hrvatsko novinarsko društvo croatian journalists' association
Perkovčeva 2 | 10 000 Zagreb | Tel: 482-8333 | Faks: 482-8332 | E-mail: hnd@hnd.hr

Arhiva priopćenja

RAT TELEVIZIJA

12.01.2008.

Da budemo posve jasni, on je veæ poèeo. Iskre sitnijih sukoba frcale su i dosad sa svih strana, no ništa se od toga nije pretvaralo u alarmantan plamen. A iskrilo je uglavnom iz RTL-ova tabora. U njemu su stalno “grintali” tvrdeæi da javnoj televiziji treba smanjiti zakonom dopuštenih devet minuta reklama u svakom satu emitiranja, smatrajuæi da je to previše u odnosu na komercijalne televizije kojima je dopušteno 12 propagandnih minuta. Posebno je RTL tu igrao na kartu izdašne RTV pretplate koju ubire samo HTV, što, smatraju “komercijalci”, jedne stavlja u povlašten, a druge u podreðen položaj. Na to su se dodatno taložile i orkestrirane optužbe RTL-a i Nove TV da HTV sve više i više postaje komercijalna televizija te tako višestruko ulazi na njihov teren.

Ipak, sve su to bile samo èarke koje nisu izazivale teže verbalne okršaje.

Prije nešto manje od mjesec dana stanje se promijenilo. Nedavna najava HTV-a da æe ove godine pokrenuti dva nova digitalna kanala (informativni i zabavno-sportski) na RTL-u je uzrokovala kljuèanje krvi. Slijedio je oštar potez. RTL je pokrenuo tužbu protiv HTV-a navodeæi da su i sadašnje emitiranje satelitskog HRT Plusa i namjere pokretanja dvaju novih digitalnih kanala – protuzakoniti potezi. Od mjerodavnih je državnih institucija zatraženo da sprijeèe sve te nakane kojima bi bila ugrožena sudbina prisavskih protivnika.

 Oèekivano, prozvani nisu podvili rep, veæ su uz opetovanu tvrdnju da uvijek posluju zakonito, izazivaèa najprije ugrizli tamo gdje je najslabiji – u program. Uostalom, to da RTL doista ima loš program vide ne samo oni na HTV-u nego i svi koji gledaju televiziju. Ali, nije to bilo sve. Zagrizao je HTV još jaèe. I on je pozvao mjerodavne institucije u akciju – da provjere i do u detalja utvrde ispunjava li RTL odredbe koncesijskog ugovora na temelju kojeg u Hrvatskoj i emitira program. Priznajemo, bilo bi zanimljivo vidjeti rezultate te provjere.

 Dok se èeka da se prozvane institucije pokrenu, ako se uopæe pokrenu, RTL i dalje ne miruje. Èim su iscurili posljednji sati 2007., svim je medijima odaslao podatke o uspješnim prošlogodišnjim rezultatima. Ma što uspješnim?!

 Iz tog bi se dopisa punog samohvale dalo zakljuèiti da je RTL – što programom, što zaradom – pomeo sve ispred sebe. Em su najgledaniji u cjelodnevnom emitiranju, em su najgledaniji i u prime-timeu... Zapravo, ispada da su svi oni izmeðu 18 i 49 godina ludi za RTL-om. A predsjednik uprave RTL-a Christoph Mainusch hitro je ponudio odgovor za takvo njihovo ponašanje.

 

Pad gledanosti u 2007.

 – RTL Televizija uspjela je lani ponuditi ne samo najbolji zabavni nego i informativni program – rekao je Mainusch i, što bi se u nas reklo, ostao živ. Jer dok su se podaci o gledanosti pokazali toènima (što kod mnogih ipak izaziva èuðenje) Mainuschove su rijeèi èisto obmanjivanje. Tako je to oèito doživio i HTV jer odmah je slijedio odgovor. U poèetku nešto umjereniji (kazaše da su, uzimajuæi u obzir cijelu gledateljsku populaciju, najgledaniji – oni), a samo koji dan potom slijedilo je pravo riganje vatre. Glavni ravnatelj HRT-a Vanja Sutliæ održao je Mainuschu lekciju.

