hrvatsko novinarsko društvo croatian journalists' association
Perkovčeva 2 | 10 000 Zagreb | Tel: 482-8333 | Faks: 482-8332 | E-mail: hnd@hnd.hr

HND Newsletter - dosadašnje objave

HND Newsletter - srpanj 2014.

16.07.2014.





HND-SNH Info

Newsletter 14

Srpanj 2014.
HND-SNH Info


IZDVAJAMO

- 24 SATA I NADALJE NAJTIRAŽNIJA HRVATSKA NOVINA
- DNEVNO PRED TELEVIZOROM PROVEDEMO VIŠE OD ČETIRI SATA
- SKLOPLJENA PREDSTEČAJNA NAGODBA ZA EPH
- BOBIĆ NOVI GLAVNI UREDNIK RTL-a
- UKIDA SE SRAMOĆENJE, UVODI SE TEŠKO SRAMOĆENJE
- DIGITEL SPRIJEČIO NAPLATU NOVINARA 21. STOLJEĆA
- U ITALIJI 20,8 EURA ZA 1600 SLOVNIH MJESTA





MEDIJSKA SCENA

24 SATA I NADALJE NAJTIRAŽNIJA HRVATSKA NOVINA

24 sata i nadalje su najtiražnija hrvatske dnevne novine. Prema podacima koje donosi ABC Hrvatska u svojim standardiziranim izvješćima o tiskanim i prodanim primjericima novina, 24 sata su u ožujku imali ukupnu tiražu od 108.269 prodanih primjeraka, što čini 78 posto ukupne prodaje. U veljači je prodano 105769 primjeraka, dok je uzimajući u obzir razdoblje od listopada 2013. godine najveća prodaju dnevnik 24 sata zabilježio u prosincu prošle godine kada je prodano 109 320 primjeraka. Večernji list na drugom je mjestu po tiraži na hrvatskom novinskom tržištu i u ožujku je prodan u 57180 primjeraka ili 67 posto prodaje, dok je u veljači imao tiražu od 61121 prodani primjerak, a najviše u siječnju 61339 primjeraka. Da prosinački blagdani nisu garancija povećanja prodaje svjedoči i tiraža Večernjeg lista iz prosinca kada je prodano 58 575 primjeraka novina. Treće mjesto drži Jutarnji list koji se u ožujku prodao u 46 227 primjeraka te kao i Večernjak najveću tiražu nije dosegao u blagdanskom prosincu kada je prodan u 49 038 primjeraka, nego u studenom, kada je dosegao najveću tiražu od 50049 primjeraka, dok je u veljači ove godine zabilježio nakladu od 47582 primjerka. Prema podacima koje objavljuje za ožujak ove godine ABC od tjednika najveću tiražu ima 24 SataExpress koji je dosegao 12898 prodanih primjeraka ili 46 posto prodaje , dok slijedi Globus sa 11 724 prodana primjerak ili 44 posto prodaje.

DNEVNO PRED TELEVIZOROM PROVEDEMO VIŠE OD ČETIRI SATA

Tijekom svibnja svaki pojedinac u Hrvatskoj u prosjeku je pred TV ekranom proveo 251 minutu dnevno, što je 7,7 posto više nego u svibnju prošle godine kada se televizija prosječno gledala 233 minute dnevno, pokazalo je istraživanje AGB Nielsen, specijalizirane agencije za istraživanje gledanosti televizije. Agencija za elektroničke medije u suradnji, naime, u suradnji s AGB Nielsenom, mjesečno će prestavljti analize gledanosti televizije u Hrvatskoj. Prva, svibanjska analiza, pokazala je i da žene više gledaju televiziju od muškaraca i to za 16 posto. Žene su tako prosječno pred televizorom dnevno provele 269 minuta, a muškarci 232 minute. Bit će zanimljivo vidjeti hoće li takav omjer minutaže biti zabilježen i tijekom lipnja, pa dijelom i srpnja kada se održavalo Svjetsko nogometno prvenstvo. Prema podacima iz istraživanja, promatrajući prosjek pet mjeseci ove godine s istim razdobljem lani, zabilježen je neznatan pad gledanosti televizijskih programa i to 1,1 posto ( sa 275 na 272 minute dnevno). Dobna skupina koja je prosječno dnevno najviše minuta gledala TV je skupina od 60 do 64 godine koja pred ekranom provodi 380 minuta, dok je dobna skupina od 15 do 19 godina prosječno najmanje gledala televiziju - 123 minute. Od dječjih dobnih skupina, dobna skupina od 4 do 9 godina prosječno je pred TV ekranom dnevno provela 191 minuta, dok su djeca od 10 do 14 godina dnevno pred televizijom provela 165 minuta. Prema stupnju obrazovanja televiziju najmanje gledaju osobe višeg i visokog obrazovanja (228 minuta dnevno). Osobe sa srednjoškolskim obrazovanjem dnevno pred TV-om provedu 260 minuta, a osobe s osnovnim obrazovanjem ili bez škole 281. Zaposleni u prosjeku televizijske programe gledaju 217 minuta, a nezaposleni 290 minuta.

