Kako poboljšati položaja slobodnih novinara u Hrvatskoj

15.09.2004.

Na poticaj HND-a u Ministarstvu kulture u posljednje doba održana su tri meðuresorska sastanka na kojima se raspravljalo o prijedlozima poboljšanja zakonskog položaja novinara u Hrvatskoj. Pored Ministarstva kulture kao mjerodavnog za novinarske djelatnosti, na tim su sastancima sudjelovali još i predstavnici Porezne uprave Ministarstva financija, Ministarstva rada, Državnog inspektorata, Zavoda za mirovinsko osiguranje i HND-a.

1.  Tko je protiv samostalnosti novinara

  Novinarstvo je djelatnost s vrlo naglašenom potrebom profesionalne samostalnosti i financijske neovisnosti. Suprotno tome, u Hrvatskoj se poreznim i radno-ravnim propisima rad novinara odreðuje kao nesamostalni rad. HND je predložilo da se izmjenama radno-pravnih i poreznih propisa uredi samostalnost i financijska neovisnost novinara, ukljuèivo i stalno zaposlenih novinara koji tu djelatnost obavljaju temeljem ugovora o radu. Stav je Ministarstva rada da se pitanje radno-pravnog položaja zaposlenih novinara ne može rješavati na drukèiji naèin od onoga u Zakonu o radu. No, Zakon o radu, mišljenja su u Ministarstvu rada, ostavlja dovoljno prostora slobodi ugovaranja, individualnim i kolektivnim ugovorima, da se specifiènosti ureðuju primjerenije odreðenim djelatnostima. Zbog toga prijedlog HND-a nije prihvaæen.

2. Izmjene Zakona o radu

 Prema važeæem Zakonu o radu novinari koji ne rade na temelju ugovora o radu (nisu stalno zaposleni) ne mogu biti sudionici kolektivnih ugovora. U ime Ogranka slobodnih novinara je još 20. lipnja 2000. godine upuæen Ministarstvu rada i socijalne skrbi prijedlog da se izmijeni Zakon o radu kako bi i registriranim freelancerima bilo zakonski dopušteno da budu (ako to žele) sudionici tarifnih kolektivnih pregovora. U svijetu je takvo organiziranje freelancera ureðeno razlièito. U Americi freelancerima, kao i osobama svih ostalih slobodnih zanimanja, nije dopušteno kolektivno tarifno pregovaranje, jer se to smatra monopolizacijom djelatnosti. U veæini europskih zemalja, pak prevladava gledište da i freelanceri mogu biti sudionicima kolektivnih pregovora, pa i èlanovima novinarskih sindikata, premda sindikati uglavnom izvorno štite interese stalno zaposlenih. Stav je Ministarstva rada da se radno-pravnim propisima ne mogu ureðivati pravni  odnosi izmeðu medija i slobodnih novinara, jer se ti odnosi ne ureðuju ugovorima o radu kao izmeðu poslodavca i stalno zaposlenih novinara, veæ autorskim i ostalim obvezno-pravnim ugovorima na osnovi graðanskog prava.  No, stav je Ministarstva rada da slobodni novinari i bez izmjena radno-pravnih propisa u Hrvatskoj mogu biti sudionicima kolektivnih tarifnih dogovaranja na osnovi standarda slobode ugovaranja, slobode udruživanja i slobode kolektivnih tarifnih pregovaranja.

 3. Mirovinsko osiguranje slobodnih i honorarnih novinara

Prihvaæen je prijedlog Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje da HND vodi prethodni postupak utvrðivanja tko može steæi pravo na mirovinsko osiguranje, iskljuèivo o svojem trošku, a na temelju profesionalnog obavljanja samostalne novinarske djelatnosti bez obzira je li èlan novinarskih udruženja. Prihvaæanjem tog prijedloga izbjegavaju se bespotrebne komplikacije nastale neustavnim ogranièavanjima profesionalnim novinarima slobodnog zanimanja koji nisu èlanovi novinarskih udruženja da obavljaju novinarsku djelatnost.

