Ukupno: 2347

Zgroženi smo istupom vašeg izvršnog dopredsjednika Zdravka Mamiæa pred brojnim novinarima na stadionu u Maksimiru u petak 28. rujna 2007. godine. On je našu zamjenicu urednika sportske rubrike Romanu Eibl nazvao najpogrdnijim imenima koje ne želimo ponavljati. Mamiæev verbalni ispad emitiran je na više internetskih portala.

Buduæi je Mamiæ sve te optužbe, psovke i uvrede izrekao kao izvršni dopredsjednik Dinama, zahtijevamo od NK Dinama žurnu i bezuvjetnu javnu ispriku.

Ujedno vas obavještavamo da æe redakcija 24sata o novom sluèaju uvreda na naš raèun iz Dinama obavijestiti Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, sve domaæe i meðunarodne novinarske udruge, Hrvatski olimpijski odbor, Ministarstvo prosvjete, znanosti i športa, UEFA-u, FIFA-u. Takoðer smo veæ kontaktirali odvjetnike koji zastupaju našu redakciju da pronaðu najuèinkovitiji naèin da nas i našu kolegicu zaštite od vašeg dopredsjednika.

U Zagrebu, 28. rujna 2007.

Boris Trupèeviæ, glavni urednik

Dostaviti:

1. Državno odvjetništvo RH
2. Hrvatsko novinarsko društvo
3. Zbor sportskih novinara HND-a
4. International Federation of Journalists
5. Hrvatski olimpijski odbor
6. Udruga prvoligaša
7. Hrvatski nogometni savez
8. Ministarstvo prosvjete, znanosti i športa
9. UEFA
10. FIFA

 

 

U povodu prostaèkog i prijeteæega verbalnoga napada dopredsjednika Dinama Zdravka Mamiæa na novinare i osobito Romanu Eibl, urednicu sportske rubrike 24 sata, Hrvatsko novinarsko društvo daje punu potporu kolegici, njezinoj redakciji i Zboru sportskih novinara HND-a u svim akcijama koje poduzimaju da Mamiæ za taj opetovani napad na novinare bude primjereno kažnjen. Klub Dinamo podržao je svoga dopredsjednika, Hrvatski olimpijski odbor i Hrvatski nogometni savez ne žele niti komentirati najnoviji incident. I zato - osim što oèekujemo da Državno odvjetništvo RH uèini svoje, zajedno æemo o ovom dogaðaju temeljito izvijestiti meðunarodne sportske institucije i Meðunarodnu novinarsku federaciju.

Za Hrvatsko novinarsko društvo

Dragutin Luèiæ, predsjednik

 

 

"Ni jedan se pojedinac ne može poistovjeæivati, niti biti iznad Dinama, jer Dinamo pripada svim svojim navijaèima i graðanima grada Zagreba", poruèio je Bandiæ u priopæenju danas dostavljenom medijima. Gradonaèelnik Bandiæ je naglasio da bi sportaši i predvodnici sportskih klubova trebali govoriti sportskim, a ne prostaèkim rjeènikom te promicati suradnju i kulturu dijaloga.

HND: O Mamiæevim uvredama obavijestit æemo meðunarodne institucije

Nitko nema pravo u ime Dinama vrijeðati, jer Dinamo je desetljeæima širio i širi kulturu dijaloga, bio je i jest simbol zagrebaèke graðanske uljudbe, o èemu svjedoèi i slavna generacija iz 1967., rekao je Bandiæ

Pravobraniteljica: 'Mamiæeve su uvrede nasilje nad ženama' Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Gordana Lukaè-Koritnik osudila je danas uvrede koje je izvršni Zdravko Mamiæ izrekao na raèun novinarke dnevnog lista "24 sata" Romane Eibl, ocijenivši to oblikom nasilja nad ženama. Pravobraniteljica u današnjem priopæenju osuðuje i šutnju sportskih djelatnika koji inaèe sudjeluju u kampanji "Za nasilje nema opravdanja". Lukaè-Koritnik podsjeæa da je u sklopu kampanje Vijeæa Europe za borbu protiv nasilja nad ženama, koje ukljuèuje i uznemiravanje na temelju spola, na nacionalnoj razini sklopljen Sporazum o suradnji s predsjednikom Hrvatskog nogometnog saveza i Udrugom profesionalnih klubova prve hrvatske nogometne lige. Na kvalifikacijskoj utakmici za Europsko prvenstvo izmeðu Hrvatske i Makedonije, održanoj 24. ožujka 2007., hrvatski reprezentativci izišli su na teren u promotivnim dresovima na kojima je s prednje strane bio otisnut slogan kampanje, a na poleðini slika plakata o nasilju nad ženama. Gromoglasna šutnja svih ostalih, posebice sportskih djelatnika koji navodno sudjeluju u kampanji koja se vodi pod sloganom 'Za nasilje nema opravdanja', posebno je muèna, naglašava pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Buduæi da je oèito da je novinarka Romana Eibl obavljala svoj posao u trenutku kada ju je izvrijeðao Zdravko Mamiæ upuæivanjem uvreda koje se vežu iskljuèivo uz žene, osim nedopustivim uvredama upuæenim na raèun svih novinara i novinarki, svjedoèili smo i nasilju nad ženama i njihovoj diskriminaciji, istièe Lukaè -Koritnik. Stoga ne možemo svesti takvo ponašanje na remeæenje javnog reda i mira i privatnu reakciju tužbom za uvredu ili prijetnju. "Iznimno važnim smatram što se novinarka suprotstavila takvom ponašanju kao i to što se redakcija '24 sata' suprotstavila toj vrsti diskriminacije, jer time ispunjava svoju zakonsku obvezu zaštite zaposlenice od neugodnog, ponižavajuæeg, neprijateljskog i uvredljivog okruženja". Gromoglasna šutnja svih ostalih, posebice sportskih djelatnika koji sudjeluju u kampanji koja se vodi pod sloganom "Za nasilje nema opravdanja", zato je posebno muèna, naglašava pravobraniteljica za ravnopravnost spolova.   (Hina)

Meðutim, Vlatko Markoviæ, predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza nikako si ne bi smio dozvoliti da bude glavni èestitar ma što mislio o ispadu Zdravka Mamiæa zbog kojeg je morao na policiju.

