Najviše prostora crnim kronikama

16.07.2002.

ZAGREB, 15. srpnja - Vijesti i izvještaji objavljeni u crnim kronikama Jutarnjeg i Veèernjem lista, a u manjoj mjeri i Novog lista dominiraju u izvještaju »Neprofesionalizam, dezinformacije i nesnošljivost u hrvatskim tiskanim medijima od 1. travnja do 30. lipnja« Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava (HHO).
Glavna je zamjerka »uèestala praksa da se pojedinci osumnjièeni zbog teških kaznenih djela poput silovanja, pedofilije, ubojstva i sliènih predstavljaju na stranicama novinama punim imenom i prezimenom, a nerijetko i fotografijom, unatoè èinjenici da, kao što je viðeno u nekim sluèajevima, protiv njih još nije bila pokrenuta niti istraga a kamoli kazneni postupak«.
U izvještaju se navodi da se Jutarnji list specijalizirao »ne samo u objavljivanju punih imena i prezimena nego i u stvaranju svojevrsnih "dosjea" osumnjièenika, temeljenih ugalvnom na neprovjerenim informacijama, poluinformacijama i dezinformacijama«. Takav pristup rezultira donošenjem presuda unaprijed, što je »jedan od najrazvidnijih primjera takvog neetièkog pristupa temi«. Sporan je tekst Jasmine Trifunoviæ, objavljen 16. travnja, u kojem se imenom i prezimenom proziva ginekologa kao odgovornog za to što je dijete roðeno sa slomljenom kljuènom kosti. Takoðer se navodi tekst Minje Gugiæ zbog navoðenja imena, prezimena i nadimka èovjeka osumnjièenog za pedofilske sklonosti. U trenutku objave teksta, istraga još nije ni poèela. Jutarnji je naveo i ime i prezime odvjetnika, kojeg je policija uhvatila u prometnom prekršaju. Izdvojen je i sluèaj objavljivanja imena i prezimena maloljetnog sina poznatog politièara, koji je bio u skupini koja se sukobila s policajcima. Tu informaciju objavili su Jutarnji i Veèernji list.
Redakciji Novog lista spoèitava se objavljivanje imena i prezimena profesora iz osjeèke Glazbene škole, osumnièenog da je imao spolni odnos s dvije uèenice u školi. Veèernji je list 28. travnja u nadnaslovu i naslovu teksta spomenuo nacionalnu pripadnost osoba koje su izazvale incident. Rijeè je o Romima, a »navoðenje etnièke pripadnosti uistinu je vrlo rijetko u hrvatskim tiskanim medijima, no kada se radi o manjinama poput Roma, iznimke su oèito moguæe«.
Odnos medija prema Romima podrobnije se analizira. Naime, HHO je podupro tužbu 57 romskih obitelji iz Meðimurja zbog segregacije i diskrimancije romske djece u pojedinim školama te županije. Na to su uslijedile brojne reakcije u medijima. U izvještaju se navodi èlanak »Nezadovoljne Rome u "vlak bez povratka"« Ivice Jurgeca, objavljen u tjedniku Meðimurje, 23. travnja. Taj tekst se i iscrpno citira. Istim povodom spominje se i tekst »Tužitelj nije Ortynski zove se Puhovski«, objavljen u tjedniku Meðimurske novine u kojem se autor »obraèunava u rasistièkom tonu s predsjednikom HHO-a Žarkom Puhovskim«.
Jednom se spominje i Vjesnik, »dnevnik koji se dosad držao vrlo profesionalno i odgovorno«. Rijeè je o tekstu katolièkog sveæenika mr. Luke Vuce, objavljenom u rubrici Stajališta. Vuco je reagirao na izjave nekih srpskih politièara u Hrvatskoj o broju Srba u Hrvatskoj, a »opisuje Srbe i njihovu kulturu temeljem kolektivnih obrazaca, zapravo stereotipova i predrasuda koji odišu nesnošljivošæu«.
U tom se izvještaju ne spominju tjednici Fokus i Hrvatsko slovo, jer je, »po svemu sudeæi, u promatranom razdoblju došlo do odreðenog pozitivnog pomaka u njihovu pisanju, odnosno ublažavanja izvjesnih "tvrdih" i netolerantnih stavova koji su promicani tijekom prijašnjih razdoblja«. Primjeri koji se u izvještaju spominju dio su velikog broja èlanaka, koji se »svakodnevno objavljuju u našim tiskovnim medijima i koji nanose golemu štetu pojedincima i, dakako, samoj novinarskoj struci«.
Tihomir Ponoš

Povratak