SKLOPLJENA PREDSTEČAJNA NAGODBA ZA EPH

Predstečajna nagodba za EPH Holding sklopljena je na Trgovačkom sudu početkom srpnja u Zagrebu. Kako izvještava Hina stečajna sutkinja Nada Kraljić je, nakon izjašnjavanja vjerovnika koji su bili na ročištu, kazala kako se smatra da je nagodba prihvaćena. Rješenje o nagodbi objavljeno je na internetskim stranicama Fine?, a osam dana od te objave teče žalbeni rok. Na ročištu nagodbu su potpisali dužnik, to jest EPH Holding i vjerovnici koji su glasovali za plan financijskog restrukturiranja u postupku pred Finom. Odvjetnik EPH Holdinga Josip Madiraza izjavio je nakon ročišta da je EPH zadovoljan time što su vjerovnici prihvatili plan restrukturiranja i to potvrdili na Trgovačkom sudu. On očekuje da bi postupak, bude li žalbi, trebao prema dosadašnjoj praksi i iskustvima pravomoćno završiti za par mjeseci. Moguće je da žalbu podnesu vjerovnici koji nisu prihvatili plan financijskog restrukturiranja, a ne bude li žalbi predstečajna nagodba je pravomoćna, kaže Madiraza. Među vjerovnicima koji su potpisali predstečajnu nagodbu su Hypo Alpe Adria Bank, Reiffeisenbank Austria, Zagrebačka banka, HBOR, Croatia osiguranje, Ina, KPMG, EPH Media, Slobodna Dalmacija, Tisak i drugi. EPH je zahtjev za sklapanjem predstečajne nagodbe podnio u svibnju prošle godine, a glasovanje o planu financijskom restrukturiranja održano je 26. veljače ove godine i na njemu su vjerovnici s više od dvije trećine ukupnih tražbina podržali plan financijskog restrukturiranja te je predmet proslijeđen Trgovačkom sudu. Kako je tada objavljeno, plan financijskog restrukturiranja sadrži mjere znatnog smanjenja duga prema financijskim institucijama, reprogram ostalog duga na duži rok te mjere kojima se štite i neosigurani vjerovnici. Tada je rečeno kako su se planom sadašnji vlasnici odredili da će svoje vlasničke udjele svesti na ukupno 10 posto, dok će se 90 posto prepustiti pretvaranju dugovanja u kapital.

SAŠA RUNJIĆ RAVNATELJ PROGRAMA HRT-a

Premda nije dobio najveću potporu zaposlenika glavni ravnatelj HRT-a Goran Radman izabrao je Sašu Runjića za novog ravnatelja programa. Runjić bi na dužnost trebao stupiti u rujnu. Runjića je između tri kandidata izabralo povjerenstvo za imenovanja HRT-a i glavni ravnatelj HRT-a, premda je na s 23 glasa ili 17,4 posto bio drugoplasirani na savjetodavnom izjašnjavanju. Najveću potporu dobio je Zvonimir Varošanec sa 71 glasom, odnosno 53,8 posto, a Ilija Jandrić dobio je 15,9 posto, odnosno 21 glas. Simptomatično je da je na izjašnjavanje za glavnog ravnatelja HRT-a Gorana Radmana izašlo svega 132 radnika od 1247, odnosno tek nešto više od deset posto. Povjerenstvo za imenovanje i Glavni ravnatelj smatraju kako će Saša Runjić uspješno obavljati dužnost ravnatelja programa HRT-a, te mu žele puno uspjeha u radu.

IVO BONKOVIĆ NOVI GLAVNI UREDNIK SLOBODNE DALMACIJE

Novinari "Slobodne Dalmacija" početkom ovog mjeseca izjasnili su se o kandidatima za glavnog urednika, a najviše glasova dobio je Ivo Bonković, dosadašnji izvršni urednik lista dobivši natpolovičnu većinu glasova redakcije. Taj izbor potvrdio je i izdavač SD Ninoslav Pavić tako da je ovaj splitski dnevni list po prvi puta dobio glavnog urednika kojeg su izabrali sami novinari. Bonković je na mjestu glavnog urednika zamijeno dosadašnjeg urednika Krunoslava Kljakovića, koji je bio na čelu Slobodna Dalmacije posljednje četiri godine, a sada odlazi u mirovinu. Novinari su birali između trojice kandidata koje je predložila Uprava. U prvom krugu "ispao" je Robert Žaja, a u drugome je Bonković sa 71 od 139 glasova novinara pobijedio urednika priloga "Spektar" Ivicu Ivaniševića. Bonković se kao i njegovi protukandidati zauzeo za vraćanje redakcije iz Dugopolja u Split, za jačanje novina kao regionalnog medija i povratak dostojanstva profesiji.

BOBIĆ NOVI GLAVNI UREDNIK RTL-a

Ivan Lovreček imenovan je zamjenikom predsjednika Uprave RTL-a Hrvatska, a na njegovu dosadašnju funkciju Glavnog urednika Informativnog programa RTL-a postavljen je Igor Bobić, priopćili su iz RTL-a. Henning Tewes, predsjednik Uprave RTL-a povodom Bobićeva imenovanja izjavio je: "Igora poznajem dugi niz godina. Veliki je profesionalac i vrhunski novinar. Vjerujem da će Igor biti odličan Glavni urednik te nastaviti sadržajno razvijati ovaj vrlo važan programski segment RTL-a u Hrvatskoj. " Nakon više od 7 godina vođenja redakcije, zamjenik predsjednika Uprave RTL-a Hrvatska Ivan Lovreček je čestitao kolegi Bobić na funkciji koju preuzima: "RTL je jedini informativni programa na hrvatskom tržištu sa rastućom gledanosti u 2014. godini, kao i sve većim utjecajem i kredibilitetom.