Markoviæ je, èinilo se, sasvim iskreno, pohvalio Mamiæa za nastup jer - tako treba s novinarima, lešinarima, onima koji žive od blaæenja i uživanja u tuðoj nesreæi. Èestitamo, Markoviæu, možda se Mamiæ u nekoj novoj napetoj situaciji vezanoj uz problematiku HNS-a sjeti, pa taj puta ne izvijeða Markoviæa. Ili ga ipak izvrijeða, kao što je to slikovito i soèno napravio u Azerbajdžanu pred izvjestiteljima hrvatskih medija.

HNS ionako nema pravne osnove za kažnjavanje èlana svojeg Izvršnog odbora zbog vrijeðanja i prijetnji novinarima te narušavanja imidža Saveza, natjecanja i sporta u cjelini. Novinari, naime, nisu èlanovi nogometne organizacije, poput igraèa, trenera, sudaca ili direktora klubova, pa ne mogu prijaviti Zdravka Mamiæa Disciplinskoj komisiji HNS-a.

Mamiæa zbog narušavanja imidža lige ne može prijaviti ni Udruga, jer Mamiæu je viša funkcija èlanstvo u IO-u HNS-a, a èlanovi IO-a i komisija Saveza spadaju pod nadležnost saveznih “disciplinaca”, a ne disciplinskog suca 1. HNL.

HNS-ov Disciplinski pravilnik u tom je sluèaju sroèen prema onoj staroj zagrebaèkoj “ne bismo se šteli mešati”, no Mamiæev predmet može obraditi Hrvatski zbor sportskih novinara (HZSN). Prema rijeèima glavnog tajnika HZSN-a Marina Šareca, Mamiæ æe biti prijavljen Europskoj udruzi nogometnih saveza (UEFA) te Meðunarodnoj udruzi sportskih novinara (AIPS).

U Zagrebu je 26. rujna u 80. godini preminuo Krešimir Kukolja, novinar, urednik i vanjskopolitièki izvjestitelj. Roðen je u Satnici Ðakovaèkoj (Ðakovo). Gimnaziju je zvaršio u Zagrebu, a potom u Beogradu Institut društvenih nauka. Novinarstvom se bavio od ožujka 1953., kada je poèeo u beogradskoj "Borbi", iz koje je 1960. godine otišao u "Vjesnik", gdje je ostao do mirovine 1977. godine. Bio je glavni urednik "Arene", dopisnik "Vjesnika" iz Bonna i vanjskopolitièki komentator u "Vjesniku". Od veljaèe 1967. na dužnosti je glavnog urednika "Moto magazina". Od 1969. bio je uredniik cjelokupne "Vjesnikove" informativne službe iz zemlje i svijeta. U razdoblju hladnog rata izvještavao je s mnogih kriznih žarišta. Od 1973. do odlaska u mirovinu 1977. bio je urednik u vanjskopolitièkoj rubrici "Veèernjeg lista". Dobitnik je nekoliko nagrada Društva novinara Hrvatske. Pokopan je na Mirogoju u petak, 28. rujna, u krugu obiteljai. (vj)

ZAGREB -

Davor PETROVIÆ

IFJ Condemns Dismissal of Eight Journalists by Newspaper in DRC

The International Federation of Journalists (IFJ) today condemned the dismissal of eight journalists at Congolese newspaper L’Avenir after the management said they had to cut jobs due to economic concerns and then subsequently advertised for new workers to replace them.

“The management of L’Avenir should have at least had the courage to be honest with the journalists when it dismissed them,” said Gabriel Baglo, Director of the IFJ Africa office. “Unless there is a legitimate reason for these sackings, they must be reinstated.”

On 2 August, journalists Jeriva Mukumadi, Tantia Sakata, Ferdinand Kato, Anselme Mia Pongo, Fifi Nyakio, Mukendi Octave, Franck Ambaguito and Cele Mboa were sacked because of a “tumultuous economic environment,” the management at L’Avenir told them. The daily newspaper is owned by Pius Mwabilu, a member of the parliament.

Approximately two weeks after this dismissal, the National Trade Union of the Professionals of Press (SNPP) of the Democratic Republic of Congo noted that the director of human resources at the newspaper published an advertisement to recruit journalists.

“The advert confirms that this dismissal was not related to any economic problem, but that it is indeed an arbitrary rupture of a long term employment contract,” said Stanis Nkundiye, General Secretary of the SNPP.

The IFJ renew its call on the government to put an end to the persistent abuse of workers in media companies in DRC. So far the government has failed to intervene in numerous cases where media owners, who are often working in or for the government, have abused their staff and ignored the national labour laws.