Poruèio mu je da poèinje rat, da otkupljenu i skupo plaæenu seriju “Urota” RTL neæe smjeti prikazati jer glavna glumica u njoj glumi novinarku HTV-a te da, ako želi pametovati u ovoj zemlji, najprije – nauèi hrvatski. Opaaa!

Bio je to doista neoèekivan i efektan Sutliæev izljev bijesa. On ga je istina, nešto kasnije, malo omekšao u stilu: “Predomislili smo se. Neka se 'Urota’ vrti na RTL-u. Bit æe nam to izravna i besplatna reklama na ekranu konkurencije.”

 

U cijeloj toj prièi podalje od zagrijanih cijevi RTL-ove i HTV-ove artiljerije držala se Nova TV. Èini ona to i inaèe. Dok se ostali ranjavaju meðusobno, a HTV istovremeno prolazi i unutarprisavske mini revolucije te brojne afere, Nova marljivo radi. Pa kad se napokon i nju potegnulo za jezik, imala je što reæi. Dok su HTV i RTL u prošloj godini doživjeli pad gledanosti, samo je Nova TV ostvarila pozitivan pomak, i to za 20 posto.

 No kako HTV prkosno izaziva da æe njihov digitalni dvojac startati vjerojatno u rujnu (dapaèe, da im tehnièke moguænosti dopuštaju, krenuli bi oni veæ sad jer sve je spremno) te je svim tim ratnim poklièima uzrok – novac, trima smo stranama postavili nekoliko pitanja. Kod HTV-a nas je zanimalo: kako æe se financirati proizvodnja programa na satelitskim kanalima, hoæe li komercijalna uloga nadjaèati javnu, hoæe li zbog poveæanja prostora za reklame sniziti cijenu oglašavanja...

 Ponovivši da je plan o pokretanju novih programa posve u skladu sa Zakonom o HRT-u – jer u njemu stoji: “HRT može proizvoditi i druge specijalizirane radijske i TV programe i objavljivati ih analogno, digitalno i putem satelita” – glasnogovornik HRT-a Janos RÖmer (a njegove je rijeèi potvrdio i predsjednik Vijeæa za elektronièke medije Denis Perièiæ) kazao je i to da æe ti novi programi takoðer biti u javnom interesu.

 – Kao i postojeæa dva programa, i novi æe programi imati isti naèin financiranja. Može se reæi da æe hrvatski graðani od HRT-a za istu cijenu dobiti dodatna dva specijalizirana programa. Što se cijena oglašavanja tièe, HRT-ovu buduæu poslovnu strategiju ne mogu javno iznositi. Opæenito govoreæi, posve je jasno da buduænost, u kojoj se u Hrvatskoj oèekuju èak 32 TV programa (od kojih velika veæina komercijalnih), umnožava broj konkurenata na tržištu, a još je rano reæi kakve æe to toèno posljedice imati u marketinškom svijetu – izjavio je Römer.

 – Nastojimo imati korektne odnose s drugima. Pogotovo mogu istaknuti korektan odnos s Novom TV, a eventualne nesuglasice želimo rješavati na za to predviðenim mjestima – napomenuo je još.

 Na Novoj TV pak zatražili smo odgovore na ova pitanja: hoæe li se pridružiti RTL-ovoj tužbi protiv HTV-a, planira li i ona pokrenuti vlastite nove digitalne kanale i hoæe li HTV-ovo “proširenje” ugroziti njenu marketinšku poziciju.

