HND-SNH Info

Newsletter 12

Travanj 2014.
HND-SNH Info

IZDVAJAMO

- MEDIJSKA STRATEGIJA - NEMA VREMENA ZA GREŠKE
- NOVI LIST U ISČEKIVANJU NOVOG VLASNIKA
- UKINUTI ODREDBU O SRAMOĆENJU
- PULJIZ DOBILA SPOR PROTIV DRŽAVE
- TRIBINA O GAŠENJU DOPISNIŠTAVA BEZ IJEDNOG DOPISNIKA
- EFJ : IZRAĐUJE SE ANTIDISKRIMINACIJSKI MEDIJSKI INDEKS
- ZAPOČELO ISTRAŽIVANJE O OTVORENOSTI VLADE RH PREMA MEDIJIMA
- DODJELJENE NAGRADE NAJBOLJIM HRVATSKIM FOTOREPORTERIMA
- PULITZER AMERIČKOM GUARDIANU I WASHINGTON POSTU
- PETICIJA ZA UKIDANJE ČLANKA 148. KAZNENOG DJELA O SRAMOĆENJU

MEDIJSKA SCENA

MEDIJSKA STRATEGIJA - NEMA VREMENA ZA GREŠKE

"Nacrt medijske strategije, odnosno medijske politike Republike Hrvatske, za razdoblje od 2015. do 2020. godine nadamo se objaviti - kao podlogu za javnu raspravu - do kraja travnja", odgovor je Odjela za medije Ministarstva kulture na pitanje o datumu kad bi se dugo očekivana strategija mogla objaviti. "Trenutačno se radi na skraćivanju teksta i obimne prateće dokumentacije, te završnim usklađivanjima podataka koje još očekujemo od drugih institucija i pravnih subjekata (HZS-a, HGK-a, Sindikata novinara Hrvatske...)", dodaju u odgovoru koji je stigao elektroničkom poštom. Analiza i prikupljanje oskudnih pokazatelja stanja na medijskom tržištu, strukturirani intervjui i anketiranje medijskih djelatnika temelj su izvještaja o aktualnoj krizi uzrokovanoj ekonomskim, tehnološkim ali i političkim procesima koji su, samo u zadnjih pet godina kažu u Odjelu za medije Ministarstva, gotovo prepolovili broj zaposlenih novinara, zatvorili mnoge redakcije ili ih, kao u Novom listu, doveli na rub opstanka. "U strateškom dijelu predložit ćemo ciljeve i mjere za uspostavu medijskog sustava koji bi doista služio demokratskim i kulturnim potrebama svih građana Hrvatske i bio dugoročno održiv, odnosno neovisan o devastaciji "hirovima" bilo tržišta, bilo politike. Svjesni da će mogući načini ostvarenja različitim zainteresiranim stranama biti i više sporni, nego sami ciljevi, na nekim mjestima predlažemo i alternative, s pregledom "pluseva i minusa", nadajući se da će u raspravi i donošenju konačnih odluka ravnopravno sudjelovati i oni koje se obično sistemski izostavlja, poput medijskih radnika, a ne samo "usual suspects". Jedino tako je, naime, moguće da od naše skromne i zakašnjele podloge za raspravu bude nešto više od, kako je nekidan napisao Vaš kolega u Novom listu, magle lijepih želja", ponovili su iz Odjela za medije koji na sve češće kritike o dugom iščekivanju strategije poručuju kako su svjesni da je vremena malo ali ga za pogreške - "u kakve obično vode nesustavne političke zakrpe, ekonomski pritisci i površne 'strategije' bez uporišta u analizi pravih problema - nema baš nimalo".

