HND-SNH Info

Newsletter 06

Srpanj 2013.
HND-SNH Info

IZDVAJAMO

- DONESENI STATUTI REDAKCIJA
- VIKTOR VRESNIK NOVI GLAVNI UREDNIK JUTARNJEG LISTA
- USTAVNI SUD SUSPENDIRAO "ZAKON 25 TISUĆA RIJEČI"
- SKUPŠTINA HND-a: NIŽI PDV ZA SVE TISKANE I ELEKTRONIČKE MEDIJE
- NOVI LIST UGASIO DOPISNIŠTVA U SPLITU I ŠIBENIKU
- S NOVIM ČELNIŠTVOM KRENULA REZANJA U POSLOVNOM DNEVNIKU
- NOVI KOLEKTIVNI UGOVOR ZA AUSTRIJSKE NOVINARE

MEDIJSKA SCENA

DONESENI REDAKCIJSKI STATUTI

Nakon što im je Zakonom o PDV-u omogućeno da uplaćuju 5 posto manji porez na dodanu vrijednost pod uvjetom da imaju redakcijski statut i više od 25 tisuća riječi autorskog teksta, brojne su dnevne novine požurile donijeti statute i ispuniti obavezu propisanu Zakonom o medijima od 2004. godine. Odredbu o 25 tisuća riječi autorskog teksta u međuvremenu je blokirao Ustavni sud, pa su Statuti tako ostali jedini uvjet za smanjenje PDV-a. Stoga nije čudo što su se poslodavci požurili donijeti ih pri čemu su, na primjer, u Glasu Istre prekršene sve odredbe o proceduri. Uprava Glasa Istre tako je svoje zaposlenike ucijenila mogućim otkazima i smanjenjem plaća ako se ne izglasa stari Statut kojim nije predviđeno sudjelovanje redakcije u izboru urednika na način da većina njihovih glasova bude obvezujuća za njegovo imenovanje. Ostale redakcije dnevnih novina u pravilu su donijele Statute prema kojima je većina glasova redakcije obvezujuća za upravu prilikom izbora glavnog urednika. Većina Statuta, pored toga, sadrži odredbe prema kojima je nakladnik dužan plaćati troškove eventualnih sudskih parnica za objavljene tekstove, iako bi se takva odredba trebala unijeti i u budući Zakon o medijima. Osobito obzirom na najnovije izmjene Kaznenog zakona. "Statutom smo dobili puno, ali ne želimo davati ishitrene sudove dok ne vidimo koliko će se odredbe statuta sprovoditi u praksi", rekla je Slavica Lukić, potpresjednica HND-ova i voditeljica pregovaračkog tima novinara u Jutarnjem listu koja smatra kako bi provedbu Statuta trebalo nadzirati i nadležno ministarstvo. "Zakonom o medijima trebalo bi obvezati nakladnike i članove redakcija da podnose godišnja izvješća o provedbi Statuta. Osobito zato što su uz Statut vezane i velike porezne olakšice", napomenula je Lukić.

VIKTOR VRESNIK NOVI GLAVNI UREDNIK JUTARNJEG LISTA

Jutarnji list prvi je dobio i priliku testirati provedbu odredbi redakcijskog statuta. Tako je, prvi put od 1998. kada je novina počela izlaziti, redakcija većinom glasova izabrala predloženog glavnog urednika. Za imenovanje Viktora Vresnika glavnim urednikom Jutarnjeg lista redakcija se izjašnjavala anonimno. Međutim, nema sigurnosti u Jutarnjem, jer premda su u svojem priopćenju o predstečajnoj nagodbi naveli kako u Europapress Holdingu neće biti otkaza ni smanjenja plaća, to se obećanje očigledno ne odnosi na članove redakcije u RPO statusu. Troje RPO novinara dobilo je tako u srpnju otkaze ugovora o suradnji. Uprava navodno nije odgovorila na upite podružnice sindikata novinara Jutarnjeg o planiranom broju otkaza, a i naše je pitanje ostalo bez odgovora jer je Tomislav Wruss bio zauzet drugim obavezama.

USTAVNI SUD SUSPENDIRAO "ZAKON 25 TISUĆA RIJEČI"

Vlada bi najesen mogla vratiti stopu od deset posto PDV-a na sve dnevne novine, nakon što je Ustavni sud sredinom srpnja suspendirao dio zakona kojim je dnevni tisak s više od 25 tisuća riječi plaćao povlašteni PDV od pet posto. To svakako ne bi bilo dobro i riječ bi bilo o pukoj osvetobljubljivosti. Suci Ustavnog suda istaknuli su u obrazloženju odluke da različiti porezni tretman novina utječe na slobodu medija, a do njihove konačne odluke niži PDV plaćat će i "24 sata". Suspenzija dijela zakona odnosi se samo na dnevne novine općeinformativnog karaktera, tako da PDV od 10 posto ostaje, primjerice, Poslovnom dnevniku i Sportskim novostima. Spornu zakonsku odredbu o minimalnih 25 tisuća riječi predložilo je Ministarstvo kulture, a ustavnu tužbu podnijela je Styria, izdavač "24 sata" kojem je po novom zakonu ostao PDV od deset posto. Direktor Sryrie za Hrvatsku Boris Trupčević dao je ostavku na mjesto predsjednika Udruge novinskih izdavača nakon izjave premijera Zorana Milanovića da će odustati od poreznog rasterećenja nastavi li se preispitivanje Vladine odluke. Ipak, u novi zakon unesene su i odredbe koje bi mogle značajno ojačati poziciju novinara na medijskoj sceni. Da bi ušli u niži porezni razred izdavači su morali usvojiti redakcijske statute, prema kojima novinari imaju pravo suodlučivanja kod izbora glavnog urednika. Obveza usvajanja redakcijskih statuta bila je propisana i Zakonom o medijima, ali izdavači je se nisu pridržavali. Tako su sada, u rekordnom roku, redakcijske statute potpisala dva najveća izdavača EPH i Styria. S Ustavnog suda su najavili da će konačnu odluku donijeti nakon komparativne analize zakonskih rješenja i ustavnosudske prakse u drugim državama te Europskog suda za ljudska prava i Suda EU. Vlada bi, prema pisanju Novog lista, i prije toga mogla vratiti staru stopu PDV-a od deset posto za sve dnevne novine.