Three journalists and trade unionists of the state-owned Congolese National Radio and Television station were arrested and detained in July after they decided to organize a general assembly in order to discuss with colleagues their demand for a bonus that had been ignored for more than a year.

In May 2007, ten employees of Global FM in Kananga were dismissed after they had worked for months without receiving wages and no prospect of compensation. Five months before, 15 staff at Global TV Kinshasa were dismissed after they demanded payment for months of work for which they had received no compensation. Both companies are owned by a prominent Congolese politician, Mrs. Catherine Nzuzi wa Mbombo.


For further information contact the IFJ: +221 842 01 43
The IFJ represents over 600,000 journalists in 114 countries

ZAGREB Nevladina udruga GONG i ove æe godine nizom aktivnosti obilježiti 28. rujan - Meðunarodni dan prava na pristup informacijama "Graðani imaju pravo znati", priopæila je ta udruga, kojoj æe se u višednevnoj kampanji pridružiti 30-ak televizija i radijskih postaja, besplatno emitirajuæi spot "Ima li života u svemiru". U Novinarskom domu održat æe se konferencija na kojoj æe uz hrvatska iskustva i preporuke biti predstavljen i irski model ostvarivanja prava na pristup informacijama.
(H)

BEOGRAD Dio redakcije tjednika NIN izdao je priopæenje kojim izražava nezadovoljstvo zato što je Agencija za privatizaciju iskljuèila NIN s dražbene prodaje zakazane za 27. rujna. Agencija je odluèila da NIN bude prodan natjeèajem. Na temelju reakcije nezadovoljnog dijela redakcije može se zakljuèiti da je do izmijenjenog naèina prodaje NIN-a došlo na zahtjev Politike koja je zainteresirana da taj tjednik u kojemu ima 10 posto vlasništva ponovno stavi pod svoj krov. Zoran Vaciæ, generalni direktor Politike, izjavio je kako nije dobro da NIN bude prodan na dražbi jer primjenom tog naèina prodaje nije moguæe imati utjecaja na odreðivanje tko æe biti njegov kupac. Upuæeni krugovi smatraju kako je Politika favorizirana u preuzimanju NIN-a kako bi DSS, premijera Vojislava Koštunice, pored dnevnog lista Politika proširio utjecaj i na najstariji srpski tjednik.

Sveuèilište u Oxfordu nudi stipendije za program namijenjen novinarima u sredini svoje karijere. To im priža moguænost studija na Oxfordu od 3 do 9 mjeseci. Više informacija na> http://reutersinstitute.politics.ox.ac.uk/fellowships/overview.html

Journalists and Safety Advocates Welcome Launch of Iraqi Campaign over Violence against Media

Global journalists’ and news safety leaders today welcomed the launch of an Iraq-based campaign aiming to stem the tide of violence against news media which has claimed the lives of 226 journalists and media staff since the invasion of Iraq in 2003.

The International Federation of Journalists (IFJ) and the International News Safety Institute (INSI) are calling on governments and aid agencies to give their full support to the Iraqi Media Safety Group (IMSG), which will be launched on Saturday in the Iraqi Parliament buildings in Baghdad.

The safety group has been formed by a coalition of the two Iraqi journalists’ syndicates and media organisations including Al Iraqiya Satellite TV, Al Sumariya Satellite TV, Al Diyaar Satellite TV, Al Fourat Satellite TV, Al Baghdadiya Satellite TV.

“This launch is a massive step forward in the fight for improved safety in Iraq,” said Aidan White, IFJ General Secretary and INSI Director Rodney Pinder in a joint statement. “International support for safety-related work in the media sector which is urgently needed should be channelled through the safety group.”

The IFJ and INSI are also calling on the Iraqi government to actively support the group.

“Politicians can start by delivering on the promise made by Prime Minister Maliki earlier this year for a new law to protect Iraqi journalists,” said White and Pinder who congratulated Iraqi media groups in creating a “home grown and broadly based movement” which aims to protect journalists and media staff from all communities.

The IMSG is an initiative led by the Iraqi Syndicate of Journalists and the Kurdish Syndicate of Journalists, which was agreed in a meeting with media organisations sponsored by the IFJ and INSI in Irbil earlier this year

The group’s work is being directed from a safety office established in Baghdad, which is aiming to develop high-profile connections with government officials and media owners in the area of security for journalists. Currently they are developing the web site for the group (www.iraqmsg.org) in Arabic and English and working on the database of killings, kidnappings and attacks on journalists.

The group has mapped out a programme of seminars, training and safety initiatives to raise awareness among journalists and media across the country. It is calling on all Iraqi media organisations to join the campaign and plans a series of meetings between media owners and government officials to establish a mechanism to deal with death threats against journalists.

The formal launch of the group takes place in the conference hall in the Iraqi Parliament building with some MPs and other government officials in attendance.

