Ima li Vlada poštene namjere?

30.01.2003.

Anarhiju koja vlada Prisavljem treba okonèati, ali se bojim da je SDP u posljednje tri godine samo optrèao krug i vratio se na isto ono mjesto na kojemu je HDZ bio uoèi izbora 3. sijeènja, rezignirano je u tjednu koji je uslijedio nakon što je Vlada u parlamentarnu proceduru uputila konaènu verziju novoga Zakona o HRT-u u razgovoru za Televiziju ustvrdila saborska zastupnica DC-a Vesna Škare-Ožbolt, ne ostavljajuæi previše prostora dvojbama što stoji iza "sreðivanja" situacije na nekada državnom, a sada proklamirano javnom HTV-u. Autorica konkurentskog zakonskog prijedloga za koji tvrdi da je "podjednako opasan za svaku politiku" uvjerena je da se iza modela koji je izradio SDP-ov ministar kulture Antun Vujiæ, a blagoslovila Raèanova Vlada, krije namjera politièkog gospodarenja najutjecajnijom televizijom uoèi predstojeæih parlamentarnih izbora.
"Dualizam u vladanju Prisavljem, koji je proklamirao postojeæi zakon, pokazao se kao pogrešan model, jer je omoguæavao da razne politièke opcije preko svojih lobista utjeèu na program. To jednostavno nije dobro rješenje, no jednako je loš i sustav u kojemu bi glavni ravnatelj HRT-a, a upravo to sada zagovara Vlada, de facto birao glavnog urednika HTV-a", pojašnjava ona svoju sumnjièavost prema dobrim namjerama predlagatelja.
Ako se èlanovi Programskog vijeæa budu kandidirali na javnom natjeèaju, a parlament kao najviše zakonodavno tijelo u zemlji ih potvrðivao, oni bi svojim znanjem i reputacijom mogli jamèiti neovisnost institucije u èijem radu sudjeluju, rezonira Vesna Škare-Ožbolt, napominjuæi da si nitko od njih, zbog svojega ugleda, ne bi dozvolio da postane politièka lutka ove ili one opcije.
"No, ako glavnoga ravnatelja bude birao Sabor, na tu iznimno moænu poziciju može doæi doslovno bilo tko, jer tada ipak prevladavaju politièki afiniteti, a ne njegove struène kvalitete. On na HRT dolazi, jednostavno reèeno, kao produkt politike, a takvi èesto nisu sposobni za neki odluèniji iskorak prema doista neovisnoj televiziji", zakljuèuje ona.
Ovu su "grešku u koracima", još u vrijeme dok je parlamentarnim kuloarima kružio prvi nacrt Zakona o HRT-u, zabilježili i strani diplomati, pa je Hrvatska, na podužoj listini bjelosvjetskih zamjerki u rubrici "javna televizija", vrlo brzo zaradila još jedan negativan poen. HDZ je odmah takav pokušaj nabio na nos vladajuæoj koaliciji, optuživši je da izgara u želji da najmoæniji medij u zemlji po svaku cijenu upregne za vlastite politièke interese.
Greška je uèinjena svjesno, jer svaka vlast želi pod vlastitu kontrolu staviti HTV – uvjerena je i Dorica Nikoliæ iz HSLS-a, koja je još poodavno najavila da neæe diæi ruku za novi Zakon o HRT-u.
"U naèinu na koji danas SDP kreæe u izmjenu zakona o kojemu ovisi unutarnja struktura HRT-a vidi se da se ništa nije promijenilo još od vremena HDZ-a. Ni sada, kao ni onda, nitko iz Vlade ozbiljnije ne radi na opæem konsenzusu svih stranaka, bez obzira jesu li one na vlasti ili ne, iako je to jedini naèin da se izbjegne politièka kontrola HTV-a", smatra ona. Premda se slaže da najavljene promjene nimalo sluèajno zapoèinju upravo u izbornoj godini, ona ne misli da æe HTV, bez obzira tko njime vladao, odrediti izbornog pobjednika.
"Mislim da su graðani dovoljno zreli da se nakon svega neæe dati ponovno manipulirati, ali nema dvojbe da æe ovakva namjera ostaviti gorak okus na politièki sustav u zemlji. Hrvatska zavrjeðuje više demokracije nego je to bilo u vrijeme HDZ-a, a svedeni smo na to da se promijenio samo naziv stranke, ali je praksa, što se tièe HRT-a, ostala ista", zakljuèuje saborska zastupnica HSLS-a.
"Prijelazni" predsjednik Vijeæa HRT-a - koji se na toj dužnosti nalazio u razdoblju nakon 3. sijeènja, a prije izglasavanja formule o javnoj televiziji u još uvijek važeæem Zakonu o HRT-u - i sadašnji saborski zastupnik Libre Ivo Škrabalo bezoènima naziva tvrdnje po kojima aktualna vlast želi stvoriti politièku ovisnost Prisavlja o Banskim dvorima.
"Postojeæi zakon o HRT-u uèinio je krupan korak naprijed prema pretvorbi televizije iz državne u javnu ustanovu. Meðutim, Vijeæe HRT-a sastavljeno po tom zakonu i imenovano po ’delegatskom’ naèelu u praksi je palo na ispitu", analizira Škrabalo, ostavljajuæi otvorenim odgovor na pitanje je li za poraz zaslužno samo Vijeæe ili èitava zakonska formula.
On smatra da model koji je izradio Vujiæ ne odstupa od toga da glavnu ulogu u voðenju HRT-a ima Vijeæe kao dio civilnoga društva, ali ono je ovoga puta utemeljeno, smatra on, na odgovornosti.
"Nju ipak mora preuzeti Sabor kao najviše demokratski izabrano tijelo i reprezent svih graðana, a èinjenica da æe zastupnici potvrðivati èlanove Vijeæa uopæe ne znaèi i njihovu kontrolu nad ovim tijelom, nego samo pojaèavanje odgovornosti njegova autonomnog i slobodnog rada", svim kritièarima vlasti odgovara Škrabalo.
Znatno veæu rezervu prema Vladinim namjerama izražava LS-ovac Zlatko Kramariæ.
"Svima u koaliciji postavljam pitanje postoji li vizija što mi s HTV-om hoæemo i, ako ona postoji, koji su ljudi s kojima tu viziju želimo ostvariti. Pokazalo se da je veæina dosadašnjih rješenja bila ili ishitrena, ili su se pretvorila u puke improvizacije koje su dovele do ovoga oèito nemoguæega stanja", upozorava on. Vijeæe se ispolitiziralo, u njemu vlada rat svih protiv sviju, i možda je ponajbolji primjer da u svakome èovjeku èuèi mali totalitarist koji bi htio nešto ili nekoga kontrolirati, a koji æe ponajprije pokleknuti pred jednim tako moænim medijem kao što je televizija, ilustrira Kramariæ. Osvræuæi se na spekulacije po kojima SDP želi zagospodariti HTV-om nekoliko mjeseci uoèi najneizvjesnijih parlamentarnih izbora u povijesti hrvatskoga višestranaèja, donedavni predsjednik Liberalne stranke samo je kratko, ali znakovito kazao da ga Vujiæ "nije uspio uvjeriti da Vlada, kad je rijeè o HRT-u, ima samo poštene namjere".

Piše Marina KARLOVIÆ-SABOLIÆ
    

Povratak