UKIDA SE SRAMOĆENJE, UVODI SE TEŠKO SRAMOĆENJE

Savjetnik za medije ministrice kulture Milan F. Živković na tribini Hrvatskog novinarskog društva pod nazivom "Medijsko zakonodavstvo", održanoj u sklopu Dana hrvatskog novinarstva, najavio je skoro završavanje dugo iščekivane medijske strategije. Također je ustvrdio da kao odgovorna osoba smatra krivim što strategija kasni, ali da u izradi ovog "seta dokumenata", kao i njegovom predstavljanju javnosti, nije sve ovisilo isključivo o Ministarstvu kulture. Upozoravajući na težak položaj novinara, Živković je naglasio da postoji politička volja da se stanje u medijima poboljša. Prema njegovim riječima, smanjenje PDV-a na novinska izdanja samo je 2007. godine izdavačima donijelo 300 milijuna kuna, dok su dodatnim lanjskim snižavanjem tri izdavača dnevnih novina dobila još 30 milijuna kuna. Unatoč tako velikim ciframa nije došlo do poboljšavanja položaja zaposlenih u medijima. Iznos je ilustrirao činjenicom da bi država godišnje potrošila 70 milijuna kuna da subvencionira 50 posto plaće svih zaposlenih novinara. Na tribini su najavljene i promjene medijskog zakonodavstva, posebno onih dijelova koji se odnose na Kazneni zakon i famozno "sramoćenje". Načelnica Sektora za kazneno pravo u Ministarstvu pravosuđa Ana Kordej kazala je da su stručne službe završile s pisanjem izmjene Zakona koje su objavljene na web-stranici Ministarstva. Prema njezinim riječima, predviđeno je da ostane odredbe o kaznenom djelu sramoćenja, ali u znatno suženom i promijenjenom obliku u odnosu na onaj do sada. Tako će se sankcionirati samo najteži oblici tog kaznenog djela, koje bi se zvalo teško sramoćenje, i bili bi isključivo vezani uz objavljivanje informacija iz obiteljskog, odnosno privatnog života, koje nisu od javnog interesa. - Postojeće odredbe nisu najsretnije napisane, ali mislim da će novim prijedlogom taj problem biti riješen. Najsporniji dio u kojem je teret dokaza istinitosti padao na okrivljenika, predloženim je izmjenama znatno olakšan jer je smanjen broj okolnosti dokazivanja. Od sramoćenja nismo željeli odustajati, iako i ta mogućnost postoji", rekla je Ana Kordej dodavši da je prema važećem Kaznenom zakonu bilo šest pravomoćnih presuda za kazneno djelo sramoćenja i da nijedna nije bila protiv novinara. Predsjednik HND-a Zdenko Duka izrazio je nadu da će ta odredba ipak biti izbačena. Duka je upozorio na težak položaj novinara koji, za razliku od prije šest-sedam godina, danas sami plaćaju sudske kazne. Prije su izdavači stajali iza njih, a sada su prepušteni sami sebi. Potpredsjednica HND-a Slavica Lukić, koja je i sama nepravomoćno osuđena zbog "sramoćenja", rekla je da su novinari izloženi cenzuri i pritiscima izdavača koji su nametnuli takve radne ugovore koji zabranjuju novinarima da govore o stanju u mediju u kojem rade, iako bi to zapravo trebala biti njihova obaveza.

GLAS ISTRE PREDAO PLAN RESTRUKTURIRANJA

Dnevnik Glas Isre predao je Fini Plan financijskog i operativnog restrukturiranja u postupku predstečajne nagodbe za period od 2015. do 2019. godine. Koncem ožujka dospjele obveze Glasa Istre iznosile su nešto više od 22 milijuna kuna, pri čemu je preko 50 posto dospjelih obveza bilo starije od 60 dana. Istovremeno, iznos nepodmirenih naloga popeo se na gotovo 6,4 milijuna kuna. No, kratkoročne obveze Glasa Istre do prvih tjedna svibnja porasle su na preko 41,6 milijuna kuna, a u najvećem dijelu radi se o obvezama prema dobavljačima i obvezama za robne kredite dobavljača, kao i dugovanjima prema bankama i ostalim pravnim osobama s osnova kratkoročnih kredita te obvezama prema proračunu za poreze, doprinose, članarine, trošarine. Tu su i obveze prema radnicima u iznosu od preko 2,6 milijuna kuna (s uključenim doprinosima i honorarima). Dugoročne obveze Glasa Istre istovremeno su iznosile nešto preko 4,6 milijuna kuna (glavnice i kamata). Prema planu što ga potpisuje Albert Faggian, vlasnik Glasa Istre kroz postupak predstečajne nagodbe strateškim dobavljačima, bez kojih je dalje poslovanje tog dnevnika nemoguće, u postupku predstečajne nagodbe podmirilo bi se 75 posto potraživanja i to uz otplatu u petogodišnjem razdoblju, beskamatno i u jednakim mjesečnim iznosima. Tako bi se Novi list, kao najveći vjerovnik, trebao odreći 25 posto od gotov sedam milijuna kuna koliko mu Glas Istre duguje prvenstveno za usluge tiskanja. Od ukupnog duga do trenutka pokretanja postupka predstečajne nagodbe naplatio bi nešto više od pet milijuna kuna i to u periodu od pet godina, u jednakim mjesečnim obrocima i bez kamata. Ukupno je šest strateških dobavljača, među kojima su i Tisak, Hina i Cropix koji je nakon Novog lista najveći vjerovnik, ali s dalekom nižim potraživanjem od nepunih 130 tisuća kuna. Za obaveze prema drugim dobavljačima predlaže se financijsko podmirenje 50 posto duga, opet beskamatno i na rok od pet godina. Ostatak duga, za sve dobavljače, kako se predlaže, naplatio bi se kroz pružanje marketinških usluga, odnosno reklamiranjem u Glasu Istre. Dospjele obveze prema radnicima podmirile bi se u cijelosti do konca ove godine. No, vlasnik Glasa Istre vrlo jasno previđa novo smanjenje broja zaposlenih u tom dnevniku. Ovih dana radnici Glasa Istre koji su proglašeni tehnološkim viškom uglavnom su odradili otkazne rokove, a nakon što iskoriste i godišnji odmor, ne uspiju li pronaći novi posao, završit će na burzi. Smanjenje broja zaposlenih sa 107 na 80 radnika u dnevniku, samo je početak. Naime radne sporove koji se vode od 2010. godine i za koje je poslodavac svjestan da će ih izgubiti što će ga koštati oko tri milijuna kuna, taj isti poslodavac namjerava naplatiti od radnika i to daljnjim otpuštanjem. Interesantno je i da se u predstečajnom planu govori i o mogućim budućim vlasnicima Glasa Istre, pa se navodi kako su interes za ulazak u vlasništvo iskazali Novi list, Večernji list i nekolicina lokalnih poduzeća koja su tijekom travnja ove godine tom dnevniku posudila oko sedam milijuna kuna.

