Rad agenata POA-e snimat æe kamere

17.09.2005.

Prema otkriæima Slobodne Dalmacije, Vijeæe za nadzor tajnih službi još u srpnju izradilo je vlastiti zakonski prijedlog o kontroli POA-e i ostalih špijunskih agencija. Najznaèajnija inovacija je usvajanje dozvole da i tehnièkim sredstvima kontroliraju agente. Drugim rijeèima, usvoji li se zakonski nacrt Vijeæa za kontrolu tajnih službi, u POA-inim sobama za prisluškivanje bili bi instalirani "lovci" za špijuniranje špijuna.
Zakonski prijedlog Vijeæa za nazor tajnih službi ima samo jednu stranicu i odnosi se na pet èlanaka postojeæeg Zakona o sigurnosnim službama koje bi, kako vjeruju, valjalo izmijeniti.

Jasno pitanje

Prijedlog o postavljanju kontrolnog "lovca" trebalo bi ugraditi u sadašnji 9. èlanak. Prema izmjenama èlanka 14., svaki obavijesni razgovor špijun bi morao snimati videokamerama, a ne kao danas, prema svojem slobodnom nahoðenju. U istom èlanku Vijeæe predviða obvezno voðenje uredne i precizne dokumentacije o svakom špijunskom saslušanju. "Obavijesni razgovor mora se snimiti sredstvima za svjetlosno i zvuèno snimanje, osim u sluèaju izrièitog odbijanja osobe koju se o tome mora jasno i pravovremeno pitati. O obavijesnim razgovorima treba voditi dokumentaciju propisanu podzakonskim aktom koji treba donijeti u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu izmjena i dopuna Zakona o sigurnosnim službama." Tako je Vijeæe sroèilo izmjenu.
Za èlanak 16. Vijeæe za nadzor tajnih službi predlaže jasnije pravne formulacije vezane uz informativne usluge telekomunikacijskih operatera. Prema èlanku 24., smatra Vijeæe, trebalo bi identificirati i uništiti, ili prestati koristiti sve podatke koje su tajne službe do sada prikupljale o intimnom i privatnom životu svojih meta. Kao rok za realizaciju ove zadaæe odreðene su dvije godine od trenutka usvajanja zakona.
Trojica agenata POA-e, meðu kojima i Mario Frlan, šef njezine zagrebaèke ispostave, ispitivala su novinarku Helenu Puljiz, kako je ona svjedoèila, o njezinu privatnom životu koji nije imao nikakve veze s pitanjima nacionalne sigurnosti. Kada ih je prijavila Vijeæu za nadzor tajnih službi, obavljen je nadzor POA-e u kojem nije pronaðena snimka ispitivanja. Sumnjajuæi da je snimka zataškana, tadašnji predsjednik Vijeæa Vlatko Cvrtila podnio je neopozivu ostavku. Tek pošto su njegovi èlanovi nenajavljeno banuli u centralu POA-e, zapis je pronaðen.

Laž i dokazi

Tako je dokazano da je vrh POA-e ne samo snimao inkriminirajuæi razgovor s novinarkom nego i hladnokrvno lagao nadzornom tijelu, uz priliènu špijunsku sigurnost da se laž ionako ne može dokazati. Nakon te epizode u kojoj se Vijeæe suoèilo s vlastitom nemoæi, ono danas traži to što je veæ odavno trebalo regulirati. Prije svega da se ubuduæe svaki obavijesni razgovor obvezatno dokumentira videokamerom. I drugo, da se ozbiljni obavještajni rad odvoji od njuškanja po privatnim životima.
Predložene zakonske izmjene temelje se, nadalje, na iskustvima do 2000., kada je vlada Ivice Raèana otvorila dosjee graðana koji, prema ocjenama, nisu imali nikakve veze s nacionalnom izdajom, terorizmom ili protudržavnim djelovanjem, ali su nastali kao špijuniranje javnih kritièara režima. Ipak, te iste informacije o graðanima nakon 2000. godine bile su korištene, izmeðu ostalog, u tzv. obavještajnim prezentacijama za politièko rukovodstvo. Zato Vijeæe u èlanku 24. traži da se ti dijelovi špijunskih dosjea, ili èak cijeli dosjei, konaèno obezvrijede, bilo da ih se fizièki uništi, bilo da se prestanu koristiti kao izvor podataka.

Brušenje prijedloga

— To su zapravo dvije varijante izmjene èlanka 24. jer su se pojavila dva rješenja. Kako naš prijedlog ne ide izravno pred Sabor nego pred Vijeæe za nacionalnu sigurnost, pa prema tome i radnoj skupini koja sastavlja novi zakon, nije bilo potrebe detaljno formulirati prijedlog. Ako ga prihvate, pravno æe ga izbrusiti njihovi struènjaci. Zato nismo htjeli eliminirati ni jedan od dva naèina izmjene toga èlanka. Neka sami izaberu. Nama je oboje prihvatljivo. Za Vijeæe je bitno da se ta stvar konaèno regulira — rekao je v.d. predsjednika Vijeæa Mile Æulumoviæ u kratkom razgovoru za Slobodnu Dalmaciju.
Posljednja dopuna aktualnog zakona koja se odnosi na èlanak 54. inspirirana je medijskim istupima bivšeg agenta POA-e Damira Jukice u srpnju prošle godine. Nakon njegova novinskog intervjua, ostala je dvojba je li Jukica prekršio profesionalni zavjet šutnje i poèinio kazneno djelo ili to nije uèinio. Jer u postojeæem Zakonu o sigurnosnim službama nisu definirane i službene osobe kojima je zabranjen javni istup. Stoga je ispalo da je Jukica, ni èelnik ni dužnosnik Službe, formalno-pravno smio davati intervjue i odavati službene tajne.
Novi zakon o domaæim špijunima trebao bi se naæi pred Saborom na jednom od sljedeæih zasjedanja, kako je najavljeno na posljednjoj sjednici Vijeæa za nacionalnu sigurnost. Ostaje vidjeti hoæe li radna skupina uvažiti prijedloge Vijeæa za nadzor tajnih službi. Premda bi to bilo logièno, jer je Vijeæe najkompetentnije da upozori na zakonske manjkavosti vlastitog nadzora, nije iskljuèeno da se opet isprijeèe politièko-obavještajni interesi.
Da takve tendencije postoje èak u samom krugu zakonodavne vlasti svjedoèi èinjenica da Vijeæe nema predsjednika od poèetka 2005. i ostavke Vlatka Cvrtile. Prvo se, navodno, èekao novi zakon o sigurnosnim službama. Zatim se oteglo donošenje novoga zakona, pa se još uvijek èeka ...

Povratak