NOVI LIST U ISČEKIVANJU NOVOG VLASNIKA

Kamo ide Novi list? Nakon burnog prelaza iz ožujka u travanj situacija se primirila. Neisplaćena plaća za veljaču stigla je na račune radnika, isplaćen je i prvi dio primanja za ožujak. Iako se čini kako bi u narednim mjesecima Novi list mogao nešto lakše poslovati i podmirivati svoje račune, hoće li tako biti moglo bi se vidjeti u narednih desetak dana kada bi radnicima trebao biti isplaćen drugi dio plaće za ožujak. Plaće, čiji je rok dospijeća deseti dan u mjesecu, ali uprava to već treću godinu ne poštuje. No, ispoštovala je zakonske odredbe i radnicima uručila uredno ispunjenu obračunsku listu neisplaćene plaće - ovršnu ispravu. Tjedan dana kasnije, sredstva na račun stižu, a Uprava donosi odluku o parcijalnoj isplati plaća. Tko firmu nije ovršio, zaostalo primanje je dobio. Tko ju je ovršio, doveden je pred zid - isplate plaće nema bez povlačenja ovrha. Postupak koji je u osnovi samo pokazatelj sile, suprotan uobičajenom postupku prisilne naplate, odnosno ovrhe plaće. Situacija u Novom listu loša je zadnje četiri godine. Poduzeće koje bi moglo opstajati na tržitu dovedeno je na rub bankrota, s nekretninama pod hipotekom i nedostatkom sredstava, čak i od vlastitog prihoda od prodaje novine, koji liježe na račun jedne od članica grupe u vlasništu Alberta Faggiana. No, direktor tvrtke će reći kako poduzeće devet zadnjih tromjesječja pozitivno posluje, da nije prezaduženo i da je problem "nedovoljna mogućnost naplate prihoda koji ovise o članicama grupacije". Točnije, Glasu Istre i Zadarskom listu koji su početkom travnja Novom listu dugovali 10-tak milijuna kuna. Realnost i bilančno stanje u ovom su slučaju posve neusklađeni - firma posluje dobro, ali novca nema, ni za plaće ni za repromaterijal koji se plaća "na kapaljku". Poduzeće, prema predsjedniku uprave, nije prezaduženo. Bankama duguje neštoviše od 13 milijuna kuna dugoročnih kredita s povoljnim kamatama, a uz to je jamac tvrtki Glas Istre u iznosu od devet milijuna kuna, a taj je dnevnik i najveći dužnik Novom listu. No, likvidnost članica grupe Novi listi-Glas Istre-Zadarski list, naglo se poboljašala nakon što je sam Novi list na svojim stranicama čitatelje izvjestio kako bi se moglo dogoditi da na kiosku neće moći kupiti dnevnik na koji su navikli. Poslovanje grupacije, pak, predmet je istrage pokrenute temeljem kaznene prijave sindikata. Hoće li ona i što pokazati, tek će se vidjeti. Nakon što su, na stranicama novine koju svakodnevno stvaraju, situaciju u firmi čitateljima zajednički predočili sindikati, predstavnici radnika u Nadzornom odboru, uredništvo i nekolicina direktora, počelo se mijenjati poslovanje. Osiromašenom Glasu Istre i Zadarskom listu najavljuje se prestanak tiskanja ukoliko dugove ne vrate. U roku od desetak dana, preko noći, na račun Novog lista liježe oko 3,5 milijuna kuna dijela duga Glasa Istre. Objašnjenja kako su ta sredstva pribavljena nema. No, primirila su uzavrelu situaciju u Novom listu. A nešto je osigurano i za Glas Istre kojemu također plaća za veljaču (nakon što su radnici zbog siječanjske neisplate pokrenuli proceduru za organiziranje štrajka) isplaćena. Pozadinski se, pak, priča kako se Novi list priprema za novog vlasnika. Sama zbivanja proteklih mjeseci koja su kulminirala otvorenim prikazom stanja u firmi u javnosti, previše sliče na pripremu terena za promjenu vlasništva i novo restrukturiranja koje se, u pravilu u Novom listu, svodi isključivo na smanjenje plaća. Podrška Novom listu i njegovu opstanku stiže sa svih strana tako je Europska federacija novinara (EFJ) i Međunarodna federacija novinara (IFJ) izrazilau u pismu hrvatskom predsjedniku Ivi Josipoviću i premijeru Zoranu Milanoviću zabrinutost novinara diljem svijeta ozbiljnošću situacije u riječkom dnevniku Novi list i pulskom Glasu Istre. "Upozoreni smo od strane Sindikata novinara Hrvatske i Hrvatskog novinarskog društva na velike ekonomske poteškoće s kojima se suočavaju ta dva dnevnika, izazvane poslovnim odlukama upitne zakonitosti njihova izdavača Alberta Faggiana", stoji u pismu u kojem se dodaje kako su novinari, urednici i ostali zaposlenici Novog lista izvijestili nadležne vlasti, uključujući policiju i državno odvjetništvo, o sumnjivim transferima novca i potencijalno nezakonitim poslovnim odlukama.

UKINUTI ODREDBU O SRAMOĆENJU

Odredba o sramoćenju pokazala se, barem u slučaju Slavice Lukić, represivnom mjerom koja služi ušutkivanju novinara čak i kada govori istinu, pa i kada se ta istina odnosi na trošenje javnog zdravstvenog fonda s mogućim implikacijama na zdravlje korisnika tog fonda, dakle hrvatskih građana. Pravni će stručnjaci reći kako se radi o izuzetku i nerazumijevanju odredbe sramoćenja, no kako je procjena je li iznošenje nečije sramote bilo u javnom interesu ili ne ostavljena sucima općinskih sudova na arbitražu, ovaj 'izuzetak' tek potvrđuje kako će sudska praksa tražiti obraćanje višim sudovima i nove troškove za tužene novinare. Primjerice, nakladnik kod kojega je Slavica Lukić zaposlena još se nije javio platiti moguće troškove, a koliko će odvjetnika raditi bez naknade kao Vesna Alaburić u ovom slučaju? Za nešto više od godinu dana na općinskim sudovima podignuto je ukupno 129 tužbi za sramoćenje. Ministarstvo pravosuđa koje je reklo razmotriti prijedlog HND-a o ukidanju kaznenog dijela sramoćenja u sklopu mini-reforme Kaznenog zakona do ljeta ove godine, nema podatak koliko je od tog broja tuženih novinara. Ipak, na općinskim sudovima u Zagrebu podignuto je 63 tužbi za sramoćenje, u Rijeci 6, a u Osijeku 5 što je ukupno 74 tužbe na tri najveća općinska suda gdje se, prema podacima koje je h-alter.org dobio temeljem Prava na pristup informacijama, vode 42 tužbe za sramoćenje protiv novinara. Već ovo je jasan pokazatelj na koga je usmjerena oštrica nove kaznene odredbe koja više ne pravi razliku niti između iznošenja istine o osobnom i obiteljskom životu od istine o poslovanju tvrtke u koju je HZZO posljednjih sedam godina uložio nešto više od pola milijarde javnog novca. Tako je postalo jednako kažnjivo brojati krvna zrnca vlasnicima uslužnih obrta u Vukovaru, što ne znamo je li netko prijavio, kao i pozvati nekoga na red u što je ulupao novac koji su hrvatski građani ulupali u svoju državu. U kontekstu najnovijih događanja i slučaja Lukić oglasilo se i Hrvatsko novinarsko društvo koje ponovno zahtijeva od Ministarstva pravosuđa, od Vlade i od Hrvatskog sabora da pristupe hitnom procesu izmjena i dopuna Kaznenog zakona RH kako bi dekriminizirali kaznena djela protiv časti i ugleda. Osobito je važno iz Kaznenog zakona ukloniti novo djelo "sramoćenja" koje je preuzeto iz švicarskog zakonodavstva a ne postoji u kaznenom zakonodavstvu zemalja EU. Izaslanstvo HND-a je razgovaralo o tom problemu i s ministrom pravosuđa Orsatom Miljenićem. Također HND priprema i okrugli stol na istu temu na koji su, osim ministra Miljenića koji je potvrdio dolazak, pozvani profesori kaznenog prava, suci, odvjetnici i novinari. Okrugli stol će se održati u Novinarskom domu, u utorak, 29. travnja.