TIHI RAT U NOVOM LISTU

Predsjednik Uprave Novog lista Gordan Knežević zatražit će od Nagodbenog vijeća Fine odgodu predaje Plana financijskog i operativnog restrukturiranja u postupku predstečajne nagodbe Novog list i to do 30. rujna. Paralelno će se na Skupštini društva naći dva prijeloga za nezavisnog revizora u postupku predstečajne nagodbe, kao i povjerenika koji je vodi. On je već odabran na prijedlog Alberta Faggiana, vlasnika Novog lista, no Uprava i poslovodni kolegij uz podršku sindikata, predlažu drugu osobu. Početkom lipnja vlasnik Novog lista predao je zahtjev za otvaranjem predstečajne nagodbe nad tim dnevnikom, a do 28. srpnja on je dužan predati kompletnu dokumentaciju, što uključuje i Plan financijskog i operativnog restrukturiranja riječkog dnevnika. Uprava i vlasnik poduzeća, međutim, razišli su se u razmišljanjima te se trenutno u tom dnevniku vodi tihi rat. Iako je poslovanje Novog lista dovedeno do ruba, i to uglavnom zbog odnosa s povezanim društvima, fiancijski stručnjaci se čude zbog čega se poduzeće "gura" u predstečajnu nagodbu. Da je predstečajna nagodba ishitrena smatra se i unutar Novog lista pa se proteklih tjednana vodi borba - između vlasnika s jedne strane i uprave poduzeća, koja trenutno ima podršku većine zaposlenih - za opstanak firme. Traži se tako i novi vlasnik koji bi trebao promijeniti model upravljanja koji se proteklih godina svodio na osiromašivanje Novog lista. U javnosti se tako kao zainteresirane za kupnju Novog lista spominju i neki riječki poduzetnici, a ime koje se intezivnije spominje je Damir Mišković, čelnik NK Rijeke.

U GLASU SLAVONIJE SVE PO STAROM

Na istoku zemlje ništa novo. Radnici Glasa Slavonije i dalje pokušavaju za stol dovesti upravu i otvoriti stvarne pregovore o novom kolektivnom ugovoru. Više od godinu dana ima da su novinari, grafičari i ostali radnici Glasa Slavonije bez kolektivnog ugovora te da se njihova prava i obveze reguliraju jednostranim aktom - Pravilnikom o radu. Premda je poslodavac u njega prenio odredbe iz nevažećeg kolektivnog ugovora, pitanje je koliko dugo će ih - koliko god bile skromne - poštivati, odnosno neće donijeti novi Pravilnik. Podružnica Sindikata novinara, kao i Sindikat grafičara svjesni su situacije i pritišću poslodavca, ali on razgovor za stolom izbjegava.

DIGITEL SPRIJEČIO NAPLATU NOVINARA 21. STOLJEĆA

Maroje Stjepović, stečajni upravitelj tvrtke Miran dan, izdavača propalog dnevnog lista 21. stoljeće, uspio je naplatiti gotovo sva potraživanja koja je ta kompanija imala prema državi i Tisku. Ukupno se na računu nalazi 2,28 milijuna kuna od 2,3 milijuna koliko ukupno potražuje. Taj iznos, rekao je Stjepović, na stečajnom ročištu, bio bi dovoljan da se bivši zaposlenici, kao vjerovnici prvog višeg reda, naplate u cijelosti, dok za ostale vjerovnike i honorarne suradnike ne bi bilo naplate. Stjepović je predložio da vjerovnici odustanu od pokrenute tužbe protiv tiskare Vjesnik kojom Miran dan zbog štete potražuje 7,5 milijuna kuna. Naglasio je da se radi o zahtjevnoj i skupoj parnici čiji će ishod - kako su prognozirali odvjetnici - vjerojatno biti negativan za Miran dan. Samo za rezerviranje troškova potrebno je izdvojiti 1,3 milijuna kuna Odvjetnik tvrtke Digitel medijski servisi, koja je najveći vjerovnik, odbacio je takav prijedlog zatraživši da se sudski spor nastavi. Također je najavio da će na idućem ročištu u rujnu predložiti promjenu stečajnog upravitelja. Stjepović je sudu predložio da se od prikupljenog novca u završnoj diobi stečajne mase isplati 550.606,69 kuna što odgovora iznosu od 28,2 posto njihovih potraživanja. Ostatak novca ide u rezervacije za parnicu i troškove vođenja stečajnog postupka.

