Izbor uz prijetnju baseball palica

28.01.2003.

Problem uspostave stabilnoga tržišnog modela prodaje jadranskih hotelskih kuæa, buknuo politizacijom sluèaja Sunèani Hvar, još ni izdaleka nije završen. Prva dodjela koncesija nad plažama i sadržajima na pomorskom dobru, zahvaljujuæi sluèaju Zlatnog rata u Bolu, te pritiscima i prijetnjama lokalnih politièara u sluèaju Velike Raduèe u Primoštenu, sve više blokiraju Vladine zamisli o novom zamahu hrvatskog turizma. Politièko miješanje u prodaju hotela i manipulacije koncesijama radi osobne koristi, mogu presudno utjecati na buduænost hrvatskog turizma. Vodi se oštra, na trenutke i prljava borba koja, poprimi li široke razmjere, izostane li inicijativa pojedinih ministarstava, hrvatski turizam, posebno u Dalmaciji, može dovesti na "crne liste" inozemnih investitora i operatera. Dogaðaji u Primoštenu oko dodjele koncesije na plažu Raduèa jasno upozoravaju da bi odreðeni tip politièkog ponašanja mogao postati modelom i pravilom.

Podijeljeni Primošten
Opæinsko vijeæe Primoštena na èelu sa Stipom Petrinom, javnosti poznatim po sukobu s mještanima i uporabi nunèaka, donijelo je odluku po kojoj neæe dopustiti da koncesiju na plažu Raduèa ponovno dobije hotelsko poduzeæe "Primošten", èiji su hoteli "Zora", "Slava" i "Raduèa", smješteni baš na poluotoku Raduèa, uokolo plaže, i koje je, sasvim logièno, tom plažom upravljalo 35 godina. Predsjednik Opæinskog vijeæa Stipe Petrina poveo je borbu za Raduèu, s objašnjenjem da se koncesija na plažu ne smije dati "Primoštenu", koji ima novog vlasnika, tvrtku "Diamant marina" iza koje stoji maðarski kapital, veæ mjesnom komunalnom poduzeæu "Bucavac", koje je doskora odvozilo smeæe i održavalo èistoæu javnih površina.
Petrina je, kao potpuno legalan, uveo model odluèivanja prijetnjama i pritiscima, kažnjavanja i demonstraciju sile. Prije svega nad svojim sumještanima. Javno obznanjujuæi kako staje na "zadnju crtu obrane nacionalnih interesa pred Ugarima kojima neæemo ni pod koju cijenu dati da upravljaju našom djedovinom", Petrina je ušao i u sukob sa èelnicima županije, najavljujuæi obraèun baseball palicama sa svakim vijeænikom Skupštine Šibensko-kninske županije koji æe se uskoro, prilikom glasovanja o koncesiji na plažu na poluotoku Raduèa, usuditi diæi ruku za Hotele "Primošten", koje je novi vlasnik kupio na natjeèaju hrvatske Vlade i samo na sanaciji stanja u poduzeæu potrošio 18 milijuna eura. Takvim vijeænicima, "izdajicama nacionalnih interesa", Petrina je zaprijetio slanjem desetak primoštenskih momaka s baseball palicama, a da nitko od službenih državnih organa na to još nije reagirao. Šibenski dožupan Miho Mioè otvoreno je i javno Petrinu nazvao glavnim mafijašem u Primoštenu.
U pohodu na Raduèu Petrina je podijelio Primošten. Najavio je protestni dolazak mještana pred Županiju, proglašenje opæinskog neradnog dana, posebne autobuse, demontracije, transparente i zastave, oèito inspiriran dogaðajima u Bolu, kada su Boljani imali razloga povjerovati da se sa Zlatnim ratom trguje na raèun mjesta. Ali Petrina najavljuje i manipulaciju i odvoðenje djece iz djeèjeg vrtiæa i osnovne škole, vjerske propovijedi protiv stranog investitora, višesatni koncert puhaèkog orkestra dok vijeænicima ne dosadi svirka, i na kraju, "demokraciju" s baseball palicama. Ali, svi Primoštenci, posebno oni koji svoju buduænost vide u razvoju turizma, novom zapošljavanju i poslovanju najveæe hotelske kuæe, s èijom obnovom je novi vlasnik veæ poèeo, ne podržavaju takve nasilne metode i žele da Raduèom i dalje, bez ogranièenja za ostale graðane, upravlja hotelska kuæa.
Na javnom skupu predsjednik Opæinskog vijeæa je tražio od svih primoštenskih institucija i organizacija bezrezervnu podršku, od mjesnih odbora, djeèjeg vrtiæa, osnovne škole, puhaèkog orketra, poljoprivredne zadruge, komunalnog poduzeæa. Ali Petrinu i njegove zahtjeve nisu podržali lokalni župnik, vatrogasci, malonogometni klub, HDZ, vaterpolisti i Matica hrvatska. To je strašno naljutilo mjesnog voðu. Matica hrvatska je prva osjetila bijes Stipe Petrine. Opæinsko poglavarstvo uskratilo je novèanu potporu njezinu radu, na ulaznim vratima prostorija Matice je promijenjena brava pa je tako najstarija kulturna institucija praktièki deložirana i onemoguæen joj je rad. Petrina ju je javno prozvao i preporuèio da promijene ime u Matica ugarska.
Teško se ne zapitati što s takvim oblicima "demokracije" imaju Petrinini koalicijski partneri SDP i HNS. U Primoštenu kažu da je potpuno neizvjesno hoæe li bijesu lokalnog moænika moæi izbjeæi mjesni župnik i vatrogasci. I dok se situacija bez razloga zaoštrava, u Primoštenu se prisjeæaju da je Petrina stalno iskazivao neslaganje s Vladinom odlukom o prodaji hotela Maðarima, da je bez ikakvih argumenata vrijeðao investitore i tvrdio da iza njih stoji srpski, Arkanov kapital. Meðutim, novi sukob kojim je podijelio Primošten na vidjelo je izbacio i Petrinine grijehe - gradnju kuæe bez graðevne dozvole, sporni prikljuèak na vodu, ali i osobni interes u borbi za koncesiju nad plažom Raduèa.