NOVI LIST UGASIO DOPISNIŠTVA U SPLITU I ŠIBENIKU"

Potpisi na Statutu medija Novi list još se nisu posušili, a Uprava te novinske kuće već ga je prekršila. Jednostrano, bez znanja glavnog urednika, uredničkog kolegija i redakcije u cijelini Uprava je donijela odluku o gašenju dopisništava u Splitu i Šibeniku čime bez posla ostaje dvoje novinara. Njih je o tome u telefonskom razgovoru izvjestio Gordan Knežević, predsjednik uprave Novog lista, praktično im dajući jedan dan da razmisle što će učiniti. Naime, uz gašenje dopisništava od 1. kolovoza, uprava im je ponudila da se odluče hoće li uzeti poticajnu otpremninu od 15 neto plaća u prošloj godini ili im slijedi otkaz ugovora o radu. Samo tjedan dana ranije s dopisnicima iz Splita i Šibenika predsjednik uprave je razgovarao ne spominjući gašenje dopisništava i otkaze. Oštro pismo što su ga upravi i većinskom vlasniku zajedno uputili glavni urednik Novog lista te predstavnici ogranka HND-a i podružnice SNH u Novom listu, kao i predstavnik radnika u NO-u novog lista, a potom i buran zbor radnika na kojem su bili Knežević i Albert Faggian, većinski vlasnik i član uprave Novog lista, možda su na neko vrijeme odgodili gašenje dva dopisništva. Iako su oni radnicima tvrdili da nikakva odluka o gašenju dopisništava nije donesena, pobijaju ih svjedočenja dvoje novinara. Članove uprave pomalo je iznenadilo i pozivanje redakcije na Statut, kao da se očekivalo da se taj dokument donosi forme radi. Već dugi niz godina redakcija riječkog dnevnika nije pokazala takvo jedinstvo i odlučnost da se suprostavi jednostranim potezima uprave. Tim više jer su članovi uprave pred radnicima, često skačući sami sebi u usta, otkrili i više no što su smjerali. Pokazalo se tako da se normizacija u redakciji, i to po modelu Glasa Istre, već provodi iako je dogovoreno da bi se s probnom normizacijom krenulo tek od rujna i to po modelu kojeg tek treba izraditi. Tajna normizacija, pak, prema onom što je vlasnik izgovorio, pokazala je da dopisnici iz Splita i Šibenika ne ispunjavaju normu... Istovremeno, dok uprava govori o višku radnika, socijalnim partnerima nije predočen nikakav plan restrukturiranja Novog lista kojem vezane tvrtke – Glas Istre i Zadarski list – duguju gotovo šest milijuna kuna. Odgovor na pitanje kako će se i kada ta dugovanja naplatiti zaposleni nisu dobili. Kašnjenje plaća, pak, opravdano je ovrhom, ali je interesantno da su u dva dana izrečena dva različita iznosa ovrhe. Nema niti odgovora na pitanje kako uprava misli povećati prihode. Na zboru radnika bilo je riječi i o odlascima iz firme uz otpremninu. Na lipanjsku akciju uprave javilo se 40-tak radnika, onih koji imaju uvjete za prijevremenu mirovinu te onih koji su se odlučili uzeti poticajnu otpremninu od 15 prosječnih neto plaća u prošloj godini. Iako su sredstva za otpremnine osigurana kreditom, Uprava im je ponudila isplatu u tri rate.

S NOVIM ČELNIŠTVOM KRENULA REZANJA U POSLOVNOM DNEVNIKU

Nakon dolaska Andreje Borošić koja je preuzela upravljanje Poslovnim dnevnikom te Mislava Šimatovića na funkciju glavnog urednika, ove poslovne dnevne novine doživjele su i dodatne promjene s ciljem da se na jesen napravi i redizajn uz promjenu formata. Dosadašnjem glavnom uredniku Darku Markušiću, koji je bio na čelu Poslovnog dnevnika, ponuđena je otpremnina da napusti kompaniju, kao i njegovim zamjenicama Gordani Grgas i Andrei Koščec koje mogu ostati u Poslovnom dnevniku, ali uz znatno manja primanja nego do sada i to na radnom mjestu novinara. Otpušteno je troje novinara koji nisu imali stalno zaposlenje nego su bili ili u RPO statusu ili honorarci. Dijelu zaposlenika smanjena je i neto plaća za petinu, a najavljeno je da će s jesenskim redizajnom biti dodatnih kadrovskih promjena. Zaposlenici spekuliraju da će broj novinara biti drastično smanjen.Na funkciju Šimatovićevog zamjenika imenovan je Marko Biočina, dosadašnji novinar i urednik u Večernjem listu, koji bi trebao biti svojevrsna poveznica između Poslovnog dnevnika i Večernjeg lista. Ideja o užoj suradnji dvaju Styrinih izdanja prvi put je prezentirana prije nekoliko godina, ali nikada u potpunosti nije zaživjela. Cilj je da Poslovni dnevnik Večernjem ustupa ekonomske teme, dok bi Večernji list punio stranice Poslovnog s političkim tekstovima. Zanimljivo je da je svih troje novih vodećih ljudi u Poslovnom dnevniku već radilo zajedno i surađivalo u propalom tjedniku Nacional.

