hrvatsko novinarsko društvo croatian journalists' association
Perkovčeva 2 | 10 000 Zagreb | Tel: 482-8333 | Faks: 482-8332 | E-mail: hnd@hnd.hr

Arhiva "Iz medija"

Hrvatski elektronièki mediji u BiH ostaju bez nacionalnog predznaka

16.12.2003.

SARAJEVO, 15. prosinca (Od Vjesnikova dopisnika) - Od subote 13. prosinca niti jedna radijska ili televizijska postaja u BiH ne smije u svom službenom nazivu imati etnièki prefiks. Rijeè je o pravilu koje je još potkraj rujna nametnulo Vijeæe Regulatorne agencije za komunikacije (CRA) BiH, tijela koje, meðu ostalim, izdaje licence za emitiranje radijskog i televizijskog programa u ovoj zemlji.
Odluka se odnosi na sve medije u zemlji, dakle hrvatske i srpske i bošnjaèke, buduæi da, prema Odluci CRA, naziv radijske ili tv postaje ne smije sadržavati bilo kakav znak, odrednicu ili simbol koji može dovesti do toga da takva stanica bude promatrana kao iskljuèiva domena jedne etnièke ili nacionalne skupine.
No odlukom su, èini se, najviše nezadovoljni Hrvati koji smatraju da su (i) ovim dovedeni u neravnopravan položaj. Tvrdi se kako Srbi imaju Radioteleviziju Republike Srpske (RS) koja je, jednako kao i cijeli taj entitet, u biti »iskljuèiva domena jedne etnièke skupine«, a Bošnjaci s druge strane dominiraju Federalnom televizijom (FTV). Navodi se kako to potvrðuje struktura zaposlenih na FTV-u, jezik, ali prije svega program u kojem se, recimo, predbajramskom ramazanskom postu svakodnevno davao znaèajan programski prostor, a razdoblje adventa jedva da je i zabilježeno. U kolokvijalnom govoru, FTV se ponekad èak naziva »sarajevskom Al Jazeerom«, a takve kritike osobito su osnažile nakon doista neprimjerenog naèina kako je ova TV pratila zbivanja oko smrti i pogreba bivšeg bošnjaèkog lidera Alije Izetbegoviæa, ukljuèivši cenzuriranje informacije da je protiv Izetbegoviæa ICTY vodio istragu.
Meðutim, odluka CRA je takva kakva je, i u roku od mjesec dana sve RTV postaje koje u svom nazivu imaju etnièki predznak trebale bi izmijeniti službenu registraciju, ali i prezentaciju postaje. Doduše, predstavnici hrvatskih medija najavili su žalbe i pokretanje sudskih postupaka protiv Odluke CRA. U Hrvatskoj radioteleviziji (HTV) Mostar i Hrvatskom radiju Herceg-Bosne veæ su angažirali pravne zastupnike koji bi ih trebali zastupati u ovom sluèaju. Odvjetnica Nada Dališpagiæ tako je veæ uputila i formalnu žalbu Vijeæu CRA.
Prema brisanju etnièkih predznaka negativno se oèitovala i Udruga hrvatskih novinara u BiH koja je najavila da æe se boriti protiv nametnutoga pravila CRA, te je takoðer najavila tužbu, navodeæi da je rijeè o udaru na hrvatski identitet u BiH. Osim toga, preregistracija æe medijima, koji svakako imaju problema s financiranjem, izazvati dodatne troškove. U spomenutoj udruzi smatraju kako je neprihvatljivo naèelo po kojemu se bilo èije nacionalno ime može smatrati uvredljivim i neprihvatljivim. »Kako jedan entitet u BiH, Republika Srpska, ima nacionalni prefiks i on nije sporan, dok je sporno da se postaje zovu hrvatske«, priopæeno je iz Udruge.
Predstavnici 13 hrvatskih elektronièkih medija tvrde da ne žele poticati etnièke podjele niti provocirati bilo koga, veæ da uporabom prefiksa »hrvatski« žele podcrtati jezik na kojemu se emitira program. Sud bi trebao odluèiti o ovim primjedbama, no veæ sada se može reæi da je malo izgledno da æe Odluka CRA biti promijenjena.
Osim toga, burno protivljenje hrvatskih novinara ukidanju etnièkih prefiksa, usprkos demantijima, sigurno æe ponovno ostaviti dojam u javnosti da su Hrvati ti koji u BiH inzistiraju na etnièkim podjelama. Èinjenica je, meðutim, da Hrvati u BiH zbilja imaju najviše razloga žaliti se na svoju zastupljenost u elektronièkim medijima. No, dobrim dijelom su tome krivi upravo njihovi predstavnici. Prvo su desetine milijuna maraka utrošene u propali projekt stvaranje televizije na hrvatskom jeziku, zatim je zbog tvrdoglavog protivljenja meðunarodnoj zajednici hercegovaèki Erotel ostao bez dozvole za emitiranje, zatim su u procesu rekonstrukcije cijelog sustava javnog emitiranja u BiH Hrvate zastupali kadrovi koji su za to imali vrlo slabe profesionalne reference, što vrijedi i za imenovanje važnih ljudi u javnim medijima koji su tu došli kriterijem politièke podobnosti i dobrih osobnih veza.
Jako lošim stanjem zabrinuti su predstavnici Katolièke crkve, te dio nove garniture meðu hrvatskim politièarima u BiH. Zbog toga postoje planovi da usporedo s nastavkom rekonstrukcije RTV sustava u cijeloj zemlji, Hrvati uz podršku institucija dobiju televiziju koja bi emitirala program na hrvatskom jeziku.

Alenko Zornija

Povratak

AKTUALNO