NEZADOVOLJNI INFORMIRANJEM NA HRT-u O NACIONALNIM MANJINAMA

Vladin Savjet za nacionalne manjine na posljednjoj sjednici izrazio je nezadovoljstvo HRT-ovim izvješćem o proizvedenim i objavljenim programima namijenjenim informiranju nacionalnih manjina, zaključivši da HRT ne poštuje obveze iz Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i odredbe ugovora između Vlade i HRT-a kao javnog servisa. Predsjednik Vijeća Aleksandar Tolnauer ocijenio je da i dalje s HRT-om nema dijaloga, da je minutaža programa za nacionalne manjine nedovoljna, da se njihove predstavnike ne zove u emisije poput onih o dvojezičnosti u Vukovaru, da se ne poštuju odredbe o uporabi manjinskih jezika i sl. - Nemamo namjeru biti urednici na HRT-u, no možemo reći da smo programom nezadovoljni. Imali smo devet sastanaka s predstavnicima HRT-a, ali bez uspjeha rekao je Tolnauer. Najavio je skorašnji sastanak s glavnim ravnateljem Goranom Radmanom kojem će reći da Savjet ima mnogo elemenata i argumenta za tužbu protiv HRT-a o nepoštivanju ugovora s Vladom.

IMENOVANO POVJERENSTVO ZA NEPROFITNE MEDIJE

Temeljem prijava pristiglih na Javni poziv Ministarstva kulture za iskaz interesa kandidata za imenovanje članica i članova Stručnog povjerenstva za neprofitne medije, izabrano je sedam kandidatkinja i kandidata koji su se istaknuli svojim teorijskim i praktičnim radom u medijima te razumijevanjem društvene funkcije neprofitnih medija. Osim životopisa i pisanih osvrta, sve kandidatkinje i kandidati su ocjenjivani i temeljem strukturiranog intervjua u kojem su imali prilike izložiti svoje shvaćanje problema i mogućnosti neprofitnih medija. Konačan izbor se vodio i raznolikošću kompetencija odnosno potrebom da u povjerenstvu budu zastupljeni različiti pristupi i iskustva - od akademskog i aktivističkog, do profesionalno-medijskog. Članice i članovi sedmeročlanog povjerenstva za neprofitne medije su: Ana Marija Simić, Đurđica Klancir, Krešimir Krolo, Zdenko Duka, Nina Ožegović, Agata Juniku, Marko Pekić. Povjerenstvo se imenuje na mandat od 1. srpnja 2014. do 30. listopada 2015. godine. Zadaće Povjerenstva uključuju: vrednovanje projekata i izradu pisanih analiza prihvaćenih kao i odbijenih projekata pristiglih na Javni poziv za potporu neprofitnim medijima; vrednovanje projekata i izradu pisanih analiza prihvaćenih kao i odbijenih projekata pristiglih na Javni poziv za ugovaranje novinarskih radova u neprofitnim medijima; utvrđivanje prijedloga odluke o dodjeli financijske potpore; praćenje i izvještavanje o radu korisnika potpore te redovite sastanke u Ministarstvu kulture. Ovogodišnji Javni poziv za dodjelu bespovratnih sredstava neprofitnim medijima objavljen je 18. lipnja nakon petomjesečnog savjetovanja koje je imalo sljedeće faze: sastanke i rasprave s članicama i članovima Povjerenstva za neprofitne medije (od 2013. godine) u veljači, korisnicima bespovratnih sredstava (od 2013. godine) u ožujku i rasprave na mailing listi neprofitni@goooglegroups.hr kojoj su mogli pristupiti svi zainteresirani. Nakon provedenih savjetovanja, Nacrt Uputa za prijavitelje objavljen je na mrežnim stranicama Ministarstva kulture 27. svibnja, a internetsko savjetovanje sa zainteresiranom javnošću potrajalo je do 8. lipnja 2014. godine. Svoje primjedbe i prijedloge uputilo je šest medija. Cjelokupni proces evaluacije i savjetovanja, zajedno s Izvješćem o provedenom savjetovanju, bio je osnova za objavu ovogodišnjeg Javnog poziva.

