hrvatsko novinarsko društvo croatian journalists' association
Perkovčeva 2 | 10 000 Zagreb | Tel: 482-8333 | Faks: 482-8332 | E-mail: hnd@hnd.hr

PRIOPĆENJA

05.11.2015.
HND i SNH POVODOM 5. STUDENOGA, EUROPSKOG DANA OBRANE NOVINARSTVA
Očekujemo od vlasti da napokon stvori bolji ambijent za novinare i novinarstvo!

Povodom 5. studenoga, Europskog dana obrane novinarstva, želimo ukazati hrvatskoj javnosti na neke od najvećih problema koji pritišću hrvatsko novinarstvo danas. Bitno ih je istaknuti jer se njihovim ignoriranjem i nerješavanjem umnogome otežava uloga novinara u kvalitetnom informiranju javnosti kao i u razotkrivanju negativnosti i podupiranju javnog interesa. Zato u demokratskom društvu to i nije samo interes novinara, nego svekolike javnosti. A ti problemi su sljedeći:    

RAD BEZ UGOVORA O RADU
Iako su odredbe iz Zakona o radu jasne, država dopušta pojedinim medijskim kućama da u redakcijama imaju i novinare bez ugovora o radu. Radi se o tzv. lažnim freelancerima, u našim uvjetima bi se reklo: prisilnim slobodnim novinarima, koji kao i stalno zaposleni novinari obavljaju za poslodavca isti posao, ali vidljivo su zakinuti za prava u odnosu na stalno zaposlene novinare, a i nakladnik im može otkazati suradnju kad god poželi, zbog čega oni rade i žive u velikom strahu. Pri tome su zakinuti i mirovinski i zdravstveni fondovi, pa je to jedan od primjera gdje se hrvatska politika našla u čvrstom zagrljaju s
kapitalom, na štetu novinara i javnosti, ali i državnog budžeta.

NETRANSPARENTNOST VLASNIŠTVA
Iako smo na ovaj problem više puta ukazivali, bilo je i pokušaja bivše premijerke Jadranke Kosor da počne rješavati tu problematiku, uistinu se po tom pitanju malo učinilo. Možemo li vjerovati bilo kojoj vlasti da nešto radi po tom pitanju ako ona ne čini ništa da hrvatskom pravosuđu privede odbjeglog tajkuna Miroslava Kutlu koji je, na ovaj ili onaj način, povezan s većinom privatnih medijskih kuća u Hrvatskoj (EPH, Večernji list, Slobodna Dalmacija, OTV, Obiteljski radio...). Jednako je tako nejasno kako je do vlasništva u Novom listu i Glasu Istre došao još jedan kontroverzni medijski poduzetnik Albert Faggian. A to nisu i jedini primjeri. Uz ostalo, medijski prostor i danas je premrežen ortačkim ugovorima što je očito iz sudskog procesa koji će 9.
studenoga 2015. godine otpočeti pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu u povudu tužbe bivšeg vlasnika EPH protiv sadašnjeg vlasnika. Predmet spora je neizvršavanje njihovog međusobnog tajnog ugovora.

NEDOSTATAK SOCIJALNOG DIJALOGA
Bez slobodnih novinara nema slobode medija, nema demokracije niti istinske borbe s korupcijom. Ovo izgleda kao fraza, ali je zapravo velika istina i zato od vlasti tražimo da stvori ambijent za uspostavljanje socijalnog dijaloga u medijskim kućama, ali i na razini cijele Hrvatske. Na nacionalni kolektivni ugovor predugo se čeka, a u nekim medijskim kućama, iako neformalno, zabranjen je sindikat. (To kako se pojedini vlasnici privatnih medija odnose prema novinarskim slobodama i pravu na sindikalno organiziranje, može se usporediti jedino sa stanjem u carskoj Rusiji na početku 20. stoljeća.) Podsjećamo da su sindikalna prava zajamčena Deklaracijom UN o ljudskim pravima, konvencijama Međunarodne organizacije rada, našim Ustavom i Zakonom o radu. Zbog članstva u sindikatu ili druge vrste sindikalnog angažmana nitko ne bi smio biti proganjan ili na bilo koji način diskriminiran.

NEADEKVATAN PRAVNI OKVIR
U Hrvatskoj još uvijek nije usvojena medijska strategija koja bi trebala biti temelj za raspravu o izmjeni i dopuni postojećih zakona koji se izravno ili neizravno tiču novinara i novinarstva, a uvođenjem kaznenog djela sramoćenja u Kazneni zakon učinjen je novi pritisak na novinare i javni interes.

NERJEŠAVANJE SLUČAJEVA PRIJETNJI I NAPADA NA NOVINARE
Nije riješen niti jedan slučaj prijetnji novinarima u posljednjih godinu dana, među kojima su i prijetnje smrću te dva pokušaja ubojstva.
 
Sloboda novinara i medija guši se i na sljedeće načine:
- novinari se grubo ušutkavaju pravilnicima i drugim internim aktima medijskih kuća, zabranjuje im se da o pritiscima i cenzuri kojima su izloženi u redakcijama javno progovore;

- redakcijski statuti, koji su bili uvjet da se tiskanim informativnim medijima osigura povlaštena stopa PDV-a od 5 i 10 posto, učestalo se krše, a država ne želi uspostaviti mehanizam nadzora nad poštivanjem tih statuta kojima je prava svrha uređivanje odnosa između uredništva i novinara kao i nakladnika i vlasnika, a krajnji cilj uspostava profesionalne autonomije redakcije u odnosu na vlasnike;
- dio medijskih vlasnika kojima je država osigurala povlašteni PDV kako ne bi otpuštali novinare i smanjivali njihova radna i socijalna prava, učinio je upravo suprotno - u svojim medijskim kućama su jednostrano raskinuli kolektivne ugovore i time dodatno ugrozili i položaj novinara i slobodu medija.

Za Hrvatsko novinarsko društvo:
Saša Leković, predsjednik

Za Sindikat novinara Hrvatske:
Anton Filić, predsjednik

Povratak

 

AKTUALNO