hrvatsko novinarsko društvo croatian journalists' association
Perkovčeva 2 | 10 000 Zagreb | Tel: 482-8333 | Faks: 482-8332 | E-mail: hnd@hnd.hr

Arhiva "Iz medija"

NE SILIMO HRVATE DA ŠALJU VOJNIKE U IRAK

08.03.2004.

Srdaèan u nastupu, odmjeren, dobro pripremljen. Èetvrti po redu amerièki veleposlanik u Hrvatskoj Ralph Frank takav nam je dojam ostavio tijekom boravka u Splitu, nakon prvih pola godine odraðenoga zagrebaèkog mandata. Na intervju za Slobodnu Dalmaciju pristao je bez oklijevanja, ne bježeæi u prilièno ležernom razgovoru ni od pitanja za koja nam se na trenutke èinilo da ih drži "pomalo zloèestima". A poèelo je ovako:
Gospodine Frank, kako nakon provedenih pola godine u Zagrebu vidite utjecaj Amerike u Hrvatskoj? I, usput, èini li Vam se da su neki Vaši prethodnici imali status medijskih zvijezda pomalo neuobièajen za veleposlanike u drugim zemljama?
- Kao èetvrti amerièki veleposlanik od samostalnosti Hrvatske, mogu konstatirati da je svaki od mojih prethodnika djelovao u posebnom vremenu i okolnostima te imao razlièite odgovornosti.

"Tiši" sam od svojih prethodnika

Kad je Peter Galbraith bio ovdje, radilo se o hrvatskim poèecima. Poslije je William Montgomery došao u vrlo izazovnom trenutku za Hrvatsku, dok ništa lakše nije bilo ni veleposlaniku Lawrenceu Rossinu. Èak bi se i za moj mandat moglo reæi da je došao neposredno prije promjene Vlade i zamjene politike. Uza sve to, na Vaše pitanje mogu odgovoriti da pazimo kako ne bismo prešli granice diplomatske misije. Moglo bi se reæi i da su nam novinari dali previše važnosti da "vodimo stvari" ovdje, što nepotrebno zateže situaciju.
Je li zato Vaš naèin djelovanja ipak samozatajniji od prethodnika?
"Moj- Pa, možda vodimo diplomaciju na nešto "tiši" naèin nego prije. Moj je osobni stil da svoj posao ne vodim preko naslovnih stranica novina. Nikada neæu izlaziti sa sastanaka s Vladinim dužnosnicima i onda novinarima iznositi sve što je tko govorio, iako to predstavnike medija ponekad može frustrirati. Sve ovo meðutim nikako ne znaèi da se naš odnos s Hrvatskom promijenio. Nazoèni smo ovdje 14 godina i uložili smo 360 milijuna dolara u škole, elektrifikaciju, vodoopskrbu i slièno, a namjera nam je poticati zaposlenost i malu privredu... Ukratko, zanima nas stabilna buduænost Hrvatske i imamo vrlo normalan odnos s Vašom zemljom.
Da, ali hoæete li svejedno inzistirati na slanju hrvatskih vojnika u Irak?
- Mi nikad nismo Hrvatsku na to prisiljavali. Nikada nismo rekli morate napraviti ovo ili ono, jer inaèe...
Želite li reæi da takav odnos više potenciraju hrvatski mediji?
- Pa, složio bih se s takvom ocjenom. U situaciji o kojoj me pitate, mogu reæi da je Vijeæe sigurnosti UN-a u listopadu prošle godine pozvalo sve èlanice da pruže pomoæ ljudima Iraka, što ukljuèuje i slanje vojnih snaga. U navedenim okolnostima Amerika je ohrabrivala Hrvatsku da tako i postupi. Uostalom, izišavši iz rata, Hrvatska ima iskustvo koje može biti od koristi narodu Iraka. Ono što je važno jest hrvatska pozicija u globalnom ratu protiv terorizma.
Prihvaæate li tezu da bi slanjem vojnika u Irak Hrvatska mogla postati i metom terorista?
- Èitao sam puno o tome u novinama, ali mislim da to apsolutno nije istina. Uzmete li u obzir teroristièke napade koji su se zbili nakon amerièkog ulaska u Irak, vidjet æete da su se dogodili u Rusiji, Indoneziji i nekim drugim zemljama koje nemaju veze sa situacijom u Iraku.
Možda, ali Rusija ima Èeèeniju, Indonezija neke druge probleme?
- A, vidite sad ovo, nijedna od zemalja koje imaju postrojbe u Iraku nije se nakon toga susrela s teroristièkim napadima. Velika bi pogreška bila misliti da æe Hrvatska biti imuna od terorizma ako ne pošalje svoje vojnike u Irak.

