Manje programa, više novca za plaæe

30.07.2003.

S izborom novog, vjerojatno stranoga koncesionara, privatizacija dosadašnjeg Treæeg programa zasigurno je najveæe dosadašnje iskušenje za HRT, koji æe morati osmisliti i realizirati doista kvalitetan odgovor novoj konkurenciji, to više što kuloari veæ godinama izbacuju u javnost podosta prljavog rublja s Prisavlja.
Ništa neæe biti kao prije...
I dok mnogi medijski struènjaci tvrde da privatna i komercijalna konkurencija ipak neæe ugroziti dosadašnji monopol državne televizije, na HRT-u se u tajnosti pripremaju za vrijeme u kojemu više ništa neæe biti kao prije. O programskom odgovoru HRT-a na konkurentski izazov za sada se, zbog razumljivih razloga, malo toga može doznati. Jasno je da æe i unutar samog HRT-a konkurencija od sada biti kudikamo veæa, i to u pozitivnom smislu, jer æe na dva programa, umjesto dosadašnja tri, trebati koncentrirati doista ono najbolje.
Usporedo s pripremom nove dvoprogramske sheme, na HRT-u traju i organizacijske promjene. Ono najvažnije, što nam potvrðuju i iz Uprave HRT-a, je to da æe biti poveæana ukupna masa plaæa zaposlenika - a njih je oko 3.100, ne raèunajuæi oko 900 vanjskih suradnika. Istodobno, potvrðuju iz HRT-a, trenutno nije u planu smanjivanje broja zaposlenika unatoè sužavanju programskog prostora.
- Na Hrvatskoj radioteleviziji u tijeku je donošenje novoga Pravilnika o sistematizaciji radnih mjesta i plaæama radnika, što je trenutni korak u opsežnom postupku kojim Ravnateljstvo veæ duže vrijeme podiže kvalitetu poslovanja HRT-a. Za to je vrijeme problematièan ukupni broj stalno zaposlenih i vanjskih suradnika riješen razlièitim mjerama, kao što su stimuliranje ranijeg odlaska u mirovinu uz odgovarajuæu otpremninu, preraspodjela na druge radne zadatke i slièno - istièe glasnogovornik HRT-a Janos R”mer.
Novi Pravilnik o sistematizaciji, poruèuju s HRT-a, ipak ne treba dovoditi u vezu s privatizacijom 3. programa.
- Novi Zakon o Hrvatskoj radioteleviziji koji je donesen u veljaèi podrazumijeva preustroj HRT-a, ali provedba toga preustroja ovisi o imenovanju Programskog vijeæa HRT-a, što treba uèiniti Hrvatski sabor. Nakon što bude imenovano, Vijeæe donosi statut HRT-a i tek na temelju statuta novoimenovano Ravnateljstvo provodi preustroj - kaže R”mer. Novom sistematizacijom trebali bi biti poboljšani uvjeti pojedinih, kako kažu u Upravi HRT-a, "zanemarenih" radnih mjesta, te popravljeni neusklaðeni odnosi izmeðu pojedinih radnih mjesta. Drugim rijeèima, uèinkovit i kvalitetan rad trebao bi na HRT-u od sada biti bolje stimuliran.
Najveæim zvijezdama ekskluzivni ugovori
Time bi se trebao premostiti naizgled nelogièan razmjer izmeðu smanjivanja programskog prostora i odluke o neotpuštanju radnika s jedne i poveæanja ukupne mase plaæa s druge strane. Novi pravilnik æe, navodno, omoguæiti i sklapanje ekskluzivnih ugovora s ljudima od posebne važnosti, odnosno najveæim zvijezdama HRT-ova programa. Uprava HRT-a ne krije takvu odluku.
- Ravnateljstvo je odluèilo da novu sistematizaciju prati poveæanje ukupne novèane mase koju HRT mjeseèno izdvaja za osobne dohotke zaposlenih, i to za najviše 12 posto. To, meðutim, ne znaèi toliko poveæanje za sve zaposlene: radna mjesta koja su uvelike ispod prosjeka (prosjeka HRT-a te gradskog i državnog prosjeka) mogu biti poveæana i više, dok neke plaæe mogu ostati i nepromijenjene. Nova æe sistematizacija omoguæiti i adekvatno i transparentno stimuliranje posebno kvalitetnog rada - napominje glasnogovornik HRT-a R”mer. Isto je, u izjavi za jedne dnevne novine, nedavno kazao i privremeni glavni ravnatelj HRT-a Mirko Galiæ, ustvrdivši da æe HRT "napokon (!) uvesti razliku izmeðu dobrog i lošeg rada", èime bi se ipak utvrdilo tko æe u konaènici (jednoga dana?) biti tehnološki višak.
Teško je osloboditi se dojma da je HRT, kao uostalom i svaka javna televizija, mastodontski ustrojena. Pitanje je samo je li taj mastodont staroga ili novoga kova, je li sposoban odgovoriti na izazove komercijalne konkurencije. Da su na HRT-u i sami svjesni svog mastodontstva (staroga kova) svjedoèi podatak kako je Uprava zimus naruèila "snimku" stanja koju je, navodno za èak milijun kuna, obavila konzultantska kuæa Deloitte&Touche, a na temelju koje je trebala biti koncipirana najbolja i najuèinkovitija strategija daljnjeg rada. Jer, ma koliko æe to na Prisavlju htjeti službeno priznati ili ne, HRT je optereæen svojom masivnom strukturom, lošom organizacijom i viškom kadra, k tomu i ne baš sjajnim meðuljduskim odnosima. Veliko èišæenje ili samo brisanje prašine?
Možda su najbolja slika glomaznosti HRT-ovog sustava njegovi regionalni TV centri. Iako æe neki, poput privremenog glavnog urednika Informativnog programa Nikole Kristiæa, ustvrditi da su oni neosporno bogatstvo i u kadrovskom i u tehnièkom smislu, teško je oteti se dojmu da su i ti regionalni centri svojevrsni mali mastodonti s pedesetak zaposlenih koji dnevno, u prosjeku, jedva proizvode više od dvadesetak minuta vlastitog programa, a bez ikakvih marketinških prihoda. Pitanje je kako i koliko æe se regionalni TV centri poput osjeèkoga moæi nametnuti i probiti u novoj programskoj shemi sa "samo" dva kanala.
- Svaki regionalni centar proizvodi i proizvodit æe program prema programskim potrebama i raspoloživim kapacitetima HRT-a, i to za dnevne informativne emisije, dnevni regionalni program, te tjedne i mjeseène emisije. Podatak o "dvadesetak minuta vlastitog programa" odnosi se tek na materijal koji se emitira u Županijskoj panorami i ne ukljuèuje proizvodnju centra. Broj zaposlenih u regionalnim centrima u ovom je trenutku optimalan, neka su radna mjesta prema trenutaènoj organizaciji rada veæ sada objedinjena, što posebno dolazi do izražaja u tehnièkim zanimanjima - istièe glasnogovornik R”mer. Vremena do izbora koncesionara Treæeg programa sve je manje, pa æemo uskoro vidjeti je li aktualna reorganizacija HRT-a veliko èišæenje ili tek površinsko brisanje prašine.

(Autor: Miroslav FILIPOVIÆ)

Povratak