 – Prema pravilima CME-a (vlasnika Nove TV) poslovne poteze i planove ne možemo javno komentirati, pa tako ni one vezane uz pokretanje nekih novih TV kanala. Možemo samo ponoviti stav Nove TV da javna televizija koju financiraju graðani RH prema njima ima jasne obaveze. U njih nikako ne spada natjecanje s komercijalnim televizijama u proizvodnji i emitiranju izrièito komercijalnih sadržaja kao što su sapunice, hollywoodski blockbusteri i komercijalni sportski dogaðaji ni na sadašnjim ni na novim kanalima – uzvratila je glasnogovornica Nove TV Diana Tušek iskoristivši priliku i da borbeno završi ovim rijeèima: – Polako, ali sigurno ostvarujemo svoju najavu od prije tri godine da nam je ambicija biti vodeæa komercijalna televizija u Hrvatskoj usprkos svoj konkurenciji.

 

Dodatni TV kanali

Na kraju, nekoliko smo upita usmjerili i na adresu RTL-a: kane li poduzimati neke još drastiènije mjere protiv HTV-a, boje li se pada gledanosti i zarade od reklama, je li toèno da je RTL 2007. opet završio u minusu (nakon što je 2006. prvi put uspio pozitivno poslovati), što kažu na HTV-ovu primjedbu da bi im bilo bolje da se, umjesto njima, bave osmišljavanjem boljeg programa te namjeravaju li i oni zaposjesti koji digitalni kanal?

 – Naš je jedini zahtjev da HTV-ovi planovi budu zakoniti. Struktura i sadržaj dodatnih kanala moraju biti u skladu s javnom ulogom, što znaèi da bi novi kanali trebali biti nekomercijalni i tematski. A dogovorom Hrvatske i EU jasno je zabranjeno da se ti kanali financiraju novcem od pretplate.

 Usto, u procesu digitalizacije teoretski je moguæe na nacionalnoj razini emitirati 32 kanala putem zemaljskog signala. Kako danas samo èetiri programa imaju nacionalnu distribuciju, logièno je da se udjeli u gledanosti èetiriju TV kanala smanje razmjerno poveæanju emitiranja dodatnih kanala. Kad bi se HRT-u dopustilo pokretanje novih komercijalnih kanala, u tom bi sluèaju RTL-u i Novoj TV takoðer trebalo pružiti moguænost pokretanja dodatnih kanala – otkrio je svoje namjere Mainusch. Nakon tvrdnje da je RTL lani ostvario bolje rezultate nego 2006., odnosno da je RTL opet poslovao s dobitkom, rjeènik mu je postao nešto oštriji.

 – HRT-u i zakonodavnim tijelima savjetujemo provoðenje naèela EU te zabranu oglašavanja na javnoj televiziji. To bi pridonijelo da HRT ne komercijalizira svoj program s ciljem natjecanja na oglašivaèkom tržištu, nego da slijedi javnu ulogu i gledateljima nudi program za koji oni putem pretplate svake godine plaæaju više od 800 milijuna kuna. A komercijalne televizije bile bi u moguænosti ulagati u razvoj i visokokvalitetan program. Siguran sam da je to jedina moguænost kvalitetnog razvoja i uvjeren sam da æe se ona dogoditi i zaživjeti, samo je pitanja kad – zakljuèio je Mainusch prijeteæim tonom.

 

Božena Matijeviæ

 

 

 

okvir:

 

TV KUÆE muèi novac, a gledatelje – program Zašto na RTL-u i Novoj TV strepe od HTV-ova “širenja”? Zato što HTV dvama novim kanalima udvostruèuje prostor za – zaradu! Naime, dosad HTV na oba svoja programa u svakom satu može imati devet minuta reklama, a kad pokrene još dva digitalna kanala, oglašivèi æe dobiti priliku svoje reklame rasporediti u dva dodatna termina od devet minuta. A svaka ne minuta, nego sekunda reklame donosi novac. Stoga se RTL i Nova TV boje da æe ono od èega oni jedino žive – reklame – ojaèati i obogatiti HTV-ovu blagajnu umjesto njihovu. Ipak, mora se reæi, u 2007. i sam se HTV potužio da mu prihodi od marketinga padaju, a od pretplate rastu. Ono pak što jedino zanima gledatelje jest – kakve æe oni koristi imati od dodatnih TV kanala? Hoæe li sadržaji TV programa biti bolji? Bojimo se da neæe.

 

 

Povratak

AKTUALNO