For more information contact:

IFJ                                    INSI
Rachel Cohen               Sarah deJong
+32 2 235 2207             +32 2 235 2201
www.ifj.org                     www.newssafety.com

Please go to our web site for a translation of this release into Arabic: http://www.ifj.org/default.asp?Index=5324&Language=EN

 

ZAGREB Novinarska struka u Hrvatskoj sve je potlaèenija, novinari su izloženi pritisku vlasnika, sve je više stranih korporacija koje krše novinarska prava i ukidaju ili ne poštuju kolektivne ugovore te tako utjeèu na slobodu medija i pravo novinara na rad, ocijenila je predsjednica Sindikata novinara Hrvatske Gabrijela Galiæ. Ni jedna redakcija nije bez radno-pravnih problema, a pred sudovima se trenutaèno vodi više desetaka radnih sporova zbog otkaza novinarima, rekla je Galiæ na konferenciji za novinare. O razmjerima kršenja radnih prava govori sluèaj novinara Siniše Panteliæa iz Veèernjeg lista kojem je poslodavac otkazao ugovor o radu jer nije želio napustiti Zagreb i preuzeti posao urednika regionalnog izdanja u Osijeku. Panteliæu je otkazano unatoè sporazumu izmeðu sindikata i poslodavca da se radnici neæe prisilno i bez njihove suglasnosti seliti. Otkaz je suprotan Kolektivnom ugovoru i Zakonu o radu gdje stoji da se poslovno uvjetovani otkaz može dati samo ako poslodavac ne može zaposliti radnika na nekim drugim poslovima, istaknuo je povjerenik u Veèernjem listu Anton Filiæ.
(H)

Iza njega ostaje više od 5000 raznovrsnih u prvome redu glazbenih, ali i kazališnih te filmskih kritika, struènih prikaza i eseja u novinama, èasopisima i na radiju.
Bio je kronièar dugoga razdoblja hrvatske kulture i kao takav æe ostati zapamæen naraštajima. Roðen je 19. prosinca 1923. godine u Zagrebu, glazba ga je pratila i u nižem i u srednjem obrazovanju, pohaðao je glazbenu školu pri Muzièkoj akademiji, gdje su mu profesori, izmeðu ostalih, bili Zlatko Grgoševiæ i Natko Devèiæ. Turkaljevi su interesi oduvijek bili raznovrsni, a sve ih je odluèio u životu pratiti i koliko je moguæe ispuniti. Tako je apsolvirao graðevinski odsjek Tehnièkoga fakulteta u Zagrebu, a na Filozofskom fakultetu slušao predavanja iz filozofije i komparativne književnosti.
Godine 1950. postaje glazbeni urednik na Radio Zagrebu i od tada kreæe njegova intezivna avantura s kritikom u širem smislu. Prolazi svojim tekstovima kroz Narodni list, Veèernji list, Telegram, dakako i Vjesnik, filmskim kritikama javlja se u Izvoru, a poslije se tom popisu pridodaju Kolo, Moguænosti, Cantus, Monde de la Musique, La Theatre de Monde. Istaknutijim funkcijama koje je Nenad Turkalj obavljao pridružuju se i sljedeæe: bio je direktor Muzièkoga biennala Zagreb 1973., prvi programski direktor KD »Vatroslava Lisinskog« i èak pet godina djelovao kao dramaturg Opere HNK u Zagrebu. U dva mandata bio je predsjednik Hrvatskoga društva skladatelja, a u jednome potpredsjednik Saveza organizacija kompozitora Jugoslavije.
Gotovo da ne postoji onaj tko se bavi bilo kojim oblikom glazbene djelatnosti, a da nikada nije držao u rukama njegovih »125 opera«. A posljednja njegova knjiga, »Prema glazbi - zapisi o hrvatskoj glazbi«, objavljena 2003. godine u izdanju »Cantusa«, istinski je sažetak i pravi primjer njegova kritièko-esejistièkoga duha.
Ta knjiga svjedoèi o pola stoljeæa suživota agilnog kronièara sa zbivanjima u hrvatskoj glazbenoj kulturi, i to na svim njezinim podruèjima, istaknula je Erika Krpan u predgovoru knjizi i dodala: »U trenutku pojavljivanja ove knjige zapisa o hrvatskoj glazbi upravo uz njegovu 80. godišnjicu života, autor je još uvijek prisutan kao dragocjeni svjedok jednog bitnog i bogatog odsjeka hrvatske, ne samo glazbene kulture.« Kao takav æe i ostati.
Posljednji oproštaj od Nenada Turkalja održat æe se na zagrebaèkom Krematoriju u krugu obitelji.