USPJEŠNO STARTAO WWW.FORUM.TM

Kako se i najavljivalo, bivši novinari tjednika Foruma, okupljeni oko neprofitne organizacije Dom kulture, sredinom lipnja oživjeli su portal www.forum.tm čije su korištenje preuzeli od dosadašnjeg izdavača Večernjeg lista. Cilj novinara forum.tm-a je da naprave platformu koja će služiti svim novinarima za slobodno pisanje i objavljivanje tekstova, bez pritisaka vlasnika, urednika ili oglašivača te bez obzira na njihov status ili stav. Stoga forum.tm nema klasičnu uredničku strukturu niti glavnog urednika, nego se pouzdaje u rotirajuće koordinatore koji uređuju dnevni sadržaj. Na blogu koji prethodi budućem portalu u nepunih mjesec i pol dana svoje tekstove napisalo je tridesetak novinara, ne samo iz Hrvatske i regije, nego i iz Europe i svijeta. Forum-tm želi oživjeti i široku dopisničku mrežu i ojačati vanjskopolitičke teme koje domaći mediji sve šturije obrađuju. Tako su se na njegovim stranicama već izredali novinari iz Irana, Turske, Makedonije, Srbije, uz stalnu dopisnicu Ladu Stipić-Niseteo iz Bruxellesa. Dogovorena je suradnja s više regionalnih i europskih portala s kojima će se razmjenjivati sadržaj. Forum.tm razvija i suradnju s drugim nevladinim udrugama poput GONG-a ili Udruge Franak, ali ne želeći pritom zanemariti praćenje dnevnih političkih, društvenih i ekonomskih događaja koje «forumovci» obrađuju kao relevantne teme. Forum.tm, kako ističu iz Doma kulture, baziran je na volonterskom radu.

NAS DZNAP objavljuje primjere neovlašteno prenošenje priloga

Na www.dznap.hr započelo je objavljivanje (zasad eksperimentalno) prvih primjera neovlašteno objavljenih novinarskih priloga iz drugih medija. Unatoč sporazumu o prenošenju sadržaja Europapress Holding (EPH) i Styria Media Group AG krađe (prepisivanje) novinarskih priloga nisu prestale. Zbog toga su Društvo za zaštitu novinarskih autorskih prava i tvrtka MediaNet započeli zajedno razvijati projekt informatićkog programa koji na Internetu 'prepoznaje' tekstove slična sadržaja. Svakih 15 dana objavljivati će se novi primjeri neovlaštenih preuzimanja tekstova drugih novinara ili medija. Spoznaja da se neovlašteno preuzimanje tuđih novinarskih priloga prati trebala bi smanjiti prepisivanje. DZNAP poziva novinare da pomognu ovu aktivnost i tako pridonesu zaštiti novinarskih autorskih prava.

DIJELJENJE FONDA ZA PLURALIZAM

Premda je matični saborski Odbor za informiranje, informatizaciju i medije donio negativno mišljenje o izglasavanju izmjena i dopuna Zakona o elektroničkim medijima, on je ipak donesen na posljednjoj sjednici Sabora prije ljetne stanke. Izmjene i dopune unijele su u Zakon pojedina usklađenja sa zakonodavstvom Europske unije, novu definiciju prikrivenog oglašavanja, sponzorstva i plasmana proizvoda, te definiciju neprofitnih elektronskih medija. Upravo oko njih najviše su se i lomila koplja budući da usvojene izmijene i dopune neprofitne medije uključuju među korisnike za dodjelu sredstava iz Fonda za pluralizam medija. Fond za pluralizam svake godine raspodjeljuje oko 30 milijuna kuna prikupljenih iz HRT pretplate za lokalne radijske i TV postaje. Fond će tako već ove godine 3 posto sredstava izdvojiti za neprofitne elektroničke medije, portale i audiovizualne produkcije. Dio nezavisnih portala pobunio se zbog toga što se sredstva namjenjuju samo neprofitnim medijima, dok su Hrvatska udruga radija i novina (HURIN) i Nezavisna udruga televizija (NUT) sastavili poduže priopćenje koje je na sjednici u cijelosti pročitao predsjednik matičnog Odbora Branko Vukšić. HURIN i NUT su načelno protiv novih korisnika Fonda, predlažu da se sredstva Fonda povećaju, a za neprofitne ograniče na svega tri posto, a po volji im nije niti činjenica kako će Ministarstvo kulture sada morati davati suglasnost na pravilnike, kriterije i omjere po kojima se dijele sredstva Fonda. Tijekom saborske rasprave više se puta prozivalo Ministarstvo kulture koje još nije objavilo medijsku strategiju na temelju koje bi se trebali donositi novi medijski zakoni.