PREDSTAVLJENO NOVO SUČELJE HINE

Hrvatska izvještajna novinska agencija predstavila je svoje novo web sučelje te novi javni servis čiji će sadržaji biti pristupačni svim građanima. - Tri su značajne novosti vezane uz novo web sučelje - otvaranje javnosti, tj. dostupnost sažetaka vijesti svima, multimedijalna platforma i dostupnost emisije na pametnim telefonima", istaknuo je na predstavljanju u Hrvatskom novinarskom domu glavni urednik Hine Serđo Obratov. Na novom web sučelju bit će objavljivani audio prilozi s izvornim tonskim zapisima, video prilozi te autorske fotografije. Novost su i potportali Regije, Ekologija, Manjine i Zdravstvo, kao i potportal Teme koji donosi kronologije i analize nekih od najaktualnijih zbivanja koja trajnije zaokupljaju interes domaće i međunarodne javnosti, a ti će sadržaji također biti dostupni javnosti, istaknuo je. - Oslonili smo se na vlastite snage koliko god je moguće i stvorili znatno moderniji, multimedijalni proizvod koji se može koristiti od danas, istaknula je ravnateljica Hine Branka Gabriela Valentić. Najavila je da će Hina u rujnu biti domaćin europske konferencije nacionalnih agencija koja će se održati u Splitu, a glavna tema bit će financiranje agencija javnim novcem. Europska komisija u ožujku je donijela odluku koja je značajna za budućnost europskih novinskih agencija, odobrivši francuskoj državi da djelomično financira nacionalnu agenciju jer se radi o općem interesu, uz uvjet da se tim novcem financira pružanje javne usluge, odnosno sadržaji dostupni javnosti. U tom smjeru, kazala je Valentić, razvijena je nova web stranica, a Hinu očekuju pregovori s Ministarstvom kulture o definiranju javnog servisa agencije te izmjene zakona koje bi joj omogućile nastavak financiranja te potpuno usklađivanje s propisima Europske komisije i mišljenjem Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja.

ZAPOSLENICI RADIO ŠIBENIKA ŠTRAJKOM DO PLAĆA

Zaposleni na Županijskom radiju Šibenik, članovi Sindikata obrazovanja, medija i kulture Hrvatske, udruženog u Savezu samostalnih sindikata Hrvatske početkom srpnja održali su štrajk radi neisplate plaća za travanj 2014. godine. Zaposlenici radija su izdali i proglas u kojems stoji: Mi, radnici Radio Šibenika od danas smo u štrajku nakon puna tri mjeseca, koliko radimo bez plaće. Prije svega želimo se ispričati vama koji ćete ostati zakinuti za dio našeg programa koji u štrajku nećemo odrađivati i upravo zbog toga nam je bilo najteže donjeti odluku o pokretanju štrajka. Žao nam je što moramo prekinuti rad i na taj način upozoriti na neodrživo stanje u kojem je postalo nemoguće normalno raditi i živjeti, ali vjerujemo kako razumijete da se moramo i na ovaj način pokušati izboriti za svoju egzistenciju i pravo na plaću za obavljeni posao. Ovim štrajkom želimo upozoriti i javnost da je Radio Šibenik u svojih 45 godina neprekinutog rada doveden u situaciju u kojoj postaje upitna njegova budućnost i opstanak. Naša je želja da Radio Šibenik opstane i ostane relevantan lokalni medij okrenut prije svega potrebama građana Šibenika i Šibensko-kninske županije. S tom zadaćom niti u štrajku nećemo prekinuti objavljivanje obavijesti i informacija važnih za svakodnevni život naših slušatelja, niti ćemo prekidati emitiranje na našim frekvencijama. Nećemo ugroziti niti sve naše oglašivače, koji, i tijekom štrajka, mogu očekivati ispunjavanje svih ugovorima preuzetih obveza emitiranja reklamnih poruka i nesmetano ugovaranje novih poslova. Vjerujući kako razumijete našu potrebu da, nako svih dosadašnjih izvještavanja o drugima koji su bili u situaciji sličnoj našoj, konačno javno progovorimo i o sebi samima, iskreno se nadamo da ćete uvažiti našu ispriku i ostati s nama na frekvencijama vašeg Radio Šibenika. Istodobno Hrvatsko novinarsko društvo zahtijeva od vlasnika Županijskog Radija Šibenik (Zagreb Montaža i Adrial Plus imaju više od 54 posto dionica) da odmah riješe razloge zbog kojih je došlo do legitimnog štrajka novinara i drugih zaposlenika Radija Šibenik, u koji su stupili još prošlog petka 4. srpnja. Novinari Radija Šibenik su u štrajku jer tri mjeseca nisu primili plaću a Uprava se dosad nije uspjela dogovoriti sa zaposlenicima i uskraćuje daljnje dotacije, dok je Skupština Radija Šibenik odlučila zatražiti predstečajnu nagodbu. Ističemo da je iznimno važno da Radio Šibenik nastavi emitirati. To je tehnički dobro opremljen radio s gotovo polustoljetnom tradicijom i koncesijom sve do 2022. godine i tamo rade kvalitetni novinari. Radio Šibenik slušan je i bitan informativni medij. Novinarska radna mjesta posljednjih godina u Šibeniku ionako su opasno ispražnjena. Pozivamo i lokalne županijske i gradske čelnike da se uključe u rješavanje problema i traženje izlaza jer, iako je Radio Šibenik sada u privatnom vlasništvu, dokapitalizacija i prebacivanje većinskog dijela iz ruku lokalne samouprave privatnicima 2009. godine provedeni su upravo u funkciji opstanka, pa je opstanak tog Radija i dalje odgovornost i lokalne samouprave, stoji u priopćenju koje potpisuju predsjednik HND-a Zdenko Duka i za Ogranak HND-a Šibensko-kninske županije Hrvoslav Pavić, predsjednik.