Mirta Špoljariæ

Jureæi svakodnevno okomicom koja spaja sjeverni i južni dio grada ili, drugim rijeèima, stari i prekosavski Zagreb, za oko mi je zapeo jumbo plakat. Nije ga krasila nikakva starleta, nije reklamirao novu vrstu deterdženta, niti je isijavao spretno upakiranim optimizmom koji se narodima u ovom dijelu svijeta podmeæe poput droge. Golemim brojkama na plakatu je ispisana šesteroznamenkasta cifra koja podsjeæa na dobro poznatu èinjenicu da je u Hrvatskoj oko 400 tisuæa umirovljenika osuðeno na gladovanje. Sreæa je što ljudi ipak umiru, pa se ta brojka od vremena do vremena smanjuje, iako novi umirovljenici nadiru kao gljive poslije kiše. Dodamo li tome impresivnu kolièinu onih koji su uspjeli dokazati da su na ovaj ili onaj naèin sudjelovali u Domovinskom ratu, bit æe da je Hrvatska svjetski rekorder u broju umirovljenih graðana. Kao što bi zakljuèio moj uvijek nasmijani susjed: zato smo se i borili! Ne znam mnogo o svom susjedu, iako ga poznajem više od deset godina i iako se viðamo svakodnevno. Ne znam jer nikome ne zavirujem u intimu i jer naša konverzacija, ako se i zaène, završava na opæenitostima koje ne škode nikome, a još manje ikog na išta obvezuju. Farsa Ipak, susjed me nièim toliko ne fascinira koliko svojom vjeèno (p)održavanom vedrinom. Nije mi jasno je li to pitanje treninga, ludosti ili dosegnute mudrosti, ali osmijeh mu ne silazi s lica kao ni onom klaunu koji je navukao masku, a onda ostao njenim vjeèitim zatoèenikom. Koliko se moj susjed smješka, toliko sam ja namrgoðen: i, ako to zbrojimo, mi smo utjelovljenje prosjeènog hrvatskog graðanina koji se ustao na lijevu nogu, poslije podne pospano meditira, dok mu je naveèer svijet ružièast kao majmunska stražnjica. Moj susjed! Nije da ga traèam, ali pivo je njegovo omiljeno piæe koje je izjednaèio sa svakodnevnim obrocima i koje, kao stari Agramer, zove pivicom. Nisam siguran da se tako nježno obraæa svojoj boljoj polovici, ali to je njegov problem. Ni u ovim jesenskim danima, dok je dio naših sugraðana okupiran pitanjem pitke vode, mog susjeda glava ne boli. On pije pivo, a voda mu dospijeva u usta samo ako kojim sluèajem pere zube. Zbilja, prateæi farsu koju su èlanovi Gradskog poglavarstva režirali kad se ispostavilo da voda u jednom zagrebaèkom kvartu nije pitka, èovjeku ne preostaje ništa više od (gorkog) smijeha. Isprva se podržavao privid kao da je sve u najboljem redu, onda je pokrenut alarm, voda se u Vrbanima toèila na kapaljku, analize provedene u Austriji pokazale su nedopustivu koncentraciju mineralnih ulja, a sad opet ispada da nitko ne pije tako bistru vodu kao Zagrepèani. Takav se zakljuèak nameæe poslije izjave birgermajstera Milana Bandiæa, koji tvrdi da bolju vodu od ove - kojom se tako hrabro i teatralno natakao pred grupom novinara - nikada nije kušao. Ne znam koliko se može vjerovati njegovim rijeèima. Ne samo zato što Bandiæ nije hidrolog, nego tek jedan od u Hrvatskoj tako dobro plivajuæih politièara. Njegovo testiranje vode ne može biti mjerodavno zato što se proèuo ispijanjem jedne drukèije tekuæine zbog koje je pred policijskim službenicima odbio alkotest. Ali Hrvatska je dosegnula tako visoku razinu prakticirane slobode da gradonaèelniku zbog toga nije pala ni vlas s glave. I, kao što to najèešæe biva, umjesto da se pospe pepelom, da èinjenicama pogleda u oèi i javnosti ponudi suvislo objašnjenje, Bandiæ se obrušio na novinare. Dakako, novinari su krivi što je voda zagaðena, a krivi su i zbog toga što su objavili dokument iz kojeg je bjelodano da je gradski Ured za zdravstvo o tome obaviješten još u listopadu 2006. godine! Budžet Sve je to toliko logièno da logiènije ne može biti. Ako je u Hrvatskoj 400 tisuæa umirovljenika osuðeno na gladovanje, onda nema potrebe ni da piju. A ako su žedni, bit æe im dobra i zagrebaèka voda: ona bi mogla ubrzati procese koji æe njihov brojku svesti u razumne i za državni budžet podnošljivije granice. Lako je mom susjedu. On se smješka i nataèe pivom dok se prazne boèice u njegovu stanu poveæavaju poput gomile umorenih štakora. U Zagrebu se provodi deratizacija i, koliko god su te èetveronožne beštije gadljive, sva je prilika da se u gradu nakotilo toliko svakojakih štetoèina da æemo ih se riješiti teže nego podrumskih glodavaca ili leteæih štakora o kojima je nekoæ pjevao Ivo Robiæ. Nama koji pripadamo nekim drugim generacijama ne preostaje ništa više nego kopanje po sjeæanjima koja su ponekad traumatska, ali pouzdana. Bilo je to poèetkom mojih studentskih godina kad je filmsku publiku u Jugoslaviji fascinirao i šokirao Živojin Pavloviæ. Èinio je to podjednako svojim knjigama i filmovima. Od onih prvih zapamtio sam »Cigansko groblje« i »Zadah tela«, meðu drugima izdvajaju se »Kad budem mrtav i beo«, »Crveno klasje« i »Nasvidenje v prihodni vojni« (po romanu Vitomila Zupana). Pavloviæu se u ovom sluèaju vraæam zbog »Buðenja pacova«, koji su puritanci doživljavali kao pljusku svom kilavom i ideologijski imprimiranom ukusu. To je film o èovjeku koji želi promijeniti vlastiti život, iako se za njim kao avet vuèe rep njegove politièki zagaðene prošlosti. Kao da smo se ikad udaljili od takvih i sliènih opsesija! Obraèunavali se mi s pacovima ili sa štakorima, problem se svodi na isto. U nekim povijesnim razdobljima, obraèuni s glodavcima, ali isto tako razlièitim vrstama insekata i termita, poprimali su obilježja pravih ratova. Plakatima kojima su oblijepljene zgrade u mom kvartu graðani se pozivaju na suradnju te na poveæanu brigu za djecu i kuæne ljubimce da bi deratizacija imala èim poželjnije efekte. Kao da bi štakori èeznuli za našim društvom da tolike šume, tolike travnate površine, polja i moèvare nisu zagaðeni ili pretvoreni u svojevrsna stratišta na kojima, umjesto života, nièu bezliène zgradurine koje u svojoj utrobi umnažaju otrove do nesluæenih razmjera. Kao da je štakore lako istjerati iz labirinta kanalizacijskih cijevi, iz nepreglednih urbanih smetlišta i kontejnera u kojima se osjeæaju kao bikovi na gmajni. Studenti Mogu sanitarne službe provoditi svoje programe i podmetati kojekakve otrove. Ako uzmemo u obzir inteligenciju i prilagodljivost tih èetveronožnih glodavaca, ako ženke raðaju nekoliko puta godišnje i ako je toèno da su mladi fertilni veæ nakon tri mjeseca, onda borba sa štakorima podsjeæa na onog tko lovi vlastitu sjenu. U multimilijunskom New Yorku ima ih tri puta više nego Njujorèana, ali kakvim su stazama krenuli stanari Bijele kuæe, u bližoj ili daljoj buduænosti moglo bi se dogoditi da u neboderu Ujedinjenih Nacija na East Riveru, umjesto ljudskih biæa, zasjedaju štakori. Ne zvuèi veselo. Ali štakori su, uz ljude, najbrojniji sisavci na kugli zemaljskoj, a njihov imunitet na sve moguæe otrove, pa i radijacije, takve pretpostavke ne èini više objektom znanstvene fantastike. I dok žitelji našega glavnog grada muku muèe s pitkom vodom, koja je toliko èista da izaziva proljev, dok se sanitarne ekipe spremaju za nemilosrdni obraèun sa štakorskim (na)rodom, u prosvjedne pohode dali su se opet studenti. Prve analize i statistike sa zagrebaèkih fakulteta otkrile su da je studiranje po bolonjskom modelu potpuno zatajilo. Prema postojeæim pokazateljima, ispada da je tek svaki drugi student položio sve ispite i tako prikupio onoliko bodova koliko je propisano za jednu godinu. Èini se da su stvarni podaci još alarmantniji, pa su se u srijedu ispred proèelja Prirodoslovno-matematièkog fakulteta na Bijenièkoj cesti okupili studenti, buneæi se protiv loše provedbe bolonjskih naputaka. Èuli su se uzvici na raèun visokih školarina, a nije se osobito proveo ni ministar znanosti i prosvjete Dragan Primorac. Apeli za njegovom ostavkom, u zemlji u kojoj se svaki ministar grèevito drži fotelje, unaprijed su osuðeni na propast. I èinjenica da se Primorac redovito pojavljuje na koncertima osvjedoèenog ustaškog nostalgièara Marka Perkoviæa Thompsona dovoljno ga kompromitira da bi njegov resor trebao preuzeti netko drugi. Ali studenti, kao i umirovljenici, najmanje su važni. Važan je Dinamo koji je opet zakazao, unatoè svim novcima koji su u njega upumpavani kao u kakav balon za reklamiranje praznine. Ipak, nogometni ili neki drugi rivali nisu ono što nas najviše muèi. Problem je u nama, u našoj sitnièavosti, bahatosti i nesposobnosti da odbacimo naèin razmišljanja koji traje od danas do sutra. Dok to ne skopèamo, Europa æe biti daleko. A i mi æemo biti tamo gdje jesmo: na Balkanu.