GEMIUS KAO SUDBINA

Koliko je GemiusAudience istraživanje sudbonosno za poslovanje elektroničkih publikacija najbolje pokazuje posljednji slučaj s net.hr-om, portalom koji je od Gemiusa optužen za modificiranje skripti u prikupljanju broja klikova i isključen iz istraživanja u sljedećih 6 mjeseci. Koincidencija je da se net.hr upravo nalazi u procesu prodaje, a njegovo skidanje s GemiusAudience liste morat će se odraziti na poslovanje i konačnu vrijednost budući su upravo rezultati Gemiusa i prva referenca za marketinške agencije koje naručuju oglase. Ovu vijest odmah su prenijeli svi portali uključujući i portal 24 sata koji ju je zaključio isticanjem kako su, brisanjem net.hr-a s liste zauzeli prvo mjesto na Gemiusu. Istovremeno, Styrija već neko vrijeme radi dubinske analize poslovanja net.hr-a, razmišljajući o preuzimanju portala. Konačna odluka trebala bi biti poznata do kraja srpnja, a o namjerama koje Styrija ima s net.hr-om službeno nismo uspjeli puno doznati. Neslužbeno, Styrija u svojim poslovnim planovima ima analitičan portal vijesti koji ne bi bio vezan uz niti jedno njihovo tiskano izdanje.

PILOT PROGRAM ZA SUBVENCIONIRANJE NOVINARA

Ministarstvo kulture na svojim je internet stranicama objavilo poziv za ugovaranje novinarskih radova u neprofitnim medijima. Riječ je o pilot projektu koji novinarima omogućuje da na natječaj prijave svoje teme, u dogovoru s neprofitnim medijem koji potpisuje pismo namjere o objavljivanju članka. Ministarstvo dijeli 15 podrški za mjesec novinarskog rada u iznosu prosječne plaće od 5.447 kuna neto i pokrivanje troškova u iznosu do 2.000 kuna, te tri podrške za tri mjeseca novinarskog rada u iznosu tri prosječne plaće u Hrvatskoj i pokrivanje troškova u iznosu od 6.000 kuna ukupno. Radove koji će biti ponuđeni na internetsko glasanje javnosti izabrat će Povjerenstvo za neprofitne medije, a financirat će se oni radovi koji dobiju najveći broj glasova. Novinar se sa svojom temom prijavljuje Ministarstvu anonimno, a više o uvjetima i potrebnoj dokumentaciji pronaći ćete ovdje http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=9138

IZ RADA HND-a i SNH

SKUPŠTINA HND-a: NIŽI PDV ZA SVE TISKANE I ELEKTRONIČKE MEDIJE

Zakon o PDV-u treba izmijeniti tako da smanjena stopa PDV-a obuhvati sve informativne tiskane i elektroničke medije, jedan je od zaključaka 54. Skupštine Hrvatskog novinarskog društva, koja je održana u subotu, 29. lipnja. HND također traži da nakladnici prilikom donošenja statuta redakcija ne smiju financijski ucjenjivati novinare tražeći da njihovo mišljenje pri odabiru glavnih urednika ne bude obvezujuće. Skupština je podržala prijedlog žurnog sastanka izvršnih odbora HND-a i Sindikata novinara Hrvatske kako bi dvije organizacije ostvarile još bolju suradnju te se u skoroj budućnosti eventualno ujedinile s ciljem jače zaštite novinarske profesije i radnih prava novinara. Razriješen je dosadašnji Odbor za statut i izabran novi koji bi zajedno s Izvršnim i Središnjim odborom HND-a trebao pripremiti prijedlog novog Statuta HND-a za iduću Skupštinu 2014. godine. Osim toga, većinom glasova Skupština je donijela odluku o likvidaciji ICEJ-a u Opatiji i izdavačkog poduzeća Pressdata. U izvještaju Skupštini o stanju u medijima, predsjednik HND-a Zdenko Duka istaknuo je da su kriteriji na osnovu kojih je donesena odluka o smanjivanju PDV-a na pet posto samo onim dnevnim izdanjima koja imaju najmanje 25 tisuća riječi «čudni i neočekivani». Duka je pozdravio odredbu po kojoj na niži PDV mogu računati samo oni nakladnici koji donesu redakcijske statute, ali je i upozorio da su kratki rokovi doveli do užurbanosti jer je statute trebalo donijeti do 1. srpnja, iako zakonska obaveza za njihovo usvajanje postoji već devet godina.Izrazio je zadovoljstvo odličnim poslom koji su obavili pregovarači u Jutarnjem listu koji su se uspjeli izboriti da u statut uđe i odredba po kojoj će novinari imati obvezujuću ulogu u glasanju za glavnog urednika. Slična rješenja prihvaćena su i u Večernjem listu, a statute će donijeti i ostale redakcije dnevnih novina jer je to uvjet, ne samo za snižavanja porezne stope na pet posto, nego i zadržavanja postojeće povlaštene stope od deset posto. Kao primjer naveo je slučaj u Glasu Istre u kojem nakladnik zbog brzine donošenja statuta pritišće novinare da donesu stari statut Glasa Istre koji se već godinama ne koristi a novinarima taj tekst ne odgovara. Slavica Lukić, članica pregovaračkog tima u Jutarnjem listu, naglasila je da su pritisci na redakcije jako veliki. Nakladnici inzistiraju na donošenju statuta tvrdeći da će ih novinari nepristajanjem na njihove prijedloge dovesti do propasti s porezom od 25 posto. Upozorila je na paradoks da će privatni mediji imati statute po kojima novinari imaju obvezujuću ulogu u izboru glavnog urednika, dok javni mediji kasne s njihovim donošenjem, poput HRT-a. Damir Hainski iz Hine rekao je da nacionalna novinska agencija već ima statut po kojem je izabran glavni urednik. Anton Filić, predsjednik Sindikata novinara Hrvatske, zatražio je od Skupštine da obveže Izvršni odbor HND-a da dotira SNH sa 50 tisuća kuna zbog teške financijske situacije u kojoj se sindikat nalazi. Filić je rekao da se SNH nalazi pred bankrotom u kojem će se sasvim sigurno naći ako odvjetnici zatraže žurnu isplatu pola milijuna kuna, koliko im SNH duguje. Skupština većinom glasova nije prihvatila njegov prijedlog, ali je usvojena inicijativa da se razmotri angažiranje pravnika s položenim pravosudnim ispitom za radne sporove novinara kojeg bi po pola plaćali HND i SNH.Izabran je novi Odbor za statut u kojem je dio članova raspuštenog Odbora. Jutarnji dio Skupštine bavio se njegovim radom s obzirom na prijedlog da u novom statutu uloga Središnjeg odbora bude savjetodavna na što Skupština nije pristala. Dogovoreno je da se preispita uloga drugih tijela HND-a čiji se djelokrug rada preklapa. Novi Odbor za statut trebao bi do kraja godine poslati novi prijedlog koji bi se raspravio do iduće Skupštine HND-a u lipnju iduće godine.