U GROŽNJANU O MEDIJIMA I ZDRAVLJU

Dvadeset i prvo izdanje tečaja Mediji i zdravlje održalo se krajem lipnja u Grožnjanu, a tema ovogodišnjeg susreta bila je Recite DA kampanji. Skup je svake godine mjesto susreta i predstavljanje gorućih tema u zdravstvu, te otvorene rasprave o budućnosti zdravstvenog sustava u Hrvatskoj. Na skupu sudjeluju ministri, ravnatelji zdravstvenih ustanova, vodeći hrvatski novinari koji prate zdravstvo, predstavnici farmaceutskog sektora, zdravstvene administracije i nevladinih udruga. Skup je ove godine bio posvećen temama iz područja komunikacije u zdravstvu - zdravstvenoj pismenosti, mogućnostima koje napredak komunikacijske tehnologije pruža zdravstvenom sustavu, ulozi glasnogovornika i službi za odnose s javnošću, zdravstvenim kampanjama, te financiranju zdravstvenog sustava. Organizatori su škola narodog zdravlja "Andrija Štampar" Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska mreža zdravih gradova, Hrvatsko novinarsko društvo - Zbor zdravstvenih i medicinskih novinara HND-a, te udrufa Difrakcija.

IZ RADA HND-a i SNH

UPITNE NOVINARSKE SLOBODE

U vremenu posvemašnje tabloidizacije, jedan je od glavnih problema našeg novinarstava kako pridobiti privatne medije da se bave ozbiljnim novinarstvom i da temama izražavaju javni interes. Tamo gdje dominiraju privatni interesi vlasnika, nerijetko nema javnog interesa - tamo dominiraju interesi ekonomske i političke elite", ustvrdio je predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Zdenko Duka na konferencija koja je bila dio projekta "Odgovor građana na klijentelizam u medijima (MEDIA CIRCLE)", koji financira europski IPA CSF program. Cilj tog projekta je uspostaviti neovisan, održiv i višeslojan međudržavni mehanizam za aktivno praćenje medijskih politika u jugoistočnoj Europi. Duka je istaknuo da je u Hrvatskoj u posljednjih šest godina izgubljeno više od 30 posto novinarskih radnih mjesta. - Novinari i javnost zadnja dva desetljeća pribojavaju jačeg utjecaja politike u oblikovanju medijskog sustava i utjecaja na medije, prije svega zbog nasljeđa socijalizma i posvemašnjeg nadzora dugovladajućeg HDZ-a nad privatiziranim medijima u 90-tim godinama, kazao je Duka i osovrnuo se i na fizičke napade na novinare u regiji napomenuvši da je situacija u Hrvatskoj, što se toga tiče, nešto bolja. Čuvari demokracije - novinari u zadnje vrijeme su iznimno ugrožena profesija u cijeloj Europi, a posebno u jugoistočnoj Europi - ugroženi su i fizički, ali prije svega socijalno, upozorio je. - Novinari su ugroženi zato što u velikoj ekonomskoj krizi i krizi novina gube posao, smanjuju im se plaće, sve ih je više izvan redovnog radnog odnosa, u različitim su oblicima honorarne suradnje koji su u Hrvatskoj, ali i na prostoru cijele regije, veoma nesigurni i mogu se prekinuti istog trena. Cijelo društvo mora čuvati čuvare demokracije - novinare, ali društvo katkad mora znati zaštititi i demokraciju od njezinih čuvara, ne od samih novinara nego neprimjerene moći vlasnika", poručio je Duka. Izvršni direktor Partnerstva za društveni razvoj Munir Podumljak kao zajednička goruća pitanja zemalja u regiji naveo je nepostojanje sistematiziranih podataka o medijima - o vlasničkoj strukturi, tržišnim udjelima medija, udjelu pojedinih oglašivača, financiranju medija iz javnih izvora, te učinku regulatornih i nadzornih tijela i njihovih odluka. Sposobnost društva da odgovori na izazove demokracije proporcionalna je integritetu medijske scene.

RADIONICE ZA PRISTUP INFORMACIJAMA

Povjerenica za informiranje i Hrvatsko novinarsko društvo, početkom srpnja organizirali su prvu u nizu radionica za novinare pod nazivom "Mediji u akciji: Pristup informacijama za novinare". Od kolovoz do konca godine u planu je još nekoliko radionica na kojima će se novinarima približiti prava koja prozlaze iz Zakona o pravu na pristu informacijama i Zakona o medijima. Oba dokumenta propisuju uvjete i način ostvarivanja pristupa informacijama. Cij je edukacije osvijestiti kakve informacije novinari mogu tražiti od tijela javne vlasti te u kojim ih rokovima mogu dobiti. Na radionicama novinari uče i kako oblikovati zahtjev za pristup informacijama, ali i kako postupiti u slučajevima da tijelo javne vlasti odbije dati informaciju ilise ogluši na zahtjev.

IZ SVIJETA I REGIJE

U ITALIJI 20,8 EURA ZA 1600 SLOVNIH MJESTA

Izdavačke kuće moraju obvezatno zaposliti jednog mladog novinara na svaka tri koja su otišla u prijevremenu mirovinu. Kako javlja dopisnik Večernjeg lista iz Rima Silvije Tomašević novinari moraju dobiti najmanje 20,8 eura za 1600 slovnih mjesta teksta. Izdavači će biti oslobođeni poreza na novozaposlene mlade novinare. Otvoren prostor s besplatnim internetskim povezivanjem za slobodne mlade novinare. To su samo neke od mjera s kojima talijanska vlada želi poduprijeti izdavačku djelatnost koja je u krizi i gdje se zapošljava sve manje ljudi. Podtajnik talijanske vlade Luca Lotti potpisao je dekret o osnivanju izvanrednog fonda u potporu izdavaštva za trogodište 2014.-2016. u ukupnom iznosu od 120 milijuna eura. Dekret određuje načine dobivanja sredstva iz fonda za 2014. koja iznose ukupno 45 milijuna eura, a koja trebaju biti utrošena u ulaganja u tehnološku inovaciju i digitalizaciju, te u potporu zapošljavanja novinara, programe obnove tvrtki i revizije zaposlenika među kojima i za slanja u prijevremenu mirovinu.