Vaša birokracija odbija strani kapital

U redu, ali možete li staviti politiku po strani i shvatiti prosjeènu majku i njen odnos prema tome da joj sin s puškom kreæe u Irak?
- S obzirom na rat kroz koji je prošla, Hrvatska ima posebno razumijevanje prema takvom stanju. Meðutim, Hrvatska svejedno ima odgovornosti za reæi: i mi æemo ustati protiv globalnog terorizma. Pri tome nitko ne želi da netko od njegovih bližnjih strada, a Hrvatska ima profesionalnu i dobro uvježbanu vojsku koja je i u Afganistanu obavila sjajan posao.
Rekli ste veæ da Amerika ne želi raditi pritisak na Hrvatsku za ovakve odluke. No, može li pritisak biti i u tome da kažete: ne možemo vam više poslati 360 milijuna dolara potpore projektima...?
- Ne! To se pokušavalo prikazati oko potpisa o neizruèivanju amerièkih državljana, ali u stvarnosti nije tako. Meðunarodni sud za ratne zloèine, ICTY, u Haagu je jedno, a Meðunarodni kazneni sud ,ICC, je drugo. Naša vlada misli da meðunarodni ugovor oko ICC-ja nije dobar i mi nismo potpisali taj ugovor, pa ne mislimo da prema njemu imamo obveze. Uz to, preko osamdeset zemalja veæ je potpisalo potporu SAD-u o neizruèenju naših graðana.
Kad mislite da æe odnosi izmeðu Hrvatske i SAD-a uæi u fazu èisto gospodarske suradnje bez hipoteke (ne)izruèivanja graðana ili (ne)slanja vojnika u Irak?
- Mislim da mi i nismo u fazi kakvu ste upravo opisali. Možda mediji kroz ta dva pitanja prikazuju odnose izmeðu dvije zemlje, no stvarnost je drukèija. U proteklih smo èetrnaest godina bili uvezani s puno drugih stvari, a tako æemo i nastaviti. Osobno svakodnevno radim na upoznavanju amerièkih investitora o Hrvatskoj, pokušavajuæi pomoæi zapošljavanje u Vašoj zemlji i potièuæi stvaranje funkcionalnijeg hrvatskog sudstva. Na temelju toga, mogu reæi da imamo vrlo normalne odnose i da se ne baziramo samo na dvije stvari.
Ako je tako, koje su to onda najveæe amerièke investicije u Hrvatskoj u posljednjih šest mjeseci?
- Ne mogu govoriti o preciznim brojkama, ali imamo puno amerièkih poslovnih ljudi i kompanija zainteresiranih za ulaganje u Hrvatsku. Iskazali su interes za razlièita podruèja, od Slobodne Dalmacije do mobilne i fiksne telefonske mreže.
Što se po Vama pokazalo najveæim preprekama na putu do realizacije amerièkih ulaganja?
- Najbolje je stvari prije nekoliko dana objasnilo hrvatsko Nacionalno vijeæe za konkurentnost. Pedeset pet toèaka koje su iznijeli, pogaða u bit stvari. Birokracija je glavna prepreka bržem ulaganju iz inozemstva, jer svaki potencijalni ulagaè prije zakljuèenja posla mora obiæi više ministarstava, proæi razne procese...
Mislite li da bi hrvatska Vlada takve prepreke mogla brzo ukloniti?
- To je apsolutno moguæe. O tome vam govori i èinjenica da su i Nacionalno vijeæe za konkurentnost i sama Vlada shvatili bit problema.

Dolazim u iskušenje da ovdje ostanem

Još iz doba bivše Jugoslavije spominjalo se preklapanje privatnih interesa amerièkih diplomata i recimo projekta Yugo America. Jeste li dolazili u slièna iskušenja?
- Ne uopæe. Mi imamo ekstremno stroga pravila u javnim službama. Ne želim ulaziti u pojedinosti o drugim diplomatima, ali reæi æu Vam da svake godine moram priložiti imovinsku karticu. U sluèaju da prekršim zakon, èekale bi me teške sankcije. Èak i kad napustim službu u Hrvatskoj, bilo bi mi zabranjeno neko vrijeme poslovati s ovom zemljom.
Kako? Pa, nije li bivši veleposlanik William Montgomery kupio kuæu u Cavtatu?
- Ne mislim da bi kupnja kuæe mogla predstavljati problem po ovom zakonu. Veleposlanik ne bi neko vrijeme smio biti povezan poslovima s vladom.
Jeste li onda i Vi došli u iskušenje kupiti kuæu u Hrvatskoj?
- Teško je ne upasti u takvo iskušenje. Posjetio sam sada Split nakon trideset godina i èini mi se da je more jednako èisto kao onda, planine u zaleðu jednako su nezagaðene. Potvrdio sam i to da je ovo i dalje mjesto odliène hrane i vina. Uistinu doðete u iskušenje da biste pokušali tu živjeti. Ali, ne, nisam kupio kuæu...

   

Ništa o AFCO-u

Jeste li tijekom susreta sa splitskim gradonaèelnikom Miroslavom Bulièiæem dotaknuli pitanje projekta AFCO?
- Ne, nismo o tome razgovarali.
Zašto?
- Nije se poteglo to pitanje.
Je li to možda tabu tema?
- Ne, nije, veæ jednostavno to nije bilo na listi mojih prioriteta.
Što je onda bilo na listi prioriteta?
- Susreo sam se i sa županom Peronjom i s obojicom sam razgovarao o izazovima s kojima se Split susreæe kao grad u razvoju, ali diskutirali smo i o problemu nezaposlenosti, dotaknuli pitanje otvaranja Splita prema svijetu...

Djela su važnija od rijeèi

Kakvo je Vaše viðenje suradnje s novom hrvatskom Vladom? Dio medija je uoèi izbora isticao kako bi pobjeda desnog centra mogla pogoršati suradnju s meðunarodnom zajednicom, no zasad se to nije dogodilo?
- Prepustit æu drugima da govore o suradnji s meðunarodnom zajednicom. S amerièke strane mogu reæi da smo ohrabreni naèinom na koji hrvatska Vlada suraðuje sa Sudom u Haagu, kako se odnose po pitanju izbjeglica, sudstva... Pratit æemo i daljnje djelovanje koje æe biti važnije od rijeèi.

Sanader je kljuèna osoba

Držite li, s obzirom na amerièke veze, ministra Miomira Žužula kljuènom osobom hrvatske politike?
- Kljuèna osoba hrvatske politike je premijer! Sreo sam se dosad s tri ministra i svi su bili vrlo profesionalni i fokusirani na teme o kojima smo razgovarali. Vlada je takoðer imala vrlo koordiniran pristup, a ministar Žužul je dio toga.

Povratak

AKTUALNO