PULJIZ DOBILA SPOR PROTIV DRŽAVE

Novinarka Helena Puljiz dobila je sudski spor protiv Republike Hrvatske, koja joj je dužna isplatiti 130.000 kuna zbog štete po zdravlje i profesionalni ugled nastale protuzakonitim postupanjem agenata Protuobavještajne agencije, koji su je brutalnim zastrašivanjem 2004. godine prisiljavali da bude tajna suradnica sigurnosne službe. Kako se navodi na Tportalu prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Zagrebu, na koju se DORH, s obzirom na priznanje odgovornosti, može žaliti samo u dijelu koji se odnosi na iznos odštete, okončan je kafkijanski 10-godišnji proces, od čega osam godina suđenja u kojem je državu branio DORH - institucija koja je priznala odgovornost, ali unatoč tome, nikada nije pokrenula kaznenu prijavu protiv zlostavljača iz POA-e. 'Pobijedila sam Republiku Hrvatsku u građanskoj parnici protiv RH koju sam vodila za naknadu štete koju su mi prije 10 godina počinili agenti središnje tajne službe RH. Pripadnici tadašnje POA-e, a današnje SOA-e, pokušali su me prljavim metodama - prijetnjama, pokušajem ucjene i podmićivanja, te psihičkim maltretiranjem - prisiliti da kao novinarka špijuniram za njih vlastite kolege, političare, strane veleposlanike, intelektualce u zemlji i inozemstvu i da u medije plasiram prljave priče prema njihovoj narudžbi', rekla je Helena Puljiz na konferenciji za novinare u HND-u, na kojoj su sudjelovali i predsjednik saborskog Odbora za ljudska prava i nacionalne manjine Furio Radin, saborska zastupnica i bivša odvjetnica Helene Puljiz Vesna Škare Ožbolt te čelnici HND-a, predsjednik Zdenko Duka i potpredsjednica Slavica Lukić. U dugotrajnom sudskom procesu izmijenile su se četiri sutkinje, a među svjedocima su bili Stjepan Mesić, Ivo Sanader, Ivan Jarnjak i Vlatko Cvrtila. Iako nije u cijelosti zadovoljna presudom, Helena Puljiz neće se žaliti jer je nesporno utvrđeno ono što je od prvog dana tvrdila. 'Na sudu sam dokazala da su višestruko prekršeni Ustav RH i zakonske odredbe. Dokazala sam da su mi ugrozili zdravlje, život i ugled i da su činili ono što je u demokratskoj zemlji zabranjeno, a to je prisiljavanje građana na špijunažu', rekla je Puljiz, koja je danas urednica rubrike Svijet na tportalu, a u vrijeme špijunske torture bila je prisilno nezaposlena unatoč dotadašnjim profesionalnim uspjesima. Predsjednik HND-a Zdenko Duka ustvrdio je da je riječ o prvom slučaju da novinarka ili novinar tuže RH kad je u pitanju zloupotreba obavještajnih službi. Podsjetio je da je zbog hrabrosti Helene Puljiz na ostavku bio prisiljen tadašnji ravnatelj POA-e, što je rijetki razvoj događaja - kako za ono vrijeme tako i sada te izrazio žaljenje što nisu pokrenuti postupci protiv krivaca. Inače HND je od samog početka intenzivno bio uključen u rješavanje ovog slučaja, a glavni tajnik Vladimir Lulić sudjelovao je kao promatrač ispred HND-a na svim lanjskim ročištima.

EFJ : IZRAĐUJE SE ANTIDISKRIMINACIJSKI MEDIJSKI INDEKS

Vijeće Europe i Europska federacija novinara (EFJ) od lipnja prošle godine organizirali su tzv. Mediane program - Mediji u Europi za uključivost raznolikosti (diversity inclusiveness). Radi se o antidiskriminacijskom medijskom i novinarskom programu u kojem je zamišljeno da se na desetak skupova (sa 40-90 sudionika) u zemljama Europske unije koji okupljaju novinare, medijske trenere, medijske producente te medijske nevladine organizacije iznese teorija i medijska praksa protiv svake diskriminacije - po spolu, rasi, naciji, vjeri, seksualnoj orijentaciji, dobi, obrazovanju i klasnom statusu. Izrađuje se tzv. Mediane Box, svojevrsni internetski antidiskriminacijski indeks koji će sadržavati rječnik prakse različitosti (60-70 ključnih riječi) koji će biti povezane s prakičnim smjernicama za medijsko izvještavanje te primjerima iz prakse. Predsjednik HND-a Zdenko Duka član je osmeročlane radne grupe EFJ-a koja surađuje u izradi medijskog antidiskriminacijskog indeksa čija bi promocija trebala biti u studenom u Bruxellesu.