NAS SINDIKAT I OGRANAK HND-a PROTIV PETICIJE POTPORE RADMANU

Peticija podrške glavnom ravnatelju HRT-a Goranu Radmanu i poziv zaposlenicima HRT-a za njezino potpisivanje, objavljeni 8. srpnja 2013. na internim web stranicama HRT-a, nedopustiv je način prikupljanja "potpore glavnom ravnatelju", dosad nezabilježen na Prisavlju, navode u svom priopćenju ogranci HND-a i SNH na HRT-u. - Brojne kolege nas upozoravaju na način provedbe prikupljanja potpisa. Naime, pojedini rukovoditelji, osobno ili putem tajnica, od zaposlenika traže da potpišu peticiju, što ocjenjujemo opasnim i ucjenjivačkim pritiskom na djelatnike HRT-a. Uz to /dakako, samo naizgled/ ostaje potpuno nepoznato tko je autor peticije i tko je naredio da se ona objavi na internoj web stranici HRT-a. Time je, prvi put u povijesti HRT-a, na njegovoj internetskoj stranici, objavljen anoniman sadržaj, čime nisu samo prekršeni brojni pravilnici, već su i resursi javne ustanove "anonimno" zlorabljeni zbog privatnih interesa pojedinaca i skupina. No, najvažnije pitanje je – što s onima koji, iz bilo kojeg razloga, ne žele potpisati peticiju? Ili možda žele, ali zbog svojih radnih obaveza to ne stižu učiniti? Ili to ne mogu učiniti, jer su, primjerice, na godišnjem odmoru ili na bolovanju? Ne odričući pravo nikome da podrži glavnog ravnatelja i njegov program preustroja HRT-a, ovakav način prikupljanja potpore smatramo potpuno neprihvatljivim. S obzirom na nedavnu, obzirom na funkciju koju obnaša, također nedopustivu javnu prozivku dijela medija i javnosti, od strane glavnog ravnatelja HRT-Gorana Radmana, u kojem su se mogli čuti tek njegovi dojmovi, a ne argumenti, može se zaključiti samo jedno. Znači li to da bi oni koji ne potpišu peticiju, mogli biti proglašeni neprijateljima HRT-a, neprijateljima "konvergencije HRT-a u vjerodostojan javni servis" znači li to da bi oni mogli biti prvi na popisu viška zaposlenika u sklopu najavljenog restrukturiranja HRT-a ? Zbog svega navedenog upozoravamo javnost i sva mjerodavna tijela da je ovakvo potpisivanje peticije zakonski nedopustivo i šikanirajuće te nedvojbeno zalazi u područje nedopuštenog mobbinga zaposlenika, stoji u priopćenju koje potpisuju čelnice ogranaka Elzabeta Gojan i Sanja Šegedin – Miriovsky.