4. Tumaèenje èl. 26. Zakona o medijima

 Predstavnici Ministarstva kulture prihvatili su prijedlog da objave službeno tumaèenja èlanka 26. Zakona o medijima. Tim tumaèenjem bi se pojasnila odredba reèenog èlanka 26. o obveznom zakljuèivanju autorskih ugovora prije svakog objavljivanja novinarskih priloga. Preciziralo bi se da se autorski ugovor mora zakljuèiti sa svakim honorarnim novinarom koji u mediju suraðuje dulje od tri mjeseca ili ima više od deset objavljenih novinarskih priloga. Tako bi se izbjegle nejasnoæe zbog pogrešnih tumaèenja ove odredbe èlanka 26. Zakona o medijima da se sa honorarnim novinarom prije objavljivanja njegovih novinarskih priloga svaki put posebno mora zakljuèivati novi autorski ugovor.

5. Zastajanje u retroaktivnoj naplati doprinosa
 nezaposlenim honorarnim novinarima

- Nije prihvaæen prijedlog HND-a da se na meðuresorskom sastanku dogovori zastajanje u naplati doprinosa honorarnim novinarima unatrag za cijelu 2003. godinu, dok se zakonski ne uredi njihov radno-pravni, porezni i socijalni položaj ili dok se svakom obvezniku unaprijed ne dostavi rješenje o toj obvezi kako bi mogao odluèiti isplati li mu se nastaviti baviti tim poslom.

6. Izuzeæe novinarskih autorskih djela

 Nije prihvaæen prijedlog HND-a da se posebnom uredbom Vlade, privremeno do donošenja zakonskih izmjena, hitno izmijeni èlanak 9. stavka 3. Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja, na naèin da se od obveze plaæanja doprinosa na honorare oslobode isporuke autorskih djela nezaposlenih honorarnih novinara, odnosno da se briše dio teksta kojim se oslobaðanje od plaæanja doprinosa ogranièava samo na "primitke od druge samostalne djelatnosti".

 7. Osnovica izraèuna mirovinskog staža

 Nije prihvaæen prijedlog HND-a da se nezaposlenim honorarnim novinarima, koji si žele uplaæivati doprinose, mirovinski staž raèuna tako da se godišnja uplata doprinosa podijeli s iznosom najniže propisane osnovice i da rezultat bude broj mjeseci priznatog staža, umjesto dosadašnjim dvostruko višim iznosom prosjeène plaæe.

 8. Izuzeæe od plaæanja doprinosa na honorare
 niže od 1951,25 kuna mjeseèno

 Nije prihvaæen prijedlog HND-a da se propiše da nezaposleni novinari èiji su honorari niži od 1951,25 kuna mjeseèno, budu osloboðeni plaæanja doprinosa. Nelogièno je da kod plaæanja doprinosa nema neoporeziva odbitka jednako kao i kod poreza na dohodak (18.000 kuna godišnje).

9. Previsoka osnovica doprinosa slobodnih novinara

 HND je predložilo da se preispita nerazumno visoko odreðena osnovica doprinosa za mirovinsko osiguranje registriranim slobodnim novinarima, koja prema èlanku 7. Naredbe za obraèun doprinosa za obvezna osiguranja za 2004. godinu (NN 194/03) iznosi èak 6.132,50 kuna. To je trostruko više od najniže propisane osnovice od 1.951,25 kuna koju poslodavci u Hrvatskoj plaæaju za više od 400 tisuæa zaposlenih.

10. Brisanje èl 8. Zakona o autorskim pravima

HND je predložilo da se briše stavak 2. èlanka 8. Zakona o autorskim pravima (NN 167/03) kojim je propisano da "dnevne novosti i druge vijesti koje imaju karakter obiènih medijskih informacija, nisu predmetom autorskog prava". Tu apsurdnu zakonsku odredbu poreznici tumaèe na naèin da u medijima treba dnevno razdvajati "obiène" od "neobiènih" informacija, da bi se  na honorare za "obiène" informacije obvezno obraèunavali doprinosi. Na meðuresorskom sastanku zakljuèeno je da je za tumaèenja Zakona o autorskim pravima mjerodavno Ministarstvo znanosti, te da prijedlog o brisanju èl 8. Zakona o autorskim pravima treba proslijediti tom Ministarstvu.

Povratak