TRIBINA O GAŠENJU DOPISNIŠTAVA BEZ IJEDNOG DOPISNIKA

Premda je na novinarskoj tribini o gašenju dopisništava sjedilo tek nekoliko ljudi, urednica GONG-ove web stranice bila je među njima pa je tako samo na portalima civilnih udruga zabilježeno da stanovnici Virovitičko - podravske županije HRT-u plaćaju pristojbu od 21 milijun kuna, a kako se dopisništvo HRT-a i kod njih gasi, opravdano su zabrinuti za sadržaj onih 40 do 45 minuta mjesečno koliko se iz njihove županije do sad moglo vidjeti na javnoj televiziji. Podatke je prikupio župan virovitičko - podravski, Tomislav Tolušić, ujedno i predsjednik Hrvatske zajednice županija. koji je, uz umirovljenog urednika HTV-ovih dopisništava Ivu Bušića i novinara Slobodne Dalmacije, Vedrana Marjanovića, bio govornik tribine na kojoj ravnateljica regionalnih centara HRT-a nije mogla prisustvovati zbog smrtnog slučaja u obitelji. HRT je, na tribinu čiji je povod bio gašenje 11 njihovih 'malih' dopisništava, poslao samo službenika za odnose s javnošću koji nije bio ovlašten govoriti ništa u ime kuće. Tako nismo doznali ništa o obuci budućih, kako ih je Tolušić nazvao, 'super-novinara' koji će istovremeno obavljati novinarski, snimateljski i montažerski posao za televiziju, radio i internet izdanja HRT-a. Zna se kako je proces selekcije tko će iz bivših dopisništava postati dopisnik u tijeku, pa je to uostalom i jedan od razloga zbog kojih ih se na tribini nije moglo vidjeti. "Ljudi su u strahu", rekla je organizatorica novinarskih tribina Božena Matijević, novinarka Večernjeg lista koja u toj egzistencijalnoj nesigurnosti vidi i najveću prijetnju profesionalnom dostojanstvu. "Uloga HRT-a drugačija je od uloge RTL-a ili Nove TV, HRT je javna televizija za koju ljudi plaćaju pristojbu i svi imaju pravo na jednaku zastupljenost. Ako se doista ostvari odluka o ukidanju regionalnih dopisništava, ne vidim da će se moći zadržati ovu razinu programa i efikasno pokriti područje cijele Hrvatske", rekao je Ivo Bušić, umirovljeni HRT-ovac koji je lokalna dopisništva HTV-a vodio u razdoblju od 1980. do 1997. godine i čitav je radni vijek do prije par godina proveo u toj kući. Ipak, prilično je izvjesno kako će se odluka o ukidanju HRT-ovih dopisništava i ostvariti. Glavni ravnatelj već je donio odluku, svjedoči Tolušić koji je, s ostalim članovima Hrvatske zajednice županija u siječnju ove godine 'iznudio' primanje kod Radmana. "Ravnatelju Radmanu postavili smo mnoga pitanja, ali odgovora nema, a odluka je donesena. Čemu ta sila? No, ja ću za šest mjeseci i opet za godinu dana pitati što se radi dalje i je li zaposlen netko novi na HTV-u. Mi smo dobili samo 15-minutnu prezentaciju, ali cost - benefit analizu nismo", upozorio je Tolušić, a procjenu odluke o ukidanju HRT-ovih dopisništava tražila je i Platforma 112. Premda je HRT javna ustanova i velikim se dijelom financira iz pristojbe, čini se kako ni pozivanje na Pravo pristupa informacijama ne pomaže u traganju za odgovorom na pitanje kako se raspolaže našim ulaganjem u pravo na informiranost, ali i zastupljenost u javnom medijskom prostoru.

OTVOREN NOVI NATJEČAJ ZA DOPISNIKA HRT-a IZ BRUXELLESA

Izgleda kako nema super-junaka koji sam može rješavati HRT-ove zavrzlame, a takav zaključak podupire i nedavni 'kraval', kako je novinar Novoga lista Siniša Pavić opisao zbrku s izborom HRT-ovog dopisnika iz Bruxellesa. Naime, Damir Matković smijenjen je nakon samo dva tjedna nakon što se usprotivio ideji da koristi snimateljske usluge kolege kojeg je naslijedio, Željka Korpara. Možda je logično da javna televizija u Bruxellesu ima novinara i snimatelja, dok to u Virovitici može raditi jedan čovjek, ali u tom slučaju nije jasno zašto bi kandidatu uopće trebale multimedijalne vještine. Za odabir najboljeg kandidata zaduženo je stručno povjerenstvo no odluka je, kao i svaka druga na HRT-u, ostavljena glavnom ravnatelju Goranu Radmanu. Povjerenstvo koje se u Pravilniku o imenovanju, razrješenju i opozivu dopisnika HRT-a u inozemstvu ne spominje, oformljeno je valjda u nedostatku Ravnatelja programa, koji bi uz rukovoditelja Informativnog medijskog servisa trebao razmatrati prijave i predlagati kandidate. Funkciju v.d.-a Ravnatelja programa tako i dalje obavlja Marija Nemčić jer je Radman otpisao kandidate koji su se javili na natječaj za to mjesto. Natječaj je tako poništen, a hrvatska javnost uskraćena i za informaciju o imenima ljudi koji su se kandidirali za taj posao.

NOVI ROK ZA OTKAZE U GLASU ISTRE

Otkazi za 30-tako radnika koje je Uprava Glasa Iste proglasila viškom u studenom prošle godine, da bi program zbrinjavanja korigirala u veljači ove godine, mogli bi se početi realizirati početkom svibnja. Unatoč upozorenjima na kršenje zakona, na listi za otkaz i dalje se nalaze sindikalni povjerenici, koji su zakonom zaštićeni. Osim sindikata Upravu je na to upozorio i Hvatski zavod za zapošljavanje (HZZ), koji je djelomično usvojio sindikalne primjedbe na program zbrinjavanja viška. S liste radnika kojima poslodavac kani dati otkaz, osim sindikalnih povjerenika, trebalo bi maknuti i radnice koje su na čuvanju trudnoće. Hoće li to poslodavac uvažiti, još nije poznato. Sindikat je tražio i zaštitu radnika koji je hranitelj četveročlane obitelji. Njegovo radno mjesto neće biti sačuvano, ali mu je otkaz intervencijom HZZ-a odgođen za mjesec dana.

POSLODAVAC IZBJEGAVA KOLEKTIVNO PREGOVARANJE

Novinari i grafičari u Glasu Slavonije i dalje pokušavaju prizvati poslodavca na pregovore o novom kolektivnom ugovoru. Od veljače kada su se prvi puta sastali, nakon višemjesečnih neuspjelih pokušaja, dva sindikata upravi redovito šalju zahtjeve za nastavkom kolektivnom pregovaranja, ali na njih odgovori ne stižu. Kolektivni ugovor u tom dnevniku istekao je ima već godina dana, a njegove su odredbe ugrađene u Pravilnik o radu do potpisivanja novog kolektivnog. Stoga ne čudi što poslodavac mjesecima izbjegava ozbiljno sjeti za stol i pregovarati sa sindikatima.