PREINAČENA PRESUDA KOJOM JE ODBIJENA HRT-ova TUŽBA PROTIV HND-a

Visoki trgovački sud u Zagrebu preinačio je nedavno prvostupanjsku presudu Trgovačkog suda od prije dvije godine kojom je sudac Radovan Dobronić u cijelosti odbacio tužbu HRT-a pokrenutu protiv HND-a zbog povrede autorskih prava. HRT je tužio HND jer je na stručnom novinarskom skupu, održanom u organizaciji njegova ogranka s HTV-a, u Novinarskom domu, 16. prosinca 2010. godine pod nazivom "HRT cenzurirano", preko YouTubea odgledan prilog rađen za emisiju Latinica - "Zločini privatizacije ne zastarijevaju". Visoki trgovački sud je 30. travnja ove godine, nakon žalbe HRT-a, preinačio prvostupanjsku presudu i naložio HND-u da HRT-u isplati gotovo 20 tisuća kuna parničnog troška. U presudi se kaže da HRT "ima isključivo pravo iskorištavanja predmetnih autorskih djela" sukladno Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima (ZAPSP). U obrazloženju, što ga potpisuje predsjednica Vijeća Kamelija Parać, stoji da je prvostupanjski sud nepravilno primijenio odredbu čl. 45 ZAPSP-a kojom je propisano da "autor može zahtijevati ukinuće isključivog prava iskorištavanja u slučaju da ga nositelj tog prava ne izvršava ili ga izvršava u nedovoljnoj mjeri, tako da su zakoniti interesi autora povrijeđeni". Budući da u ovom slučaju HND nije autor predmetnih autorskih djela, "na njega se ova odredba ne odnosi", stoji u obrazloženju pravomoćne presude. Visoki trgovački sud zaključio je, suprotno prvostupanjskoj presudi, i da je skup održan u Novinarskom domu bio javan, te da je najavljeno prikazivanje bilo javno korištenje autorskog djela. Na HND-ovu skupu u prosincu 2010. godine odgledana reportaža novinara Josipa Oreča, koja je govorila o fantomskoj ispostavi carine u Kanfanaru i švercu cigaretama, nikada nije montirana u "Latinicu", koju HRT na koncu nikada nije ni prikazao u svom programu. Orečev prilog tako nije bio među tri priloga koji su potpali pod privremenu mjeru zabrane prikazivanja priloga iz spomenute Latinice na HND-ovu skupu što ju je u prosincu 2010. donio Trgovački sud, a na što se kod tužbe pozivao HRT. Sudac Dobronić je odbijanje tužbenog zahtjeva HRT-a prije dvije godine obrazložio na 13 stranica, a tri su temeljna razloga bila za to. HND je, po njemu, postupio sukladno svojoj obvezi, organizirao stručni skup radi emitiranja zabranjenih priloga, a u cilju stručne rasprave o cenzuri na HRT-u. Također je obrazložio da novinari, autori, stvaraju autorska djela, odnosno priloge s ciljem da budu objavljeni, a HRT nema pravo jednostrano priloge ukinuti i zabraniti emitiranje tih autorskih djela. Kvalifikaciju HRT-a da je skup bio javan, sudac je odbacio, obrazloživši da je bila riječ o stručnom skupu na koji su pozvani novinari i urednici HRT-a, te pojedine osobe koje su po funkciji zainteresirane za to pitanje. HND je organizaciji skupa pristupio na profesionalan i vrlo korektan način, obrazložio je tada Dobronić.Sudac Dobronić je zaključio i da u spomenutoj emisiji "Latinica" nema ništa zbog čega bi HRT pretrpio bilo kakvu štetu. Zaključeno je da je HND radio ono što mu je dužnost raditi, štititi svoje novinare i pravo na informiranje, dok je HRT pokretanjem parničnog postupka i cenzuriranjem Latinice prekršio svoje obveze koje proizlaze iz Zakona o HRT-u. Stajalište je HND-a bilo je da je presuda suca Dobronića iznimno važna za sudsku praksu jer bi trebala onemogućiti da izdavači zabranjuju novinarskoj udruzi ili autorima stručne rasprave o tome jesu li cenzurirani. Isto tako, presuda je pokazalo da pravo iskorištavanja autorskih prava na objavu novinarskih priloga ne može biti pravo na njihovo bunkeriranje.HRT je, inače, u zadnji tren skinuo s programa spomenutu Latinicu i to nakon dopisa odvjetničkog društva Miljević i Partneri koji su u ime Jadran filma, o kojem se govorilo u jednom od priloga, tražili da HRT zastane s objavljivanjem pripremljene i montirane emisije. U dopisu se kaže da bi za Jadran film nastupila šteta velikih razmjera, a spominje se i kaznena odgovornost. HRT je javno objavio u svom programu dopis odvjetničkog ureda i rekao da emisiju skida s programa privremeno. Međutim, nije ju emitirao nikada. A da i jest, ta bi Latinica u konačnoj varijanti imala samo dva priloga, jer je treći, kojim se Trgovački sud u privremenoj zabrani isto tako bavio, već bio iz nje izbačen. Riječ je bila o reportaži o privatizaciji NAMA-e. U neobjavljenoj emisiji su ostala tako samo dva priloga. Novinar Josip Oreč dobio je otkaz ugovora o radu s HRT-om u trenutku dok je montirao prilog koji gledatelji na kraju nisu imali prilike vidjeti na HTV-u, a u svibnju 2011. nagrađen je HND-ovom godišnjom nagradom Marija Jurić Zagorka za najboljeg istraživačkog novinara.

VIJEĆE ČASTI O PRIKRIVENOM OGLAŠAVANJU

Posljednja sjednica Novinarskog vijeća časti prije ljetne stanke na dnevnom je redu imala čak dva slučaja prikrivenog oglašavanja u novinarskim tekstovima. Kodeks časti hrvatskih novinara povrijedili su tako urednik Glasa Slavonije Mario Mihaljević i novinarka iste redakcije Zdenka Rupčić kao autorica teksta u kojem se hvalilo mlijeko s farmi "Žita" i pozivalo čitatelje da ga kupuju s mlijekomata jer pouzdano nije zaraženo aflatoksinom. Odluka o drugom slučaju prikrivenog oglašavanja odgođena je za polovicu rujna kad se nastavljaju sjednice ovog, jedinog tijela u kojem novinari sami odlučuju o povredama svojeg Kodeksa časti, i jedinog koje se u Hrvatskoj uopće bavi pitanjima novinarske etike. Prema posljednjem izvještaju, Novinarsko vijeće časti je u periodu od 28. studenog do 4. lipnja raspravljalo o ukupno 28 prijava i donijelo zaključke za njih 25, a svi su odluke objavljene na web stranicama Hrvatskog novinarskog društva http://www.hnd.hr/hr/ZakljucciNovinarskogvijecacasti/