Život ili smrt
Naime, Petrinina supruga ima koncesiju nad teniskim terenima u vlasništvu "Primoštena", pa bi se s konsecijom na plažu Raduèa posao, kažu Primoštenci, dobro mogao razvijati. Petrina službeno tvrdi da komunalno poduzeæe "Bucavac" mora dobiti koncesiju, jer da je ovo rat s Maðarima na smrt ili život, protiv strane okupacije. A, kada "Bucavac" dobije koncesiju, istièe javno Petrina, dat æe je u podzakup Maðarima, dakle, hotelskom poduzeæu "Primošten". Takva konstrukcija zakonski i pravno potpuno je nemoguæa pa Petrina obmanjuje mještane i nezakonitim rješenjima. Primoštenci neæe dobiti ni posao ni plaæe, a Primošten nema ni razvojnu perspektivu ni buduænost.
Prvo, veæ otvaranje problema koncesija na pomorskom dobru, bez zakonskih odrednica koje æe sprijeèiti zloporabe i manipulacije, rezultirat æe "poplavom" traženja lokalnih uprava da svaka svojemu mjestu osigura stalni izvor prihoda. Ako se "model Petrina" poène pojavljivati i u drugim turistièkim mjestima duž jadranske obale, to neæe biti samo epidemija koja æe blokirati odnose na relaciji lokalna vlast-državna uprava, koja æe zadati brige Ministarstvu pomorstva, Ministarstvu pravosuða i lokalne uprave, nego æe u velikoj mjeri u potpunosti blokirati turistièku sezonu i hrvatske turistièke perspektive, te svaka daljnja inozemna ulaganja. Samo ureðeni i obnovljeni hoteli i drugi turistièki sadržaji donose boljitak. I Primoštenu i bilo kojem drugome mjestu koje se bavi mišlju da zatraži koncesiju nad svojom rivom, plažom ili drugim objektom.
Prema planu, maðarski investitor samo na poluotoku Raduèa u obnovu hotela želi uložiti 20 milijuna eura, hotele dovesti na razinu èetiri zvjezdice i Primoštenu donijeti 1500 novih ležaja. Investitor veæ proširuje marinu Kremik pa æe se poveæati broj nautièara i u marini æe dnevno boraviti 2000 ljudi. "Diamant marina" je veæ poèela s obnovom autokampa, u kojem æe dnevno takoðer boraviti 2000 ljudi. Sasvim je logièno da 5000 gostiju dnevno u hotelima "Primošten" neæe moæi opsluživati sad uposlenih 200 djelatnika, nego da æe morati doæi do zapošljavanja nove domaæe radne snage, prije svih Primoštenaca. Dolaskom hotelskih gostiju cijelo æe lokalno gospodarstvo, trgovina, usluga imati posla. Novi vlasnici "Primoštena" spremni su, po uzoru na Tribunj, sudjelovati u rješavanju komunalnih problema mjesta, vode, struje, kanalizacije, uvoðenja autobusnih linija, sportskih sadržaja. Ako se koncesija ne dodijeli hotelskoj kuæi "Primošten", i to na plažu koja je od njihovih hotela udaljena desetak metara, pitanje je ima li novi vlasnik ikakvog interesa ulagati u "Primošten" i Primošten milijune eura.

Poruka stranim investitorima
Pitanje je ima li "Diamant marina" interesa na Raduèi sagraditi velik broj sadržaja za goste i mještane, ukljuèivo i najveæi aqua-park na Jadranu. U Primoštenu je veæ mnogima postalo jasno da osobni interesi pojedinaca ne bi smjeli biti važniji od buduænosti cijelog mjesta i ulaganja najmanje 20 milijuna eura u razvoj primoštenskog turizma. Ali oni koji su se usudili javno misliti drugaèije, poput ogranka Matice hrvatske, kažnjeni su. Podršku svojoj kuæi daju zaposlenici "Primoštena", koji redovito primaju plaæe, ljudi koji su dobili otpremnine i sindikati. Razvoj "Primoštena" i Primoštena mogao bi teæi bez ikakvog stresa, skandala ili scena sliènih onima u Sisku, zbog Željezare, ili najava blokade ceste od Sinja prema Zagrebu, zbog "Dalmatinke". Pitanje je kome takav razvoj dogaðaja u Primoštenu nije u interesu.
Reakcije na skandal oko Sunèanog Hvara veæ stižu. Nakon Sunèanog Hvara uopæe nema ponuda za kupnju hotela "Živogošæe", "Jelsa", "Podgora", "Vodièanka". Ako u ratu za koncesiju po "modelu Petrina" iz Primoštena budu prisiljeni otiæi maðarski investitori, za njima i drugi, onda je evidentno da hrvatski, jadranski turizam grabi u propast. Dalmacija se od toga neæe oporaviti. Ako nekima toliko smetaju slovenski, maðarski ili strani kapital i investicije u turizmu, ako su strani ulagaèi s državne razine stimulirani, a na lokalnoj razini proskribirani, hoæe li sutra nekom "domoljubu" pasti na pamet da zaustavi moguæu prodaju Slobodne Dalmacije najboljem ulagaèu, recimo inozemnom, poput austrijske "Styrie" ili slovenskog "Dela". Dogaðaji u Primoštenu stoga šalju puno šire poruke.

Povratak