TRI NATJEČAJA ZA SUBVENCIJE IZ FONDA

Vijeće za elektroničke medije raspisalo je dva natječaja na koje se za raspodjelu sredstava Fonda za pluralizam do kraja travnja mogu javiti nakladnici radija i televizije. Nešto više od 15 milijuna kuna bit će u prvom natječaju isplaćeno za televizijske programe, dok je za radijske rezervirano tek milijun kuna. Rok za donošenje odluke u prvom natječaju je 29. lipnja, dok je za drugi, u kojem će se preostali iznos od 14 milijuna kuna djeliti za radijske programe 29. srpanj 2014. godine. Agenciji za elektroničke medije poslali smo upit o razlozima razdvajanja natječaja, a kako odgovor nije stigao možemo tek pretpostaviti kako je to zbog znatno većeg broja radija, oko 150 u odnosu na oko 25 lokalnih TV postaja. U međuvremenu je odgovor ipak stigao. Sukladno odobrenju Agencije za tržišno natjecanje na prvi se natječaj primjenjuje rok do 60 (šezdeset) dana nakon isteka roka za podnošenje prijave na javni natječaj, dok se na drugi primjenjuje novi Pravilnik koji je, sukladno novoj Uredbi Komisije (EU), rok za donošenje odluke o raspodjeli sredstava Fonda produžio na 90 (devedeset) dana. V EM je na službenoj stranici objavio i podatke o broju prijava pristiglih na prethodno raspisan natječaj za neprofitne web portale, radijsku i TV produkciju. Ukupno je to 25 ponuda: dvadeset jedna (21) ponuda elektroničkih publikacija, tri (3) ponude neprofitnih proizvođača audiovizualnog ili radijskog programa te jedna (1) ponuda koja je pristigla izvan roka. Od 21 ponude elektroničkih publikacija četiri (4) ne udovoljavaju formalnim uvjetima.

ZAPOČELO ISTRAŽIVANJE O OTVORENOSTI VLADE RH PREMA MEDIJIMA

Zbor istraživačkih novinara HND-a, u suradnji s GONG-om i doc. dr. Draganom Bagićem s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, započeo je istraživanje o otvorenosti Vlade RH prema medijima. Cilj istraživanja je stvaranje što objektivnije slike postojećeg stanja, detektiranje problema i predlaganje rješenja za unaprijeđenje komunikacije i otvorenosti Vlade RH prema medijima. Istraživanje se provodi putem anketnih upitnika, na uzorku od gotovo 600 novinara iz svih relevantnih medijskih kuća u Hrvatskoj, koji po prirodi svog posla redovito komuniciraju s Vladom RH, ministarstvima i drugim ključnim državnim tijelima. Anketa je anonimna, a provodi se pod stručnim vodstvom doc. dr. Dragana Bagića (FFZG). Na temelju rezultata istraživanja Zbor istraživačkih novinara i GONG izradit će preporuke za promjene zakona i načina na koji Vlada komunicira s novinarima, koje će prezentirati na konferenciji za medije u svibnju 2014. i potom zagovarati u javnom savjetovanju o izmjenama medijskih zakona, što se očekuje u jesen 2014. Nadamo se da će kolege prepoznati važnost ove akcije, odazvati se istraživanju i podržati nas u zagovaranju veće transparentnosti rada Vlade i podizanja standarda profesionalnog rada novinara i medijskih djelatnika.

POLITIČKO KADROVIRANJE NA RADIO OGULINU

Radio Ogulin našao se u problemima nakon što je Gradsko vijeće odbilo financijski izvještaj radija za 2012. godinu iako je, prema godišnjem izvješću objavljenom na FINA-i radio poslovao u plusu s ukupnim prihodom od 803,6 tisuća kuna. Prošlu godinu zaključit će s oko 50 tisuća kuna minusa na računu, procjena je koju je direktorica i glavna urednica Dubravka Vuković iznijela u emisiji "Oči u oči" na radio Ogulinu, kad je postalo očigledno kako ju gradske vlasti namjeravaju zamijeniti svojim kadrom. Da se na radiju spremaju promijene postalo je jasno već nakon lokalnih izbora 2013. jer jedna je od prvih odluka Gradskog vijeća u novom sastavu bilo je raskidanje godišnjeg ugovora čime je radio te godine ostao bez planiranih 75 tisuća kuna. Drugo što se spočitava direktorici radija činjenica je kako je ona istovremeno i glavna urednica, i tako već osmu godinu od kako je 2006. imenovana vršiteljicom dužnosti. Kadrovsku politiku tada su, kao i danas, krojile gradske vlasti jer radio je 83 posto u vlasništvu Grada. I dok Grad kao većinski vlasnik može smijeniti direktora, isto nikako ne bi smjelo vrijediti za glavnog urednika. Premda izgleda kao da ne postoji, Zakon o medijima ipak propisuje neka pravila, odnosno obavezno donošenje statuta medija kojim se izbor glavnog urednika uređuje na određeni način. Ako statut ne postoji, kaže Zakon o medijima, vlasnik ne može smijeniti glavnog urednika bez pribavljenog mišljenja uredništva što su u konkretnom slučaju Radio Ogulina urednici pojedinih emisija i programskih cjelina. Kombinacija direktor i glavni urednik u jednoj osobi nije, međutim, karakteristična za Ogulin. Ona prevladava u većini lokalnih medija, a pravda se uštedom i malim brojem zaposlenih. Poslovanje većine lokalnih medija, osim toga, ovisi o sredstvima iz lokalnih proračuna. Autonomija glavnog urednika i novinske redakcije ovdje je jedino što malobrojnim novinarima može osigurati političkim interesima neometani rad, a radio koji je nekada imao i kolektivni ugovor nedonošenje redakcijskog statuta teško može opravdati mjerama štednje.

