP-a, SOA-e i DORH-a protiv Peratoviæa ne razvija prema njihovim oèekivanjima, policija je u petak plasirala neslužbenu prièu da je svoje privatne razgovore snimao i pohranjivao na CD-ove, što upuæuje na moguænost da je ucjenjivao kolege i politièare. Pritom je ostalo neodgovoreno temeljno pitanje: gdje je tu izdaja državne tajne, zbog koje se tobože kazneno goni?

Istina, novinar kao i èovjek bilo koje druge profesije može èiniti svakakve nepodopštine. Ali po prirodi posla koji obavlja treba imati “imunitet”, jer je “zadužen” za èinjenice, objektivnost, istinu, za zaštitu graðana od samovolje vlasti... Kad ga ista ta vlast uhiti, prva æe pomisao biti da ga je uhitila upravo zato što je novinar a ne kršitelj zakona.

Stoga, ako je doista bilo nešto sporno u informacijama koje je Peratoviæ od nekoga dobivao i, navodno kao državnu tajnu, prenosio na svome blogu, nesporazum se vjerojatno mogao riješiti diskretnije, razgovorom, bez represije i uhidbenog spektakla. Ovako, osjetila se pogoðenom i ugroženom cijela profesija, a uznemirujuæi je dojam i u graðanstvu. Ne treba puno da se u javnosti stvori ovakvo razmišljanje: ako se hapse novinari, tko je još siguran!?

Bilo bi zato dobro ili da netko snosi posljedice zbog uhiæenja Peratoviæa ili da se javnost zaista uvjeri da je ono što je uèinio za državu bilo jako opasno. A da je bilo baš tako opasno, Peratoviæ bi u pritvoru bio zadržan mnogo više od nekoliko sati. A tih nekoliko sati je blamaža koja æe se spominjati godinama. Zar je moguæe da ova država nema dovoljno inteligencije pa da to shvati!?

Hrvatsko novinarsko društvo najoštrije prosvjeduje zbog uhiæenja novinara Željka Peratoviæa, pretresa njegovog stana i zapljene kompjutora te zahtijeva trenutaèno puštanje Peratoviæa na slobodu.
Ovo je drastièan primjer ugrožavanja novinarskih sloboda u Hrvatskoj i nezapamæeni pritisak na slobodu medija i novinare.
Ako su ugrožene državne tajne, onda bi se istražni organi trebali baviti osobama koje raspaèavaju tajne, a ne novinarima koji ih objavljuju.
Sumnja da je novinar, radeæi svoj novinarski posao, odao državnu tajnu ne smije u demokratskom društvu biti razlog njegovog uhiæenja i kaznenog progona jer je u takvom društvu pravo javnosti da zna važnije od samog navodnog objavljivanja navodne državne tajne. Tako procjenjuje i, uzimajuæi to u obzir, tako i presuðuje Meðunarodni sud za ljudska prava u Strasbourgu.
Meðunarodne novinarske organizacije raspitivale su se veæ o Peratoviæevu uhiæenju a HND æe o svemu odmah službeno izvijestiti Meðunarodnu i Europsku federaciju novinara.
Željku Peratoviæu pružit æemo svu potrebnu zaštitu.

Za HND

Zdenko Duka, potpredsjednik

 

Reporters Without Borders
Press release
18/10/2007

English/French/Spanish



CROATIA

War crimes reporter arrested for revealing state secret
after search of home




Reporters Without Borders strongly condemns the arrest of independent journalist Zeljko Peratovic after a raid on his Zagreb home yesterday in which police seized files and computers. He has been charged with revealing a state secret.

“Journalists’ homes should enjoy the protection necessary for the confidentiality of their sources, without which they cannot work properly,” the press freedom organisation said. “If the authorities want to identify the sources of leaks, they should investigate the members of the national security services instead of harassing journalists whose job is to communicate all information of public interest.”