HTV-ova urednica Hloverka Novak-Srziæ tužila je sa suprugom Zvonimirom Srziæem tjednik Arenu, od kojega na zagrebaèkom Opæinskom sudu traži odštetu od 100.000 kuna zbog duševnih boli izazvanih èlankom iz svibnja 2005.

U tekstu naslovljenu "Braèna kriza TV zvijezde" navedeno je da se Hloverka zbog navodne suprugove tiranije odselila iz stana u Nazorovoj, a kao osoba s kojom je otišla spomenut je njezin navodni ljubavnik. Braèni par u tužbi polazi od toga da je sve napisano laž i tvrdi da "u 28 godina njihova braka nikada nije bilo ni nasilja niti preljuba" te da im nije ni na kraj pameti razvoditi se.

Iz Arene se pak brane da je èlanak napisan, zapravo, afirmativno za Hloverku, jer ju je tjednik uredno citirao u dijelu u kojemu je opovrgavala navodnu braènu krizu.

Pa ipak, Hloverka je na sudu rekla da se zbog èlanka osjeæala jadno i osramoæeno. Kazala je da je dobila anonimnu telefonsku prijetnju s porukom kako je "dobro da ju je prebio muž" kad veæ nije mogao on, anonimac koji ju je nazvao, ali i SMS s porukom da je "tako ružna da ne može imati ni muža ni ljubavnika".

Njezin suprug se pak žalio da je mjesec i pol pio leksaurine. Neki graðani, tvrdi, provocirali su ga pitanjima o braènoj prijevari, dok su mu neki predbacivali "junaèenje nad ženom".

Kako se èini da su obje strane iznijele što su imale, u nastavku se može oèekivati posljednja rijeè suda vezano uz taj sluèaj.

Èlanovima Izvršnog odbora HND-a koji upozoravaju kako je nedopustivo što se prilikom izbora glavne urednice Informativnog programa Hrvatske televizije Hloverke Novak-Srziæ nije poštovalo negativno mišljenje novinara i urednika Informativnog programa o njoj, poruèujem neka najprije pometu ispred vlastite kuæe.

Podsjeæam ih da Zakon o medijima predviða istu proceduru za izbor svih glavnih urednika. Pitam ih stoga: zašto o tome šute u matiènim kuæama? Odgovor je jasan: zato što bi se brzo našli na cesti bez posla  komentirao je glavni ravnatelj HRT-a Vanja Sutliæ sadržaj sastanka IO HND-a.

