Seks, sport i skandali tuku pravo novinarstvo

29.04.2005.

Vraæanje odgovornosti za javno napisanu i izgovorenu rijeè, odgovornosti za manipuliranje slikom, vraæanje profesionalizma i profesionalne etike, izlaz je iz situacije na medijskom planu u Hrvatskoj iz koje kao da izlaza nema - rekao je predsjednik RH Stjepan Mesiæ na konferenciji "15 godina tranzicije u jugoistoènoj Europi: odgovornost i utjecaj medija", u organizaciji njemaèke Zaklade Konrad Adenauer.
Precizno i otvoreno secirajuæi našu medijsku scenu, Predsjednik nije zaboravio podsjetiti na najcrnje dane hrvatskoga žurnalizma i kadrovske èistke èemu je "nametnuti rat pružio prikladni okvir", ni na "micanja na osnovi nacionalnog kljuèa i navodno antihrvatskog svjetonazora", te okolnosti kada se "konvertitstvo nagraðivalo, a dosljednost kažnjavala". Privatizacija medija, prema Mesiæu, donijela je bauk komercijalizma što je dovelo do gubitka kriterija, zabrinjavajuæeg pada kvaliteta, odnosno u konaènici - isprazne ekskluzivnosti i senzacije po svaku cijenu, umjesto pune i objektivne informacije.
- Kao graðanin imam pravo reæi da, uz èasne izuzetke, mediji ne zadovoljavaju moju potrebu da me istinito obavijeste o kljuènim zbivanjima u svim segmentima života. Umjesto toga servira mi se divovska crna kronika, praæena neprekinutom rubrikom skandala i traèeva: tko s kime i tko protiv koga. Mediji su sve manje ogledalo života, oni umjesto toga u sve veæoj mjeri prenose sliku života kakav on nije, oni život pretvaraju u nešto slièno televizijskim trakavicama, tzv. sapunicama - rekao je predsjednik Mesiæ podsjetivši kako smo u ratu i uz rat, a potom i u sklopu pogrešno shvaæenih medijskih sloboda, dobili ratno-huškaèke, nerijetko rasistièke biltene èiju tradiciju i danas nastavljaju neki sijaèi mržnje i netolerancije koje, što je paradoksalno, u nekim sluèajevima potpomažu Vladine institucije.
Naglasivši da nije protiv medija koji se bave "lakšim temama", Stjepan Mesiæ se založio za profilirane i odgovorne medije, za novinarstvo u kojemu laž neæe zamijeniti istinu, a èinjenice neæe ustupati mjesto konstrukcijama, u tom smislu, uvjerenja je, nisu "sve laðe potonule".
U nastavku sadržajne konferencije, prilièno na tragu Mesiæeve analize, brojni govornici su problematizirali prijeporna pitanja vezana uz medijsku krvnu sliku u tranzicijskim zemljama. Remzi Lani, direktor albanskoga medijskog instituta, ustvrdio je kako zahvaljujuæi medijskom procvatu Balkan više nije regija šutljivih ljudi, a informacija više nije državni monopol iako vlade još uvijek žele kontrolirati medije, osobito elektronièke.
Antonela Cerasino (OESS Hrvatska) založila se za "dekriminalizaciju" instituta klevete koja je u mnogim tranzicijskim zemljama još uvijek dio kaznenog zakona, a trebalo bi je sankcionirati tzv. civilnim zakonima. Stjepan Maloviæ, direktor Meðunarodnog centra za obrazovanje novinara, ustvrdio je kako je, pojavom pravih tabloida, došlo do dodatnog profiliranja naše medijske scene. Prema njemu, listovi koji njeguju "staro", kvalitetno novinarstvo gube tiražnu utrku na našem malom siromašnom tržištu spram tabloida i polutabloida èija je koncepcijska formula - "tri S": seks, sport, skandali.

Povratak