Police arrived at Peratovic’s home at 7 a.m. yesterday and spent seven hours searching it. They then invited him to accompany them for an informal interview which ended at 8 p.m. with his being taken into custody on a charge of revealing a state secret. A spokesman for the prosecutor’s office said Peratovic was the subject of a criminal investigation but prosecutors had yet to decide whether he would be brought to trial. The charge carries a maximum sentence of three years in prison.

Reporters Without Borders has been told his arrest was prompted by posts on his blog (peratovic.net et peratovic.blog.hr/) relating to war crimes in the village of Gospic in the 1990s.

In one of his posts, Peratovic wrote about the account of a Gospic resident who witnessed the atrocities that is to be broadcast in the “Brisani Prostor” programme on public television this evening. He said the programme contained authentic elements and accused former defence minister Gojko Susak (now deceased) and one of the leaders of the ruling Democratic Union Party (HDZ), Darko Milinovic, of being responsible for the atrocities. Milinovic heads the HDZ’s candidate list for the parliamentary elections scheduled for 25 November.

Peratovic is known for his reporting on the death of Milan Levar, an International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia protected witness whose identity was revealed by the police. Levar was killed by a car bomb on 28 August 2000 in Gospic. Peratovic was questioned as a witness during the investigation into Levar’s murder as he was one of the last people to see him alive.

Peratovic has worked for several daily newspapers, the latest of which was Vjesnik. His investigative reporting on war crimes has got him into a lot of trouble. He lost his job, he has been physically attacked and he is regarded as a traitor by many of his compatriots, who refuse to accept that Croats could have committed war crimes.

In 2003, he received a press freedom prize from the Austrian section of Reporters Without Borders. He contacted Reporters Without Borders in 2005 to say he was being closely watched.

-----------------------------------------------------------------------------------------------------

Prva tri mjesta na ljestvici zauzeli su Island, Norveška i Estonija, a posljednje mjesto uvjerljivo drži Eritreja. Organizacija Reporteri bez granica ove je godine šesti put objavila ljestvicu slobode tiska. Hrvatska je zauzela 41. mjesto, èime je u odnosu na prošlu godinu napredovala za više od deset mjesta. Na ljestvici za 2006. dijelila je mjesta od 53. do 56. zajedno s Bocvanom, SAD-om i Tongom. Na ljestvici su najbolja  mjesta zauzele sjevernoeuropske zemlje, a meðu 20 najbolje rangiranih zemalja 14 je iz Europe.

Od hrvatskih susjeda najbolje je plasirana Maðarska, na 17. mjestu. Slovenija dijeli 21. i 22. mjesto s Kostarikom, slijede Bosna i Hercegovina na 34. i Italija na 35. mjestu te Kosovo na 60. i Srbija na 67. mjestu. Ocjene se odnose na stanje izmeðu rujna 2006. i kolovoza 2007. godine. (Hina)

 

Vienna, 17 October 2007

 

BULGARIAN JOUNALIST WINS THE

DR. ERHARD BUSEK - SEEMO 2007 AWARD FOR BETTER UNDERSTANDING IN SOUTH EAST EUROPE

 

The Vienna-based South East Europe Media Organisation (SEEMO), a network of editors, media executives and leading journalists in South East Europe and an affiliate of the International Press Institute (IPI), is pleased to announce the winner of the Dr. Erhard Busek – SEEMO 2007 Award for Better Understanding in South East Europe.

After careful deliberation, the jury has chosen Milena Dimitrova, commentator for the Bulgarian daily newspaper Trud from Sofia, as this year’s winner. Dimitrova, who holds a PhD in Journalism, is also the author of several books, such as: Pictures from Japan (1992), Parliament and Journalism (2000), and Frandzhipani i Farangi: Two Bulgarians with the “Giraffe” Women of Burma (2005), written together with Magdalena Gigova. Dimitriva also teaches “Press Journalism and Investigative Reporting” at Sofia University “Sv. Kliment Ohridski”. She is the president of the Union of Bulgarian Journalists’ Investigative Journalism Section.