Ružni govor
 Ružni govor kolege o kolegama ne bih komentirao. Uvijek stajem u zaštitu kolega koji u svojim autorskim emisijama problematiziraju odreðene pojave i dogaðaje pa makar te kolege završile na sudovima s najveæim brojem tužbi. Ali jedini kriteriji kojima æe se HRT voditi u svom radu jest objektivna i cjelovita istina, a ne osobna opredjeljenja novinara  poruèio je Sutliæ.

HND smatra upitnim i to da je ravnateljstvo HTV-a na kljuènu urednièku poziciju predložilo, a Programsko vijeæe izabralo osobu koja je napustila HTV i protiv koje HRT vodi sudski spor. Èlanovi IO HND-a u priopæenju istièu da funkcija glavnog urednika HTV-a zahtijeva, osim visokih profesionalnih, i etièke kriterije, a da Hloverka Novak-Srziæ zbog znaèajna doprinosa u pristranom Informativnom programu na HTV-u sredinom devedesetih godina ne udovoljava zahtjevima etike.

Ignoriranje novinara
Glavni ravnatelj HRT-a Sutliæ pita zašto èlanovima IO HND-a to nije smetalo dok je Hloverka bila na ekranu i vodila emisije posljednjih godina, a sad kad je na èelu IP-a odjednom su se sjetili njezina navodnog govora mržnje.

Zalažem se da na HRT-u zavlada demokratski pluralizam ideja, ali sam protiv toga da neèije pravo iskljuèuje pravo drugog  kaže Sutliæ. Što se tièe stava kako je izbor Hloverke zadiranje politike u javne medije, Sutliæ poruèuje da je HRT od svih medija u Hrvatskoj najmanje pod utjecajem interesa i politike. HRT je neovisan u prenošenju i interpretiranju informacija i ostat æe takav  tvrdi glavni ravnatelj.

Denis Latin, jedan od najžešæih kritièara izbora Hloverke Novak-Srziæ na èelo Informativnog programa, slaže se s ocjenom Ivana Zvonimira Èièka da je reakcija cehovskog udruženja na ovaj izbor došla kasno, ali dodaje da je dobrodošla pa makar i sa zakašnjenjem. Predsjednik Novinarskog društva Dragutin Luèiæ Luce branio se tezom kako u HND-u nisu mogli pretpostaviti da æe se ignorirati mišljenje novinara.

  Latin: Može li se ponositi?

 

  Ne èudim se stavu èlanova IO HND-a o izboru H. Novak-Srziæ na èelno mjesto IP-a – kaže Denis Latin, urednik Latinice. Na upit širi li i on posljednjih dana govor mržnje obrušavajuæi se na kolegicu, uzvratio je kako se samo drži èinjenica vezanih za njezine aktivnosti sredinom devedesetih godina. O tome je li i sam sudjelovao u prešuæivanju nekih dogaðaja tijekom oslobodilaèkih akcija hrvatske vojske kao šef HTV-ovih studija u Sisku i Kninu, Latin je uzvratio da je izvještavao o onome što se dogaðalo i da je govorio sve što je tada znao. Ponosim se svojom ulogom u stvaranju Hrvatske jer tad smo bili mnogo slabiji. Zato mi se nije sviðalo ono što se dogaðalo manjinama nakon 1995. No ne znam može li se i Hloverka ponositi? – zakljuèio je.

Isto tako, kaže se u priopæenju koje su potpisali potpredsjednici HND-a Luko Brailo i Zdenko Duka, "nazoèni èlanovi na sastanku Izvršnog odbora misle da funkcija glavnog urednika HTV-a zahtijeva, osim visoko profesionalnih, i etièke kriterije, a Hloverka Novak-Srziæ zbog znaèajna doprinosa u pristranom informativnom programu na HTV-u sredinom devedesetih godina ne udovoljava zahtjevima novinarske etike". Smatraju upitnim i to da ravnateljstvo HTV-a "na kljuènu urednièku poziciju predlaže, a Programsko vijeæe bira osobu koja je prije nekoliko mjeseci napustila HTV i protiv koje HRT vodi sudski spor". "Nova glava urednica krenula je u posao brojnim i hitnim smjenjivanjima podreðenih urednika, što je njezino pravo, ali smjene nisu nièim obrazložene. To je osobito sporno s obzirom na to da je samo dva mjeseca do parlamentarnih izbora pa se te smjene svakako mogu dovesti u vezu i mogu utjecati na praæenje izborne kampanje. Izvršni odbor stoga poziva sve urednike i novinare, osobito na HTV-u, da maksimaliziraju profesionalne kriterije, a zadatak je svih kompetentnih tijela HND-a da prate što æe se dalje dogaðati na HTV-u", kaže se u priopæenju.
(H)

Iz Dnevnika je 'izbacila’ Danka Družijaniæa koji je, prema najavama, zajedno s Draganom Nikoliæem i Sinišom Kovaèiæem trebao biti dio tima Veèernjih vijesti kojim bi HTV 'napao’ gledane Vijesti Nove TV.

Promjene u Dnevniku
No Družijaniæ, navodno, neæe novo radno mjesto pronaæi ni tamo, veæ æe raditi u podnevnim Vijestima. Njegovo mjesto u Dnevniku zauzet æe Tonèica Èeljuska, koja æe tu središnju informativnu emisiju HTV-a voditi i ureðivati zajedno sa Zoranom Šprajcom i Ðuricom Dropcem.

