Izmjene Kaznenog zakona stupile na snagu

18.07.2003.

ZAGREB, 17. srpnja – Zakon o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona (KZ) za koji oporba na èelu s HDZ-om smatra da nije izglasan s potrebnim brojem glasova stupio je na snagu, a primjenjivat æe se od 1. prosinca ove godine.
Izmjene KZ-a stupile su na snagu 15. srpnja, danom objave u Narodnim novinama, a koje su tek od èetvrtka dostupne korisnicima.
Pred Ustavni sud samo važeæi propisi
Izmjene i dopune KZ-a izglasane su u Saboru 9. srpnja, a predsjednik Republike Stjepan Mesiæ je odluku o proglašenju zakona donio dva dana kasnije.
Po Ustavu Predsjednik Republike proglasit æe zakone u roku osam dana od izglasavanja u Saboru, a ako ocijeni da proglašeni zakon nije u skladu s Ustavom može pokrenuti postupak za ocjenu njegove ustavnosti pred Ustavnim sudom.
HDZ je odmah nakon izglasavanja izmjena KZ-a najavio da æe od Mesiæa zatražiti da ne proglasi taj zakon jer smatraju da 58 glasova s koliko je donesen nije dovoljno za njegovo usvajanje, veæ da je potrebna natpolovièna veæina svih zastupnika, odnosno 76 glasova, jer je rijeè o organskom zakonu. Po Ustavu organski zakoni koji razraðuju temeljna ljudska prava i slobode donose se veæinom glasova svih zastupnika. S obzirom da predsjednik ne može zaustaviti objavu zakona, HDZ je u skladu s Ustavom prije dva dana zatražio od Mesiæa pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti pred Ustavnim sudom. Mesiæ to može uèiniti tek nakon proglašenja i stupanja zakona na snagu jer Ustavni sud može ocjenjivati samo ustavnost važeæih propisa.
Ako predsjednik Republike ne postupi po zahtjevu HDZ-a i ne pokrene postupak ocjene ustavnosti tada, po Ustavu, ocjenu ustavnosti mogu zatražiti zastupnici HDZ-a kao ovlašteni predlagatelji. Kada zahtjev podnesu ovlašteni predlagatelji - predsjednik Republike, Vlada, zastupnici, saborski odbori - tada Ustavni sud ne može arbitrarno odluèivati hoæe li pokrenuti postupak, veæ samo presuditi je li zahtjev osnovan ili ne, odnosno prihvatiti ga ili odbiti.
Zbog pravne sigurnosti graðana i izbjegavanja težih posljedica to bi se ustavnopravno sporenje moralo dovršiti do 1. prosinca, kada bi se zakon trebao poèeti primjenjivati.
Predsjednik saborskog Odbora za Ustav, Poslovnik i politièki sustav Mato Arloviæ prilikom donošenja izmjena KZ-a nije uvažio primjedbe HDZ-a da zakon nije donesen jer nije dobio potporu potrebne veæine zastupnika. Arloviæ smatra da je za donošenje zakona bilo dovoljno 59 glasova. U skladu s tim stajalištem je proveden i postupak predviðen za objavu zakona.
Profesor Ustavnog prava i èlan Odbora za Ustav, Poslovnik i politièki sustav iz reda pravnih struènjaka Branko Smerdel nedavno je u medijima ocijenio da je KZ nedvojbeno organski zakon jer razraðuje ljudska prava i da treba biti donesen veæinom svih zastupnika.
Ustavni sud ukinuo Zakon
o javnom priopæavanju
Ustavni je sud do sada zbog formalno pravnih razloga, odnosno nedovoljnog broja glasova, ukinuo samo Zakon o javnom priopæavanju i tada je zakonodavcu dao rok od šest mjeseci da to ispravi.
Izmjene KZ-a našle su se ovih dana u središtu pozornosti i zbog moguæih novih izmjena i prije njegova stupanja na snagu zbog zahtjeva novinara da i dalje budu izuzeti od odgovornosti za klevetu. (Hina)

Povratak