Dimitrova, who has worked as a journalist since 1983, was chosen for the 2007 Dr. Erhard Busek – SEEMO Award for Better Understanding in South East Europe from among 39 final nominations from all countries in the region. She receives this award for her journalistic work, through which Dimitrova promoted a climate of better understanding among people from different countries and cultures.

 

Dimitrova, who has been active in fighting corruption in Bulgaria, was an investigative reporter and presenter of the TV programme “Na Chisto” (On Square), dedicated to exposing corruption. Furthermore, she wrote for the Bulgarian weekly, 168 Hours and the daily Debati.

 

Dimitrova is a winner of the 2005 USAID/Coalition 2000 Award for Investigative Journalism, the 2004 and 2005 Annual Award of the Union of Bulgarian Journalists, the 2004 Annual Prize for Investigation of Pari Daily’s Publisher, and the 2000 Award for Objective Journalism on Domestic Issues.

 

Sponsored by Dr. Erhard Busek, Special Coordinator of the Stability Pact for South Eastern Europe, Coordinator of the Southeast European Cooperative Initiative (SECI), President of the European Forum Alpbach, Chairman of the "Institute for the Danube Region and Central Europe" and former Vice-Chancellor of Austria, the € 2,000 prize is awarded every year to a journalist, editor, media executive or a journalist trainer in South East Europe, who, through the media, has promoted better understanding among peoples in the region and worked towards solving minority-related problems, and fighting against ethnic discrimination, racism, and xenophobia, among others.

 

In 2002, the Dr. Erhard Busek - SEEMO jury chose to honor the Croatian journalist Denis Latin with the award. In 2003, it was presented to Kemal Kurspahic, former editor-in-chief of the Sarajevo daily Oslobodjenje. Brankica Petkovic, Head of the Center for Media Policy at the Peace Institute in Ljubljana, Slovenia, was the recipient of the 2005 award. Danko Plevnik, international relations columnist for the Croatian daily Slobodna Dalmacija from Split was the winner of last year’s award.

 

This year’s award will be presented at a ceremony on Friday, 19 October 2007, in Vienna, Austria, by Dr. Erhard Busek and Oliver Vujovic, SEEMO Secretary General. For further information, please contact Zwetelina Damjanova, SEEMO Project Coordinator at: info@seemo.org or by phone: +43 1 513 39 40.

 

---------------------------------------------------------------------
SEEMO is a regional network of editors, media executives and leading journalists in South East Europe.

****
SEEMO - IPI, Spiegelgasse 2/29, 1010 Vienna, Austria, Tel (SEEMO+HELP LINE): +43 1 513 39 40, Tel (SEEMO): +43 1 512 90 11 11, Fax: +43 1 512 90 15, E-mail: info@seemo.org, Web: http://www.seemo.org
 
****
This information is sent to you in compliance with the Austrian Telekommunikationsgesetz (TKG §107). If you do not want to receive further mailings, please send an e-mail with "UNSUBSCRIBE" to: info@seemo.org

__________

Novo programsko vodstvo HTV-a našlo se na udaru žestokih kritika na juèerašnjoj sjednici Programskog vijeæa HRT-a. Ocjena oko koje se složilo nekoliko èlanova Vijeæa jest da je nova urednièka ekipa, posebno ona u informativnom programu HTV-a, u prvih mjesec dana svoga rada uèinila korak unatrag, da je na ekranu sve više žutila te da im "Dnevnik" sve više slièi središnjoj informativnoj emisiji Nove TV. "Strašno je da je 'Otvoreno' dvaput u èetiri dana radilo emisiju o Zdravku Mamiæu. U jednim je "Vijestima" prikazana snimka s YouTubea na kojoj voditeljica povraæa. Više je javljanja uživo, ali ona nemaju nikakvog smisla jer je iza novinara obièno mrak, pa je pitanje zbog èega se troše sredstva na tako nešto", rekla je Suzana Jašiæ, koja je usporeðivanjem podataka o gledanosti televizijskih emisija prošlog tjedna s onima iz istog razdoblja prošle godine došla do zakljuèka da je gledanost informativnog programa bitno pala. No postotke nije htjela otkriti jer "to ne bi bilo dobro za HRT".