DINAMO MORA DOPUSTITI INDEXU IZVJEŠTAVANJE

Hrvatska je ušla u Europu, a GNK Dinamo se vratio u balkansku krčmu! Kako drukčije opisati kukavičko bježanje od javnosti manirom uvrijeđenog djeteta – zabranom ulaska u klupske prostorije, na utakmice i treninge GNK Dinamo izvjestiteljima portala Index.hr? – Stoji u zajedničkom priopćenju Hrvatskog zbora sportskih novinara i HND-a. - Još jednom se poznati nogometni moćnik iskaljuje na novinarima, a mi kao novinarska udruga još jednom moramo reagirati na taj sraman čin prepun opasnih namjera. Jer, znamo, niti se jedna hrvatska medijska kuća neće solidarizirati s Indexom i odbiti pratiti ovakve osobe i klub u cjelini, nitko od aktualne nogometne vlasti "neće niti primjetiti" što se događa, a aktualna vlast, poglavito sudska ionako se pravi da čelnik kluba iz Maksimirske 128 živi urednim životom nevina djeteta kad ga do danas još nisu osudili za divljački nacionalistički i rasistički ispad od prije nekoliko mjeseci. Kad bi bilo pravde i pravice, takve bi osobe odavno bile udaljene iz sporta, pa ne bismo morali uporno, stalno i ponekad se čini - uzaludno upozoravati da se tako širi opasna bolest. No, nije uzaludno. Kad-tad će ovakvoj samovolji doći kraj! U potpunosti zato podržavamo kolege iz portala Index.hr-a u njihovom obraćanju europskim nogometnim čelnicima u UEFI, nadamo se da će i ostale sportske institucije reagirati, kao i nadležno ministarstvo, a HZSN će svakako obavijestiti krovnu udrugu, AIPS, kako bi Index.hr imao punu novinarsku potporu u prijavi neciviliziranog ponašanja u sportu, stoji u priopćenju.

IZ SVIJETA I REGIJE

NOVI KOLEKTIVNI UGOVOR ZA AUSTRIJSKE NOVINARE

Nakon četiri godine teških pregovora, austrijski novinari u tiskanim i online izdanjima od početka srpnja imaju novi kolektivni ugovor kojim su po prvi puta pokriveni i slobodni novinari. Odnosno, stalni honorarni suradnici trebaju biti zaposleni što znači da postaju obveznici plaćanja doprinosa za socijalno osiguranje. Kolektivni ugovor pokriva sve tiskane i online redakcije dnevnih novina i tjednika (dakle ne samo novinare, već i ostale medijske radnike). Ranije su redakcije online medija uglavnom bile izdvojene u posebne kompanije u vlasništvu medijske kuće te pokrivene različitim kolektivnim ugovorima sličnim ugovorima u sektorima poput IT-a. U konačnici to je značilo da online novinari nisu bili jedanko plaćeni, niti su ostvarivali dodatna prava kao njihove kolege u pisanim medijima. Novinari su, međutim, morali pristati na smanjenja nekih prava iz ranijeg kolektivnog ugovora. Primjerice, odrekli su se 15. plaće, koja se kolektivnim ugovorima (uz 13. i 14. plaću) u Austriji obično ugovara. Startna novinarska plaća, novim je kolektivnim ugovorom daleko niža od ranijeg dogovora. U prvoj godini zaposlenja tako plaća novinara iznosi 2.185 eura što je u odnosu na raniji ugovor manje za 365 eura. Svakih pet godina novinarska plaća raste, ali nešto sporije no što se to bilo ranije. Nakon prvih pet godina rada novinarska plaća raste 10 posto, druga "petoljetka" nosi rast plaće od osam posto, kao i treća i četvrta, dok nakon 25 godina rada novinaru slijedi povećanje plaće od četiri posto... Za razliku od ranijeg dogovora prve dvije "petoljetke" će se isplaćivati u "ratama", pa primjerice prvo 10-postotno povećanje osnovne plaće novinar neće dobiti nakon pet godina rada već u ratama od druge godine zaposlenja. Tek od treće "petoljetke" rast plaća obračunavat će se u petogodišnjim intervalima, kao što je bilo dogovoreno i starim kolektivnim ugovorom. Austrijski novinari i ostali zaposlenici u redakcijama, i dalje će imati radni tjedan dug 38 sati i raspoređen u pet radnih dana, gdje god je to moguće. Rad subotom, odnosno šesti dan u tjednu, smatrat će se prekovremenim radom i na njega se plaća 50 posto dodatka. S druge strane rad nedjeljom, blagdanom i noću plaća će 100 posto više. Pregovori između sekstorskih socijalnih partnera odgovornih za kolektivno pregovaranje u novinarskom sektoru u Austriji započeli su 2009. godine. Lani su predstavnici poslodavaca, Ausrijsko udruženje novina (VöZ)) zaprijetili prekidom pregovora ali i otkazom starog ugovora. Sindikat (GPA-djp) se digao na noge, a nakon demonstracija postignut je dogovor i potisan memoradum o razumijevanju kojim su poslodavci povukli prijetnje o otkazu kolektivnog ugovora, a sindikat prijetnje industrijskim akcijama. Pregovori su nastavljeni, novi kolektivni ugovor je potpisan početkom lipnja, a od srpnja je u primjeni.