OKRUGLI STOL "MEDIJI I FRANKOFONIJA"

Tradicionalno je svake godine mjesec ožujak posvećen francuskoj kulturi pa je tako i ove godine Mjesec frankofonije imao gust raspored u sklopu kojega je u HND-u održan i okrugli stol "Mediji i frankofonija". Skup je organizirala Hrvatska sekcija frankofonih novinara. Gost tribune bio je ugledni francuski novinar Jean Kouchner, novoizabrani glavni međunarodni tajnik UPF-a (Unije frankofonskih medija). Osim što je ugledni francuski novinar, prof. Jean Kouchne r je šef katedre za novinarstvo Sveučilišta u Montpellieru, izvanredni profesor na mnogim francuskim visokim školama novinarstva, te gostujući predavač na studijima novinarstva od Kanade preko Afrike i Vijetnama do Polinezije. Uz prof. Kouchnera na okruglom stolu govorili su donedavni povjerenik Hrvatske za frankofoniju pri OIF-u, Predrag Matvejević, bivši glavni urednik i direktor HINA-e Mirko Bolfek i donedavna glavna urednica tportala Alemka Lisinski. Moderatorica tribine bila je Silvija Luks, ujedno i predsjednica Hrvatske sekcije frankofonih novinara.

IZ RADA HND-a i SNH

DODJELJENE NAGRADE NAJBOLJIM HRVATSKIM FOTOREPORTERIMA

Na svečanost održanoj 7. travnja u Bijeloj dvorani Hrvatskog novinarskog društva u Zagrebu dodijeljene su tradicionalne - jedanaeste po redu nagrade hrvatskim fotoreporterima za 2013. godinu i posebna priznanja. Podijeljene su nagrade fotoreporterima za najbolje fotografije u 2013. godini u kategoriji događaj, svakodnevni život, reportaža, portret, kultura i umjetnost, sport, priroda i okoliš. Prvonagrađena i najbolja za 2013. godinu je Neja Markičević/CROPIX za fotografiju Trg bana Jelačića, središnja proslava povodom priključivanja RH Europskoj uniji, 30.6.2013. Nagrade su dobili za događaj Tom Dubravec/CROPIX, detalj iz brodogradilišta Brodosplit u vrijeme privatizacije koja je u nadolazećem periodu izazvala val prosvjeda i podijeljenost među radnicima; za reportažu: Vlado Kos/CROPIX, prosvjedi u Vukovara zbog postavljanja dvojezičnih ploča, za kulturu i umjetnost: Matko Biljak/Slobodna Dalmacija, Goran Marković u jednoj od scena drame Peer Gynt koja je premijerno izvedena u splitskom HNK; za portret: Boris Kovačev/CROPIX, Ministar financija Slavko Linić fotografiran u Ministarstvu financija, za Sport: Goran Mehkek/CROPIX, slavlje hrvatskih nogometnih reprezentativaca nakon plasmana na SP u Brazilu i za prirodu i okoliš: Stipe Surać, otok Galešnjak u Pašmanskom kanalu snimljen iz ptičje perspektive. U prvom dijelu svečanosti predstavljeni su prvi članovi Kuće slavnih hrvatskog fotonovinarstva i dobitnici priznanja za posebno vrijedan doprinos fotonovinarstvu. Priznanja za posebno vrijedan doprinos hrvatskom fotonovinarstvu pripala su dr Živku Gattinu,doktoru agronomskih nauka u mirovini i prvom fotoreporteru Slobodne Dalmacije, dugogodišnjem fotoreporteru Slobodne Dalmacije Andri Damjaniću, Radiši Mladenoviću najboljem hrvatskom sportskom fotografu i posmrtno Pavlu Cajzeku.

MARINA KELAVA I MATIJA TONKOVIĆ DOBITNICI "VELEBITSKE DEGENIJE"

Zbor novinara za okoliš Hrvatskog novinarskog društva dodijelio je danas tradicionalnu godišnju nagradu "Velebitsku degeniju" za najbolje novinarske radove o zaštiti okoliša novinarki Marini Kelava i novinaru Matiji Tonkoviću. Kako izvještava Hina Povjerenstvo Zbora novinara za okoliš tu je nagradu u kategoriji pisanih medija (tisak, internet portal i agencija) jednoglasno dodijelilo novinarki portala H-Alter Marini Kelava za tekst "Zajedničko upravljanje je moguće" ističući da je po zanimljivosti teme, prezentaciji i profesionalnosti najkvalitetniji. Novinaru Hrvatskog radija, Studio Otočac, Matiji Tonkoviću Povjerenstvo je "Velebitsku degeniju" dodijelilo u kategoriji radija za polusatnu reportažu na temu "Gacka - rijeka koja nestaje" zbog izuzetnog značaja tematike i zbog njegovog velikog truda i angažmana. Reportaža Marine Keleva "Zajedničko upravljanje je moguće", navodi Povjerenstvo u obrazloženju, slikovito ispisuje priču o velikom angažmanu lokalnog stanovništva, mahom starijih ljudi, da se izbore s birokracijom i dobiju poljoprivredne poticaje na koje imaju pravo. Riječ je o reportaži o jedinoj pašnjačkoj zajednici u Hrvatskoj, pod imenom Gajna, koja se nalazi uz Savu, dvadesetak kilometara udaljenoj od Slavonskog Broda. Tonkoviću, kao dugogodišnji novinar HR Otočac poznaje problematiku Gacke, jedne od najljepših i najpoznatijih salmonidnih voda u Europi, navodi Povjerenstvo. Tijekom dvije godine upornog rada napravio je ciklus emisija "Gacka - rijeka koja nestaje" kako bi upozorio na probleme i ukazao na mogućnost revitalizacije njezinog najljepšeg dijela - Švickih slapova i Donjeg jezera.

