Kampanja blaga, malo govora mržnje, dominiraju ekonomske teme

06.11.2003.

ZAGREB, 5. studenoga - Dosadašnji tijek predizborne kampanje karakterizira blagi ton i malo sluèaja govora mržnje. U kampanji dominiraju ekonomske teme i teme obrazovanja, a one državotvorne i povijesne mnogo su manje prisutne i u vezi su s Haaškim sudom.
To se može zakljuèiti iz rezultata monitoringa medija »Mediji i izbori 2003.« što ga je Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava (HHO) proveo uz pomoæ OESS-a od 12. listopada do 1. studenoga, a predstavio u srijedu u Novinarskom domu. Analizirane su emisije Hrvatske televizije (Dnevnik, Meridijan 16 i kasne Vijesti vikendom) i Nove TV (24 sata i Meta), tri informativne emisije Prvog programa Hrvatskoga radija i jedna Obiteljskoga radija te novine Vjesnik, Veèernji list, Jutarnji list, Slobodna Dalmacija, Novi list i Glas Slavonije.
Predsjednik HHO-a dr. Žarko Puhovski rekao je da se »situacija u medijima i politièkom životu izgleda normalizira«. Dosadašnja je kampanja mirna, racionalna i razmjerno povuèena. Puhovski je kao negativan oznaèio »èinovnièki pristup Sabora« jer je besmislen zahtjev da elektronièki mediji daju jednak prostor svima.
Novine nastoje biti objektivne, ali je funkcija medija i da daju svoje stavove, kazao je Puhovski. U istraživanju »nema spektakularnih rezultata, pa ni onih za ljutnju«.
U obraðenim televizijskim emisijama pregledano je 687 priloga, meðu kojima je njih nešto više emitirala Nova TV (349). U zastupljenosti stranaka (bez obzira je li rijeè o izvještajima o radu stranaka, Sabora ili Vlade) na prvom je mjestu SDP o kojem je objavljeno 98 samostalnih priloga. Slijede HSS (45), Libra (40), HDZ (33) i HNS (20 priloga). U sluèaju priloga emitiranih samo o radu stranaka vodeæi je HDZ (23), slijede HSS (17) i SDP (14). Zanimljivo je da je Libra u tom sluèaju zastupljena samo jednim prilogom.
»Prilozi o radu Vlade pokazuju gdje vladajuæa koalicija zadobiva prednost u medijima... izmeðu HTV-a (81 prilog) i Nove TV (84 priloga) nema velikih (barem kvantitativnih) razlika u praæenju rada dužnosnika Vlade«, navodi se u dijelu izvještaja što ga je napisao Branimir Krištofiæ.
Uoèi izbora 2000. na tada vladajuæi HDZ odnosilo se 51,1 posto stranaèkih tonskih priloga, dok su sve stranke vladajuæe koalicije sada u promatranim emisijama zastupljene s 53,8 posto.
Ankica Marinoviæ Bobinac, koja je analizirala radijske emisije, zakljuèila je da su se na Hrvatskom radiju najviše pratile aktivnosti Vlade, a zatim stranaèke aktivnost, dok je praæenje u sluèaju Obiteljskog radija ujednaèeno. Najviše su u eteru izravno govorili predstavnici SDP-a (16,4 posto), slijede HDZ i HSS (po 13,1 posto).

»Vjesnik« se izdvaja od ostalih novina
U dnevnim novinama analizirano je nešto više od 3900 tekstova. »Po broju analiziranih priloga najveæe su razlike izmeðu Vjesnika s jedne strane, i Glasa Slavonije i Jutarnjeg lista s druge strane (878 prema 453, odnosno 449 priloga«, navodi se u izvještaju što ga je napisao Alija Hodžiæ. Vjesnik se, uz Veèernji list, od ta dva dnevnika razlikuje i po dvostruko veæem udjelu komentara u ukupnom broju priloga. »Moglo bi se, dakle, reæi da se po tim obilježjima Vjesnik izdvaja od ostalih novina, posebno od Jutarnjeg lista i Glasa Slavonije, to jest da pokazuje najveæu zainteresiranost za društvena i politièka zbivanja, a time i za dosad provedenu predizbornu kampanju«, piše u izvještaju.
U dosadašnjem tijeku kampanje broj plaæenih oglasa (97 u svim novinama) gotovo je zanemariv. Po broju priloga od svih stranaka najviše se izdvaja SDP, zatim HDZ. Te dvije stranke donekle prate HNS, HSS i koalicija DC-HSLS, a iza njih su LS, HSP i koalicija HB-HIP. »Sudeæi po pisanju dnevnih novina, sasvim je mala vjerojatnoæa da se u Hrvatskoj pojavi stranka ili skup stranaka s nekom novom politièkom inicijativom«, stoji u izvještaju.

Tihomir Ponoš

Povratak