NJEMAČKA ŠKOLA NOVINARSTVA ZA MLADE

Njemačka škola novinarstva u saradnji sa fondacijom Robert Bosch Stiftung, pruža priliku mladim novinarima iz Jugoistočne Evrope i Mađarske, da sudjeluju u jednotjednoj školi online i multimedijalnog novinarstva, u Munchenu, u razdoblju od 25. kolovoza do 1. rujna 2013. godine. Projekat "International Networker: Summer School on Online and Multimedia Journalism" će se realizirati u Njemačkoj školi novinarstva, jednoj od najpoznatijih edukativnih institucija za novinare u Njemačkoj. Pod vodstvom iskusnih edukatora, polaznici škole, zajedno sa mladim njemačkim novinarima, bit će u prilici kreirati multimedijalni portal na temu koju će odabrati u skladu sa zahtjevima projekta.

TANJUG ČEKA TRANSFORMACIJU

Pomoćnik ministra kulture i medija Srbije Dragan Kolarević kazao je da transformacija Tanjuga treba osigurati jednak položaj svih agencija na tržištu, ali i da se očuva Tanjug kao nacionalni brend. - Dakle radi se o transformaciji. Nije obavezna i privatizacija, a rješenje koje je potrebno za Tanjug treba biti takvo da ne narušava odnose na trzištu, odnosno da Tanjug kao državna ili bivša državna agencija, ne bude favorizirana u odnosu na druge agencije, izjavio je Kolarević Tanjugu. -Sada razmišljamo, prikupljamo ideje, analiziramo šta bi trebalo biti, jer, ranije je bila ideja da Tanjug postane vladin biro, koji bi prikupljao određene podatke za vladu i djelio informacije koje ima vlada i koje su bitne da se plasiraju u domaćim i stranim medijima, a drugi dio bi išao u neki vid privatizacije, ukoliko to sadašnji zakoni omogućuju", kazao je Kolarević. On je najavio da će to pitanje doći na dnevni red kada se obavi posao sa tri ključna medijska zakona, koji bi u rujnu trebali ući u skupštinsku proceduru.

JAVNI SERVISKI MORAJU SE PRIDRŽAVATI PROFESIONALNIH I ETIČKIH STANDARDA

-Javni RTV servisi moraju biti odgovorniji i transparentniji prema javnosti i moraju poštivati međunarodne propise o profesionalnim i etičkim obavezama na koje su se obavezali, istakli su sudionici dvodnevne konferencije "Uloga javnih servisa u BiH u prevenciji i smanjivanju govora mržnje u javnom prostoru", koju su organizirali BH novinari u suradnji sa Vijećem Evrope. Na kraju konferencije jedan od zaključaka je da bi javni servisi trebali osnovati odjele koji će raditi monitoring poslovanja javnih servisa ali i monitoring medijskih sadržaja kako bi se spriječilo širenje govora mržnje koji je postao prikriven, skriven aluzijama, ali koji je i dalje izražen. Više od 50 novinara, urednika, direktora, medijskih eksperata i predstavnika nevladinih organizacija iz BiH, izrazili su zabrinutost zbog sve težeg položaja javnih servisa, političkih pritisaka, financijske ovisnosti, pogrešaka rukovodstava javnih servisa koji ne čine da se situacija poboljša. Složili su se da je način kako se biraju upravljačke strukture u javnim servisima izvor svih problema na javnim servisima. -Ne postoji uzajamni odnos javnog servisa i građana. Građani su obavezni da daju novac za pretplatu, a javni servisi nisu obavezni da budu odgovorni prema javnosti", kazala je Borka Rudić, glavna tajnica BH novinara. Isključivanje drugih, nepostojanje kritičkog stava prema jeziku mržnje na javnim servisima samo su nekih od znakova kršenja uređivačkih politika na koju su se svi javni servisi obavezali. Vedada Baraković, profesorica novinarstva iz Tuzle, kazala je da su RTV servisi zasićeni političarima i i njihovim izjavama. -Oni putem javnih servisa imaju besplatan marketing. Građani su zasićeni njihovim čestim pojavljivanjem na televiziji, kazala je ona. Govoreći o jeziku mržnje na javnim servisima Aleksandar Žolja iz Helsinškog parlamenta građana Banjaluka kazao je da smo došli u situaciju da nije ni potreban jasan govor mržnje nego je dovoljna negativna konotacija o drugom. -Time se izbjegava direktan govor mržnje a postiže efekat, kazao je Žolja. Enes Osmančević, profesor iz Tuzle, istakao je da bi političari postali bespotrebni kada bi prestali proizvoditi govor mržnje. Govoreći o pritiscima na medije Avdo Avdić, urednik redakcije vijesti FTV-a, kazao je da se javni servisi nikad neće moći izboriti za nezavisnost, nego da će uvijek biti u konstantnoj borbi za nezavisnost. -Javni RTV servis mora postojati i mora mu se dati uloga koja mu pripada. Moramo se potruditi i obezbijediti neovisnu uređivačku politiku i stabilan izvor finansiranja. RTV sistemi ne smiju biti etički i etnički podijeljeni, kazao je Mehmed Agović, savjetnik Ministra prometa i komunikacija BiH.