Generalovu buku treba zaobiæi u široku luku!?

03.04.2002.

Piše Zvonimir KRSTULOVIÆ Slobodan Praljak, umirovljeni general, bez obzira za njegove zasluge i "zasluge" u Domovinskom ratu, u široj domaæoj i svjetskoj javnosti ponajprije notiran kao naredbodavac rušenja Starog mosta u Mostaru, dobio je, nedavno slom, izgleda, tananih mu živaca. Suflirao mu je u tome i sudrug po sudbini general Miljenko Crnjac. Ponajprije izazvani neobiènom izjavom - neobiènom za ministre obrane, neobièno eksplicitnom i tvrdokornom za ministra Jozu Radoša - da se RH u sluèaju napada moæne vojne sile, prema sadašnjem stanju stvari u našoj vojsci, nije u stanju sama obraniti, generali Slobodan Praljak i Miljenko Crnjac, umirovljenici po istoj osnovi, na konferenciji za novinare iznijeli su niz prostakluka koje bi Jasna Ulaga-Valiæ, glavna urednica HTV-a, da je rijeè o filmovima na HTV-u, predikatizirala s oznakom "18", poradi tvrdog i prostog rjeènika. Dakle, nepreporuèljivo mladima do 18 godina. Da postoji predikatizacija tekstova u novinama, izvještaje s reèene pressice trebalo bi oznaèiti s oznakom koja preporuèa zaobilaženje toga sadržaja u velikom luku. Poradi primitivne retorike i pjene na ustima, primjerenije bijesnim psima nego èasnim generalima, èasne vojske, makar umirovljenima. Verbalno milo na verbalno drago Vraæajuæi Radošu verbalno milo za verbalno drago, general Praljak, sravnatelj svjetske baštine, na konferenciji za novinare nije ni krio da ministra želi uvrijediti i po cijenu da ga ovaj tuži. Ministra Radoša "poèastio" je doslovno ovako: "Obièno malo govno koje smrdi, intelektualni kreten i budala." Nije zaboravio ni predsjednika RH Stipu Mesiæa koji je kršten "moralnom gnjidom, ispodprosjeène inteligencije". Dražena Budišu, novoustolièenog dopremijera, nazvao je "politièkim narcisoidnim lešom". Prigodom toga Praljak je rekao da se trenutaèno ne može sjetiti svih uvreda kojima želi uvrijediti spomenute osobe, ali da novinari slobodno mogu sami ispisati nisku uvreda prema svojoj maštovitosti, a u njegovo ime. Dakako, naglasili su Praljak i Crnjac da sve što iznose, rade to u vlastito ime. Na uvrede umirovljenika Praljka i Crnjca - ministar Radoš, predsjednik Mesiæ i dopremijer Budiša vjerojatno neæe ni trepnuti, ne želeæi davati dignitet takvim fekalnim intelektualnim nizinama. Meðutim, ova novinarska konferencija otvorila je brojne novinarsko-nakladnièke dileme koje ne od juèer postoje u tuzemnom nakladništvu. Temelj za formiranje odnosa spram navedenog verbalnog divljanja, prema Kodeksu èasti Hrvatskog novinarskog društva, novinar bi mogao potražiti u sljedeæem naputku: "U obavljanju svojega posla i djelovanja novinar se mora rukovoditi opæim naèelima i etikom novinarskog poziva." Takoðer i "novinar je dužan poštovati etiku javne rijeèi i kulturu dijaloga...". Kako su navedene odrednice ipak prilièno opæe i široke novinaru je, zapravo, stavljeno na savjest moguænost vlastitog odabira pristupa u takvim izvanrednim sluèajevima. Niskosti za "Hyde park" A kako uopæe reagirati? Treba li se možda rukovoditi linijom principa novinarske solidarnosti pa ni u kojem mediju ne prenijeti izreèene verbalne bljuvotine? U takvom sluèaju svoje niskosti Slobodan Praljak i Miljenko Crnjac umjesto preko novina bili bi prisiljeni uputiti s banèiæa nekog zagrebaèkog "Hyde parka". Možda "špice"? No, pitanje je bi li za takav verbalni smrad naišli na razumijevanje šetaèa i osobito tamošnjih pozornika. Ovi potonji mogli bi njihove verbalizme podvesti pod uznemiravanje graðanstva, u povoljnijem sluèaju, ili u nepovoljnijem - kao iskaz koji pretendira na okruženje Vrapèa i tamošnje ustanove koja se bavi i takvima. Ali - o aromatiènosti podneblja! - da novinari nisu prenijeli Praljkovu verbalnu eskapadu o Radošu govnu, Mesiæu gnjidi i Budiši lešu, za Praljka i poboènike njegova mišljenja znaèilo bi, ni manje ni više nego: još jedan dokaz kako živimo u vremenu cenzuriranih medija. Prema našem Zakonu o javnom priopæavanju novinar ima pravo odbiti napisati, odnosno pripremiti ili sudjelovati u oblikovanju priloga kojem se sadržaj protivi pravilima novinarskoga zanimanja i etike. Takoðer, ako novinar odbije izvršiti nalog jer bi izvršenjem naloga kršio pravila novinarskoga zanimanja, poslodavac mu ne može otkazati ugovor o radu, umanjiti plaæu ili izmijeniti položaj u uredništvu. Novinarska praksa u Hrvata, osobito u posljednjih desetak godina bilježi brojne "pothvate" od kojih su pojedini toliko besramni da su gotovo zaslužili svoje kodekse. Novinski reci i eter korišteni su za mnoge žurnalistièke "inovativnosti", od objavljivanja "listi za odstrel" tzv. nelojalnih graðana (uz adrese i telefonske brojeve) do izmišljenih intervjua s bjeguncima. Što, dakle, s Praljcima i Crnjcima ubuduæe? Bez obzira što se nakladnik prema Zakonu o javnom priopæavanju oslobaða od odgovornosti za eventualnu naknadu štete, ako - ilustrirajmo sluèajem koji je povod ovome napisu - ministar Radoš tuži nakladnika što je prenio Praljkove uvrede. Nakladnik se oslobaða od odgovornosti ako je objavljena informacija "toèno izviješæe s javnoga skupa", a njezin smisao nije povrijeðen urednièkom obradom. Unatoè tome - na pitanje što ubuduæe s Praljcima i Crnjcima - odgovor, pa makar i uz prethodnu javnu raspravu, oèekujemo od Hrvatskog novinarskog društva.

Povratak