 
|
Izvještaj i statistika Novinarskog vijeća časti od 30. lipnja 2014. do 30. ožujka 2015.Izvještaj i statistika od 30. lipnja 2014. do 30. ožujka 2015.27.08.2015.
NOVINARSKO VIJEĆE ČASTI
Izvještaj i statistika za razdoblje od 30. lipnja 2014. do 30. ožujka 2015.
Novinarsko vijeće časti je u razdoblju od 30. lipnja 2014. do 30. ožujka 2015. održalo ukupno šest sjednica. Sjednicama Novinarskoga vijeća časti u prosjeku je nazočilo po sedmero od ukupno deset članova. Od članova Vijeća na svim je sjednicama bio Ivo Lučić, Davorka Blažević, Iva Borković, Živko Gruden, Verica Mađer i Trpimir Matasović bili su na po pet, Miroslav Wranka na četirima, Višnja Biti na trima, a Zvonimir Varošanec na jednoj. Raspravljajući o pristiglim prijavama, Vijeće je ukupno izreklo 11 težih opomena, 36 opomena, devet je novinara i urednika upozoreno na odredbe Kodeksa časti hrvatskih novinara, dok je za 20 novinara i urednika ocijenjeno da nisu povrijedili Kodeks. Većina je odluka donesena jednoglasno. Za 10 prijava Vijeće nije donijelo zaključke, uglavnom zbog toga što su prijave bile nejasne ili nepotpune, a u nekoliko se slučajeva Vijeće ocijenilo nenadležnim. O još trima prijavama o kojima se raspravljalo na posljednjoj sjednici nisu doneseni zaključci s obzirom na to da u trenutku održavanja sjednice još nisu bila pristigla očitovanja novinara, za koja je rok bio nakon dana održavanja sjednice. O tim, kao i o u međuvremenu pristiglim prijavama raspravljat će novi saziv Novinarskoga vijeća časti. Svi zaključci Novinarskog vijeća časti i dalje se objavljuju na web-stranicama www.hnd.hr. S druge strane, Vijeće (sada već četvrti put!) iskazuje nezadovoljstvo činjenicom da, usprkos izričitim odredbama Statuta Hrvatskog novinarskog društva, tijekom gotovo četiriju godina mandata ovoga saziva u glasilu Novinar nisu bili objavljivani zaključci Vijeća (kao, uostalom, ni drugih izbornih tijela HND-a). Kad je riječ o naravi kršenja odredbi Kodeksa časti hrvatskih novinara, najveći broj izrečenih opomena se, kao i prethodnih godina, odnosi na neprofesionalno izvještavanje, pri čemu osobito zabrinjava tendencija prema jednostranom i/ili senzacionalističkom izvještavanju. Također su i dalje česte povrede prava djeteta pri izvještavanju o djeci, kao i pristrano i/ili diskriminatorno pisanje o pripadnicima manjina ili pojedincima i skupinama čiji se stavovi u bitnome razlikuju od onih koje zastupaju pojedini novinari ili urednici – kao i u prošlom izvještaju, i ovdje treba ponoviti da su u ozračju ionako polariziranih tenzija mediji nerijetko te tenzije samo dodatno raspirivali. Zabrinjava činjenica da novinari u svojim očitovanjima priznaju da su određeni etički propusti rezultat (i) uredničkog pritiska, ne samo u pogledu stavova za koje urednik očekuje od novinara da ih zastupa, nego i zbog nerealno kratkih rokova za izvršavanje pojedinih novinarskih zadataka. Iako to, naravno, ne opravdava novinarske etičke propuste, Vijeće smatra da bi upravo urednici trebali insistirati na visokim profesionalno-etičkim standardima, umjesto da – kao što je vrlo čest slučaj – otežavaju novinarima dosljedno pridržavanje etičkih normi. Kad je riječ o specifično uredničkim odgovornostima, sve se više prijava odnosi na uredničku opremu koja ne odgovara sadržaju novinarskoga priloga, kao i na neobjavljivanje ispravaka ili njihovo objavljivanje u obliku koji nije u skladu s odredbama Zakona o medijima i Kodeksa časti hrvatskih novinara. Sve veći problem predstavljaju i komentari korisnika na priloge objavljene u internetskim medijima – Vijeće je opetovano upozoravalo da je odgovornost urednika etički problematične sadržaja ukloniti s web-stranica u najkraćem roku. Valja, međutim, napomenuti da neki nesporazumi u komunikaciji između medija i njihovih čitatelja/slušatelja/gledatelja proizlaze i iz toga što ni korisnici medija ne razumiju u potpunosti novinarska profesionalno-etička načela. Primjerice, nekoliko je prijava bilo upućeno zbog neobjavljivanja ispravaka koji ili uopće nisu bili ispravci ili su bili nerazmjerno duži od informacija na koje se odnose; doduše, u tim su slučajevima i urednici mogli biti fleksibilniji oko usuglašavanja oblika u kojem će ispravci biti objavljeni. Novinarsko vijeće časti u ovom se sazivu u svom radu vodilo načelima i odredbama Statuta Hrvatskog novinarskog društva, Kodeksa časti hrvatskih novinara i Pravilnika o radu Novinarskoga vijeća časti, što je među ostalim (kao i u prethodnim sazivima) podrazumijevalo razmatranje svih pristiglih prijava, bez obzira na to jesu li prijavljeni novinari članovi Hrvatskoga novinarskog društva ili nisu. Činjenica jest da se unutar HND-a (a iz izvan njega) povremeno postavljalo pitanje ispravnosti takvoga pristupa, koji može (ali i ne mora) biti promijenjen, što bi, međutim, zahtijevalo izmjene i dorade navedenih, ali i nekih drugih akata HND-a. Dokle god se oni ne promijene, Novinarsko vijeće časti i dalje će biti de facto (a gašenjem Hrvatskoga vijeća za medije i de jure) jedino samoregulatorno tijelo novinarske struke na nacionalnoj razini, koje će pratiti poštivanje univerzalnih načela i normi novinarske etike, sadržanih u Kodeksu časti hrvatskih novinara, kao što se i čitavo Hrvatsko novinarsko društvo, u skladu sa svojim Statutom, zalaže za ostvarivanje profesionalnih interesa, etičnosti i slobode javnoga izražavanja cjelokupne novinarske profesije u Hrvatskoj. za Novinarsko vijeće časti Trpimir Matasović, predsjednik Zaključci Novinarskog vijeća časti – po medijima
Napomena: Ukupan broj od 76 zaključaka veći je od ukupnog broja prijava na koji se odnose s obzirom na niz prijava u kojima je istodobno prijavljeno više novinara i/ili urednika. U ovaj izvještaj nije uključena statistika po naravi prijavljenih povreda Kodeksa časti hrvatskih novinara s obzirom na u ovom razdoblju prilično velik broj prijava (a time i zaključaka) koje se odnose na višestruke povrede različitih etičkih normi.
|
AKTUALNO
 |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