Kažnjen Stankoviæ
Da je primjetan korak unatrag, zakljuèio je i predsjednik Vijeæa Zdenko Ljevak, posebno zamjerivši Mamiæevo gostovanje u "Otvorenom". "Poslije te emisije mnogi su mi se javljali, a neki su me èak pitali koliko stoji gostovanje u jednoj takvoj emisiji", rekao je Ljevak. Vodstvo HRT-a i HTV-a priznalo je da je emisija s Mamiæem bila velika greška. "Emisija je bila promašena i nadam se da grešaka poput ove s Mamiæem više neæe biti. Èinilo se kao da je Mamiæ uzeo HTV za svog odvjetnika zbog èega nam je svima žao i nadamo se da se to više nikad neæe ponoviti", rekla je Novak-Srziæ, ali je odbacila optužbe da je na programu sve više "žutila". Glavni ravnatelj HRT-a Vanja Sutliæ složio se s kritikama, rekavši da mu ih je bilo žalosno slušati jer su uglavnom toène. No ravnateljstvo je o svemu veæ davno raspravljalo i poduzelo odreðene mjere i kazne za propuste, no o detaljima nije govorio. Ipak, doznajemo da odgovorni za emisiju "Otvoreno" nisu kažnjeni, ali zato jest Aleksandar Stankoviæ jer je u "Nedjeljom u dva" pustio snimku Mamiæa na kojoj psuje, a da psovke nisu zvuèno prekrili. Sutliæ to nije mogao oprostiti zbog toga što je termin emisije namijenjen okupljenim obiteljima, a cjelokupnoj hrvatskoj javnosti isprièao se zbog prenošenja tih prostota. Kritizirao je i "Latinicu" emitiranu na Dan neovisnosti, rekavši da se "Latinica s lažnim spiskovima branitelja ne objavljuje na Dan neovisnosti". "Ovo dokazuje da je svaki èovjek ovdje glavni urednik, a to je ono što moramo promijeniti", rekao je Sutliæ.

Ljuti ravnatelj Na juèerašnjoj sjednici Vijeæa glavni ravnatelj bio je i neuobièajeno oštar u razgovoru sa S. Jašiæ koja se nekoliko puta požalila kako na njezin pismeni upit nitko nije odgovorio. "Ne postoji ni dijete koje mi je pisalo, a da nije dobilo odgovor. Napišite mi dopis kao Suzana Jašiæ i odgovorit æu vam. Ali dok se u dopisu pozivate na èlanke zakona koji se zapravo na nas uopæe ne odnose, neæu odgovarati", ljutito joj je odgovorio Sutliæ. Jašiæ je zapravo pitala zašto HRT predizborna istraživanja javnog mnijenja radi u suradnji s jednim novinama, a ne samostalno kao i dosad. "Jednostavno, netko prije mene zaboravio je da su ove godine izbori i nije osigurao sredstva za ta istraživanja, pa smo morali iæi na ovu soluciju", rekao je Sutliæ.

Novinari misle da ih se prisluškuje

S. Jašiæ je u jednom trenutku izrazila nadu da na HRT-u više neæe biti ljudi koji uredno dolaze na posao, ali im nitko ne daje zadatke. Novak-Srziæ je potom zatražila od vijeænice da ih imenuje kako bi "znala o kome je rijeè, pa da ih rasporedi", no Jašiæ je to odbila. "Ne želim njihova imena javno izreæi, ne želim ih dovoditi u neugodnu situaciju. Èinjenica je da u ovoj kuæi postoji stanje paranoje, izmeðu ostalog, i zato što ljudi misle da im se prisluškuju telefoni", rekla je Jašiæ, no o toj njezinoj tvrdnji nije se dalje raspravljalo. Osim straha da ih se prisluškuje, pojedinci s HRT-a tvrde da se provjeravaju ispisi njihovih poziva i SMS poruka.

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 102 103 104 105 106 107 108 109 110 111 112 113 114 115 116 117 118