hrvatsko novinarsko društvo croatian journalists' association
Perkovčeva 2 | 10 000 Zagreb | Tel: 482-8333 | Faks: 482-8332 | E-mail: hnd@hnd.hr

Arhiva priopćenja

Braniteljima posao, a ne naslovnice

30.05.2006.

Veæina hrvatskih medija i dalje senzacionalistièki izvještava o samoubojstvima. Posebno se to odnosi na samoubojstva - iznimno osjetljive populacije - branitelja. Svako samoubojstvo popraæeno je bombastiènim naslovnicama i velikim reportažama s cijelom galerijom slika ili su mu, pak, posveæene prve minute udarnih informativnih emisija, a to na malo koga ne djeluje šokantno.
Savjetnik ministrice branitelja, psihijatar dr. Herman Vukušiæ smatra da hrvatski mediji unatoè jasnim naputcima koje im je Ministarstvo dalo još lani i dalje senzacionalistièki prate samoubojstva branitelja, a posebno su istaknuti oni koji boluju od PTSP-a. Vukušiæ kaže da od 1999. do danas statistièki nema znaèajnijih razlika u dinamici poèinjenja suicida, ali ima u naèinu izvještavanja.
»Neki bivši ministri su skrivali podatke o broju branitelja koji su poèinili samoubojstvo, i o tome se nije toliko pisalo, ali danas se piše«, navodi Vukušiæ. Senzacionalistièki naèin izvještavanja, naglašava, može potaknuti oboljele branitelje i dati im ideju za suicid. Zato o tome treba pisati šturo, bez šokantnih fotografija i bez naslovnica ili prvih minuta udarnih televizijskih termina, poruèuje Vukušiæ. Najbolji primjer je, istièe, Austrija u kojoj je stopa suicida pala za 30 posto od kad su poèeli primjenjivati naputke WHO-a o medijskom praæenju samoubojstava.
Iako je od 1991. do 2005. zabilježeno 1632 samoubojstva hrvatskih branitelja u prosjeku starih 38 godina, Vukušiæ napominje da je ukupna stopa suicida meðu braniteljskom populacijom niža nego u ukupnoj populaciji. Iznimka su jedino ratni vojni invalidi kod kojih je ta stopa pet puta veæa.
Podatak da najviše samoubojstava ima u izbornim godinama dr. Vukušiæ tumaèi èinjenicom da su branitelji društveno iznimno osjetljiva populacija èiji su osjeæaji duboko povezani s državom. Što se tièe PTSP-a, navodi kako se smatra da je oko 20 posto onih koji su bili izloženi ratnim djelovanjima pod rizikom da razvije PTSP. Oboljelima od PTSP-a, tvrdi, najviše pomaže društveno priznanje jer su vrlo èesto stigmatizirani i izloženi sekundarnoj viktimizaciji.
Slièno misli i glavni tajnik Udruge hrvatskih branitelja lijeèenih od PTSP-a Tihomir Trešæec. Prema njegovim rijeèima, za samoubojstva branitelja koja se dogode na isti naèin kao prethodni, najveæi krivci su mediji. Navodi nedavni sluèaj branitelja koji se polio benzinom, a odmah je uslijedio i drugi takav pokušaj. Trešæec istièe da ni njemu samom nakon što je vidio slike objavljene u medijima tri dana nije bilo dobro. O broju oboljelih od PTSP-a ne želi spekulirati, istièuæi kako se prava brojka ne zna jer se mnogi još stide priznati da su bolesni.
A uz bolest, najveæi je problem, kaže Trešæec, birokracija i beskonaèno dokazivanje bolesti. Smatra da je najbolji lijek radna terapija i zato pozdravlja odluku Ministarstva o osnivanju radnih zadruga u kojima branitelji mogu raditi ono što ih uistinu zanima.

Kosor: Zapošljavanje je najbolji model brige
Iako je ministrica obitelji, branitelja i meðugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor oprezna u odgovoru na pitanje prate li mediji na neprimjeren naèin samoubojstva branitelja, jer mogli bi je, kaže, prozvati za politièki pritisak, navodi ipak da bi u medijima voljela èešæe vidjeti priloge o tome što rade hrvatski branitelji. »U protekle dvije godine osnovano je više od 80 radnih zadruga i taj projekt daje iznimno dobre rezultate. Samo ove godine osnovane su 33 zadruge, a sigurno æe ih biti još jer se sve više zainteresiranih javlja za potpore. Za tu smo namjenu u ovoj godini osigurali oko pet milijuna kuna, a ukupno je za zapošljavanje branitelja osigurano 35 milijuna kuna« rekla je ministrica Kosor. Ujedno je istaknula da je to najbolji put i naèin za vraæanje samopouzdanja i dostojanstva hrvatskim braniteljima. Zapošljavanje je, naglašava ministrica, najbolji model brige o hrvatskim braniteljima. Što se tièe oboljelih od PTSP-a, navodi da je do 2005. godine 13 posto ratnih vojnih invalida ostvarilo taj status na temelju PTSP-a.
»U dvije godine mandata uèinila sam sve što su od mene tražili, ukljuèujuæi èinjenicu da sam objavila broj branitelja koji su digli ruku na sebe. Do tada se taj broj prikrivao, a kad sam ga objavila poèeo je i medijski interes za tu temu i o tome se poèelo pisati«, kaže ministrica.
Istodobno poruèuje da branitelji ne mogu biti samo briga Ministarstva nego cijelog društva. Posebno je istaknula jedinice lokalne samouprave koje bi se više trebale angažirati na osiguravanju prostora za centre psihosocijalne pomoæi. »U Zagrebu«, kaže ministrica, »veæ dulje pokušavamo pronaæi prikladan prostor za psihosocijalni centar, ali ne uspijevamo«.

Ivana Kneževiæ

Povratak

AKTUALNO