USPJEŠNI HRVATSKI NOVINARI SKIJAŠI

Hrvatski novinari sudjelovali su na 61. Svjetskom novinarskom skijaškom prvenstvu u švicarskom Champeryju održanom u organizaciji Međunarodnog kluba novinara skijaša (SCIJ). Od 22. do 29. ožujka ove godine natjecali su se u veleslalomu i skijaškom trčanju, te u kombinaciji. Najbolji rezultet ostvarila je Branka Malnar Travaš s Hrvatske redio-televizije koja je zauzela 5. mjesto u kombinaciji nakon što je bila 5. veleslalomu i 8. u dva i pol kilometra dugoj utrci skijaškog trčanja. Petar Fabijan, slobodni foto-reporter zauzeo je 11. mjesto u kombinaciji ( 14. u veleslalomu i skijaškom trčanju), Tom Dubravec, foto-reporter Cropix-a 12. u kombinaciji ( 11. u veleslalomu i 19. u skijaškom trčanju), Danijel Popović, kapetan hrvatskog novinarskog skijaškog tima 15. u kombinaciji (24. u veleslalomu i 10. u skijaškom trčanju), Ana Raić-Knežević (novinarka Novog lista) 15. u kombinaciji (13. u veleslalomu i 24. u skijaškom trčanju), Barbara Štrbac 18. u kombinaciji ( 18. u veleslalomu i 22. u skijaškom trčanju). Srđan Vrančić, foto-reporter Cropix-a bio je 15. u skijaškom trčanju dok utrku veleslalom nije završio. Na ovogodišnjem SCIJ susretu održana je i izborna skupština, te je za novog predsjednika Međunarodnog kluba novinara skijaša izabran Kanađanin Frederick Wallace, dok je glavni tajnik postao Michael Prowse iz Velike Britanije. Domaćini SCIJ susreta bili su švicarski novinari koji su za 200 kolega iz 33 zemlje organizirali brojne degustacije lokanog jela i pića, upoznali ih s gospodarskim i znanstvenim mogućnostima Švicarske, te skijaškim ljepotama Champeryja koji je povezan s nekoliko francuskih skijališta i čini jednu od najvećih skijaških zona u svijetu s 650 kilometara staza. Posebnost ove skijaške regije je free ride, slobodno skijanje. Sudjelovanje hrvatskih novinara na ovom natjecanju sponzorirali su Fleet rent a car, Crodux plin, Vindija, Jamnica, Zagrebačka pivovara, PIK Vrbovec, Peninsula, Rost-šport, Ski Frankie, Renault Adria, Maestral Zurich, Turistička agencija Go Go Go, Sobe "Kod korita" Crni Lug i OPG Popović.

NATJEČAJ ZBORA INFORMATIČKIH NOVINARA

Zbor informatičkih novinara Hrvatskog novinarskog društva raspisao je natječaj za 13. dodjelu novinarskih nagrada "SAP ICT Journalist Prize Božo Težak." Natječaj za najbolje novinarske radove objavljene u 2013. godini otvoren je danas, 7. travnja i traje zaključno do 30. travnja ove godine. Nagrade se dodjeljuju za radove objavljene u prethodnoj kalendarskoj godini u slijedećim kategorijama: nagrada za najbolji novinarski uradak, nagrada za najbolji urednički uradak, nagrada za ICT novinara godine. Nagrade Zbora ICT novinara Hrvatskog novinarskog društva - ogranka novinara koji svojim radom prate zbivanja u svijetu informacijskih i komunikacijskih tehnologija - dodjeljuju se za najbolje radove iz svih medija - novine, radio, televizija, Internet. Novinarske radove za nagradu Zbora ICT novinara HND-a mogu predlagati svi pojedinci, svi ogranci i redakcije. Od osnivanja nagrade 2001. godine, glavni sponzor i partner dodjele nagrade je tvrtka SAP. Zbor informatičkih novinara HND-a omogućio je da se radovi izravno prijavljuju na web stranici www.sapmag.com.hr/sapbozotezak. Radove veličine do 200MB ocjenjuje Pravilnikom utvrđeni žiri od pet članova koji uključuje profesionalne novinare, ICT stručnjake i predstavnike sponzora. Žiri donosi odluku o nagradama za novinarski i urednički uradak dok se odluka o nagradi informatički novinar godine donosi na temelju glasovanja članova Zbora informatičkih novinara HND-a, prema posebnom Pravilniku o nominacijama i glasovanju.

IZ SVIJETA I REGIJE

PULITZER AMERIČKOM GUARDIANU I WASHINGTON POSTU

Guardian i Washington Post podijelili su ove godine Pulitzera u kategoriji priče od najvećeg javnog interesa za seriju članaka o sveprisutnom nadzoru mrežnih komunikacija od strane američke Nacionalne službe sigurnost (NSA). Premda su tajne službe u Velikoj Britaniji i Americi osudile objavljivanje dokumenata koje je novinarima osigurao zviždač Edward Snowden, Odbor koji dodjeljuje najprestižniju novinarsku nagradu ocijenio je to doprinosom javnom interesu te poticajem za raspravu o odnosu između vlada i javnosti, gdje je granica između sigurnosti i privatnosti. "Današnja odluka je priznanje svima koji vjeruju da javnost ima ulogu u vladi. Ovaj rad od vitalnog značaja dugujemo hrabrim novinarima i njihovim kolegama koji su radili usprkos zastrašivanju, uništavanju materijala, neprikladnom korištenju antiterorističkih zakona i drugih oblika pritisaka čiji je cilj bio da ih se zaustavi", rekao je Snowden koji je od lipnja prošle godine u bijegu od američkih vlasti koje ga progone zbog špijunaže. Popis svih dobitnika nagrade koja se već 97. godinu dodjeljuje za novinarsku izvrsnost pogledajte na službenim stranicama http://www.pulitzer.org/