Iako se špekuliralo drukèije, Bago æe ostati šef novinarskog stožera za praæenje izbora, a istodobno æe se s Dijanom Èuljak izmjenjivati u emisiji “Otvoreno”. Ona je na to mjesto, koje je nakon Hloverke Novak-Srziæ zauzela Sanja Mikleuševiæ-Paviæ, došla iz Radnog ruèka, a prvi put æemo je vidjeti u “Otvorenom” u srijedu naveèer. 

Buriæ još razmišlja
Sanja Mikleuševiæ-Paviæ odsad æe raditi kao urednica i voditeljica Hrvatske uživo, emisije èiji je glavni urednik Branko Naðvinski, a njegovi zamjenici Veljko Janèiæ i Jozo Barišiæ.

Hloverka je uvela još neke promjene. Naime, dosadašnji Goran Rotim seli se u “Euromagazin”, a na mjesto urednika gradske rubrike dolazi Renato Kuniæ, bivši pomoænik glavnog urednika Informativnog programa i šef HTV-ovih dopisništava. Urednik kulture nakon Line Kežiæ postat æe Dražen Ilinèiæ, a urednik vanjske politike postao je Damir Matkoviæ.

Novi direktor programa Domagoj Buriæ nije poput Hloverke naglo krenuo u restrukturiranje položaja programskih urednika. Kako kaže, zasad još nije bilo smjenjivanja ni imenovanja s njegove strane.

– Što se kadrovskih promjena tièe, to još sve treba dobro razmotriti. Još uvijek ne mogu govoriti o konkretnim promjenama – rekao je novi direktor programa. 

Iako je Buriæ suzdržan što se tièe najavljivanja smjena, kuloarima i dalje kruže prièe o novim programskim urednicima. Mirko Fodor spominje se kao novi urednik Zabavnog programa, a  Bruno Kovaèeviæ kao urednik Sportskog. O nagaðanjima o novom imenovanju Fodor, kako kaže, ne zna ništa, o promjenama je doznao iz novina.

Kao savjetnik novog glavnog ravnatelja HTV-a uskoro bi trebao poèeti raditi i predsjednik Novinarskog društva Dragutin Luèiæ Luce. On bi, naime, trebao biti savjetnik za medijske slobode, te kontaktirati s meðunarodnim institucijama o istim pitanjima.

Zagreb - Izvršni odbor HND-a sramotnim smatra izbor Hloverke Novak-Srziæ za glavnu urednicu HTV-a, èulo se na juèerašnjoj sjednici. Hloverka, koja je juèer zbog stresa potražila pomoæ u bolnici, na to kaže da "moli izvršni centralni komitet HND-a" da je pusti na miru.

Na sjednici vodstva Hrvatskog novinarskog društva raspravu je vodio potpredsjednik Luko Brailo jer i predsjednik Dragutin Luèiæ pregovara o svojem odlasku na HRT. Brailo je osudio to što pri Hloverkinu izboru nije uvažen referendum na kojem se 52 posto novinara HTV-a izjasnilo protiv nje. Ivan Zvonimir Èièak nazvao je Hloverkin izbor "civilizacijskom sramotom", a Zdenko Duka smatra da Hloverka nije smjela biti izabrana iz više razloga: "jer je simbol najgoreg tipa novinarstva iz bivšeg režima, jer HRT protiv nje vodi sudski spor, jer smjenjuje ljude brzinom kojom se ni privatni vlasnici medija ne usude smjenjivati . . ."

- Ne radi se ni o èemu drugom nego o instaliranju politièkog podobnika na mjesto glavnog urednika Informativnog programa HTV-a - rekao je Vladimir Luliæ, predstavnik Hine. Hloverka je kasno sinoæ komentirala rapravu u tijelu koje ona naziva "centralnim komitetom".

- Svi se bune što više ne ide "Kontraplan". Ali, evo, ako me Vanja Sutliæ plati kao "Kontraplan" da radim "Temu dana" u vanjskoj produkciji, odmah odlazim. Pa da izvršni centralni komitet HND-a bude zadovoljan. Molim te kolege da me puste mjesec dana da napravim posao. Izabrana sam legalnom procedurom - rekla je Hloverka.

T. Krasnec

 

 

Isto tako, nazoèni èlanovi na sastanku Izvršnog odbora misle da funkcija glavnog urednika HTV-a zahtijeva osim visoko profesionalnih i etièke kriterije, a Hloverka Novak-Srziæ zbog znaèajna doprinosa u pristranom informativnom programu na Hrvatskoj televiziji sredinom devedesetih godina ne udovoljava zahtjevima novinarske etike.

Svakako da je upitno i to da ravnateljstvo HTV-a na kljuènu urednièku poziciju predlaže, a Programsko vijeæe bira osobu koja je prije nekoliko mjeseci napustila HTV i protiv koje HRT vodi sudski spor.

Nova glavna urednica krenula je u posao brojnim i hitnim smjenjivanjima podreðenih urednika, što je njezino pravo, ali smjene nisu nièim obrazložene. To je osobito sporno s obzirom da je samo dva mjeseca do parlamentarnih izbora pa se te smjene svakako mogu dovesti u vezu i mogu utjecati na praæenje izborne kampanje.

Zato Izvršni odbor poziva sve urednike i novinare, a osobito na Hrvatskoj televiziji, da maksimaliziraju profesionalne kriterije, a zadatak je svih kompetentnih tijela HND-a da prate što æe se dalje dogaðati na Hrvatskoj televiziji.

 

Za HND

Luko Brailo, potpredsjednik

Zdenko Duka, potpredsjednik