U SRBIJI PRIVATIZACIJU ČEKA 81 MEDIJ

Državni tajnik u Ministarstvu kulture i informiranja Srbije Saša Mirković izjavio je da je u državnom vlasništvu 81 medij koji čeka privatizaciju ili je u nekoj fazi privatizacije. Mirković je na sjednici skupštinskog odbora za kulturu i informiranje kazao da prema podacima Agencije za privredne registre, u Srbiji ima između 1.300 i 1.400 medija, a da je u oko 10 posto počelo povlačenje države iz vlasništva. On je kazao i da je pri kraju izrada tri medijska zakona: o javnom informiranju i medijima, elektroničkim medijima i zakona o javnim medijskim servisima (Radio televizija Srbije i Radio televizija Vojvodine). - Dobili smo određene komentare i mišljenja iz Europske komisije. Mi smo na te komentare poslali odgovore, rekao je Mirković navodeći da će narednih dana otputovati u Bruxelles i u direktnoj komunikaciji pokušati što je moguće više ubrzati proces kako bi se oni našli u skupštinskoj proceduri. Mirković je naveo i da će ti zakoni, posebno zakon o javnom informiranju i medijima, donijeti "boljitak" kada je u pitanju povlačenje države iz medija.

NAPAD NA NOVINARA: HITNO PRONAĆI NAPADAČE

Novinska agencija FoNet najoštrije je osudila brutalni napad na svog urednika Davora Pašalića, koga su u blizini stana na Novom Beogradu, u dva navrata pretukla trojica huligana, i zahtjeva hitnu akciju policije i tužiteljstva, kako bi napadači što prije bili pronađeni i kažnjeni. Novinska agencija FoNet očekuje da istraga najhitnije utvrdi i motive ovog bezumnog nasilja, budući da su napadači, osim pokušaja iznude novca, Pašalića najgrublje vrijeđali i na nacionalnoj osnovi. Novinska agencija FoNet pozvala je svjedoke da se jave policiji i pruže potrebne informacije i traži efikasnu reakciju pravne države, kako bi se na ulicama Beograda i širom Srbije konačno stalo na put ugrožavanju prava na život, nasilju i svim vidovima netolerancije. Novinska agencija FoNet upozorava na kontinuitet prijetnji i napada na novinare u Srbiji, koji su godinama, iz najrazličitijih razloga, izloženi brutalnom nasilju. Napad na Davora Pašalića osudili su i Ministarstvo kulture i informiranja, OEBS, UNS, NUNS, ANEM, Ministarstvo pravde i mnogi drugi.

NOVINARI AL-JAZEERE U EGIPTU DOBILI 7 DO 10 GODINA ZATVORA

Egipatski Kanađanin Muhamed Fadel Fahmi, šef ureda Al-Jazeere prije nego je postaja zabranjena u Egiptu i njegov australski kolega Peter Greste osuđeni su na sedam godina zatvora, dok je Egipćanin Baher Muhamed dobio istu kaznu kojoj je pridodana još jedna u trajanju od tri godine te će on u zatvoru morati provesti 10 godina. Sva trojica su bila u pritvoru gotovo 160 dana. U okviru te afere koja je izazvala međunarodni prosvjed, još 11 optuženika kojima je suđeno u odsutnosti osuđeno je na 10 godina zatvora. Ukupno su 16-orica optužena za pripadnost "terorističkoj organizaciji" Muslimansko bratstvo te da su željela "naškoditi ugledu Egipta", a četiri stranca da su širila "lažne vijesti" kako bi podržali Bratstvo.

ARGENTINSKA TRAGEDIJA U BRAZILU

Nažalost dvoje mrtvih argentiskih novinara epilog su tek završenog SP u Brazilu. Prvo je novinarka Maria Soledad Fernandez (26) poginula u prometnoj nesreći nakon povratka s utakmice Argentina - Švicarska. Tročlana novinarska ekipa vraćala se s utakmice igrane u Sao Paulu, kada je vozač izgubio kontrolu nad automobilom i sletio u provaliju. Maria Soledad Fernandez ispala je iz automobila i preminula od zadobivenih ozljeda. Dvojica njezinih kolega ozlijeđeni su, ali njihovi životi nisu ugroženi. Mlada novinarka je izvještavala za tv postaju DirecTV Sports. Inače, Maria Soledad Fernandez je kćer uglednog argentinskog novinara Miguela 'Titia' Fernandeza, koji za državnu televiziju izvještava sa SP-a, no on nije bio u automobilu. -Marija je bila mlada djevojka puna života. Igrači su je iznimno cijenili i poštovali i teško ima je pala vijest o njezinoj nesreći, kazao je glavni tajnik Argentinskog nogometnog saveza Juan Carlos Crespi. U drugoj tragediji poznati argentinski sportski novinar Jorge Lopez poginuo je u prometnoj nesreći u predgrađu Sao Paula kada je na taksi kojim se vozio naletio ukradeni automobil. Do nesreće je došlo samo nekoliko sati prije no što će na Areni Corinthians u Sao Paulu Argentina započeti svoj polufinalni dvoboj na Svjetskom nogometnom prvenstvu protiv Nizozemske.

Povratak

AKTUALNO