BILTEN ZA RELEVANTAN PREGLED ZBIVANJA U REGIJI

Kako su vijesti iz zemalja regije u medijima regije preseljene iz rubrika vanjske politike u rubrike crne kronike i bizarnosti, tako je Udruženje za medijsku demokraciju odlučilo pokrenuti novi regionalni portal koji će sustavno pratiti društvena i politička zbivanja u tim zemljama. Portal Bilten http://www.bilten.org/ do sada već pisao o problemima zdravstvenog sustava u Bugarskoj, slovenskoj ekonomiji, nadolazećim parlamentarnim i predsjedničkim izborima u Makedoniji, ali i hrvatskim gradovima poput Zadra, Kutine ili Sinja koji u hrvatskim medijima nacionalnog dosega nemaju puno bolji tretman od Skopja ili Sarajeva. Udruženje za medijsku demokraciju osnovano je u siječnju ove godine, a tajnik udruženja je Nikola Vukobratović, ujedno i glavni urednik portala čiji su izvršni urednici Andrea Milat iz Le Mondea i Marko Kostanić iz Centra za radničke studije. Kako stoji u impresumu, Bilten financira Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe.

TKO ĆE SUDITI O STANDARDIMA BRITANSKIH MEDIJA

Kraljevska povelja koju donosi britanski parlament dvotrećinskom većinom ili Nezavisna organizacija za novinske standarde (The Independent Press Standards Organisation IPSO) koju su osnovali vlasnici medija, sve u cilju kako se ne bi ponovila afera s hakiranjem telefonskih poziva javnih osoba u Velikoj Britaniji pitanje je koje još uvijek dijeli britansku javnost. Vlasnici britanskih medija okupljeni u Pressbof (Press Standards Board of Finance) u dva su navrata pokušali na Visokom sudu osporavati donošenje Kraljevske povelje uz argument kako se radi o udaru na slobodu tiska. S druge strane, Povelju podržavaju novinari poput Johna Pilgera, bivšeg urednika Observera Willa Huttona, Guardianovog Nicka Daviesa, nekadašnjeg urednika tabloida Sun, Davida Yellanda ali i brojne zvijezde od Boba Geldofa, Dannyja Boylea, Michaela Palina... Ukratko više od 200 potpisa uglednih Britanaca podržalo je da medijske standarde odnosno moguće njihovo kršenje nadzire tijelo koje bi temeljem Povelje trebalo biti osnovano, ali kako se predviđa ne prije 2015. godine. Istovremeno, IPSO, kao nadzorno tijelo koje su osnovali vlasnici medija, već bira predsjednika i članove odbora i s radom bi moglo početi već u lipnju ove godine. No, uvođenju IPSO standarda protive se medijska izdanja u vlasništvu Evgenyja Lebedeva (Independent i Evening Standard, Guardian News and Media i Financial Times koji strahuju da bi, ako tijelu koje nadziru veliki nakladnici omogući izricanje kazni za kršenje medijskih propisa (a kazne mogu biti i do milijun funti), mogli izgubiti svoju nezavisnost u odnosu na krupnu medijsku industriju. Hoće li promijeniti svoju odluku ovisit će najprije o izboru čelnog čovjeka IPSO-a, izjavili su za britanski Press Gazette iz Independenta i Guardiana.

UBIJENA NJEMAČKA FOTOGRAFKINJA

Europska federacija novinara (EFJ) osudila je hladnokrvnog ubojstva njemačke fotografkinje Anje Niedringhaus, u okolici grada Khost gradu u Afganistanu. - Duboko smo ožalošćeni tragičnim gubitkom hrabre kolegice koja je riskirala svoj život kako bi donosila istinu o događanjima u toj zemlji i drugdje, rekao je Ricardo Gutiérrez, generalni tajnik EFJ-a. Anja Niedringhaus (48) je međunarodno priznati fotograf, koja je radila za Associated Press (AP) od 2002. U posljednjih nekoliko godina radila je u Afganistanu i pokrivala tamošnji sukob. Prema AP-u, Niedringhaus je ubijena u okrugu Tani, dok je putovala s još jednim slobodnim novinarom kanađaninom Kathyom Gannonom, koji je ranjen je tijekom napada. Nakon pucnjave, ubojica je uhićen od strane policije. -Ovo hladnokrvno ubojstvo je jasno ciljano na novinare , kazao je Gutiérrez i dodao da Vlada i lokalne vlasti moraju učiniti više kako bi se osigurala sigurnost novinara koji izvještavaju u zemlji.

PETICIJA ZA UKIDANJE ČLANKA 148. KAZNENOG DJELA O SRAMOĆENJU

Na donjem linku možete potpisati peticiju i vidjeti popis potpisnika: http://hnd.hr/hr/Peticija/ Tekst peticije: Poštovani, mi, dolje potpisani građani tražimo od Vlade i Hrvatskoga sabora da ukinu članak 148. Kaznenog zakona o djelu sramoćenja čija je oštrica usmjerena prvenstveno na novinare, dakle autore novinskih tekstova i medijskih priloga. To kazneno djelo u društvo uvodi strah i autocenzuru i vraća nas u eru verbalnog delikta. Kaznenim sudovima djelo sramoćenja ostavlja golemi prostor arbitrarnosti u prosudbi što jest, a što nije javni interes za javno iznošenje činjenica. U sudskoj praksi, a posebno u hrvatskim okolnostima u kojima su sudovi "laki na obaraču" u osuđivanju novinara, kazneno djelo sramoćenja prometnut će se u idealno sredstvo za kaznenu represiju i odmazdu nad novinarima. Istodobno, to kazneno djelo prijetnja je slobodi govora i svih ostalih sudionika javne komunikacije kao i svakog građanina koji u bilo kojoj prilici, pred svjedocima, iznese tvrdnju koju netko može doživjeti kao sramoćenje. Zato tražimo najhitnije uklanjanje djela sramoćenja iz Kaznenog zakona, ali i dekriminalizaciju ostalih kaznenih djela iz sfere zaštite časti i ugleda i njihovo prebacivanje u sferu građansko-pravne odgovornosti.