Slobodnu Dalmaciju žele EPH, Radeljak i CAIB

23.03.2004.

ZAGREB, 22. ožujka - Nakon što je dvaput produljivan rok za podnošenje ponuda za kupnju 34,63 posto dionica Slobodne Dalmacije uz obvezu dokapitalizacije od minimalno 80 milijuna kuna, u ponedjeljak su u Hrvatskom fondu za privatizaciju otvorene tri pristigle ponude. Za Slobodnu Dalmaciju zainteresirani su lani osnovana tvrtka Slobodni mediji Josipa Radeljaka, Europapress Holding (EPH) u suvlasništvu Ninoslava Paviæa i njemaèkog WAZ-a, te investicijsko konzultantska tvrtka CAIB d.d., èlanica HVB grupe, koja je pri predaji neobvezujuæih ponuda nastupala kao èlanica konzorcija zajedno s austrijskom Styrijom, a koja je pak naknadno odustala. Ukupno je prispjelo manje ponuda nego što se oèekivalo, s obzirom da je lani u prosincu HFP zaprimio èak osam neobvezujuæih ponuda.
Meðutim, po svemu sudeæi, kako se moglo zakljuèiti nakon što su proèitane sve ponude, formalno-pravno uvjetima natjeèaja odgovara jedino ponuda EPH, jer Radeljak nije uplatio ponudbenu garanciju, što znaèi da se njegova ponuda (barem je dosad bilo tako) ne bi trebala ni razmatrati, a CAIB ne nudi kupnju navedenog udjela dionica Slobodne Dalmacije, veæ želi brand i 50 posto udjela u tvrtki Slobodna Dalmacija trgovina. No Povjerenstvo za otvaranje ponuda æe odluku o valjanosti ponuda donijeti kad razmotri kompletnu dokumentaciju, a to æe biti za oko dva tjedna.
Radeljakovi Slobodni mediji d.o.o. za dionice Slobodne Dalmacije nude 56.393.010 kuna, a na ime dokapitalizacije uplatili bi 180 milijuna kuna najkasnije do 15. rujna ove godine. Zadržali bi svih 686 zaposlenih najmanje godinu dana, a do 2008. zaposlili bi još 30 radnika. Dobit koja bi se ostvarila do 2008. ne bi se dijelila dionièarima, veæ reinvestirala u daljnje akvizicije. Od ostalih uvjeta navodi se da su poslovni plan u moguænosti ispuniti jedino ako se ugovor o prodaji sklopi najkasnije do 1. svibnja ove godine. U popratnom pismu Radeljak navodi da je svjestan da æe ponuda biti odbaèena kao nepotpuna, tekst natjeèaja za prodaju naziva »gumenim«, s obzirom da, kako je navedeno, najveæa ponuðena cijena ne èini neku ponudu najpovoljnijom, te da je nemoguæe zadovoljiti kriterije natjeèaja. Stoga je po njegovom mišljenju uplata ponudbene garancije bacanje novaca te je neizvjestan rok povrata tih sredstava. Takoðer kaže da je »ako se dogodi èudo i ponuda bude prihvaæena« spreman HFP-u predati neopozive bankarske garancije. Na pitanje kupuje li Slobodnu Dalmaciju za sebe ili nekog drugog, Radeljak je kazao da je kupuje za svoju djecu.
EPH je za dionice Slobodne ponudio nominalni iznos od 24.518.700 kuna, a za dokapitalizaciju radi tehnološke obnove iznos od 83.450.000 kuna. Meðutim, kako je navedeno u ponudi, EPH je spreman prodavatelju (državi) platiti još 55.481.300 kuna posebne naknade, ako prodavatelj osigura da se u roku od šest mjeseci osigura ispunjenje uvjeta iz èlanka 13. prijedloga ugovora o prodaji dionica, koji se odnose na prijavu, odnosno oèitovanje na koncentraciju Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, održavanje skupštine na kojoj bi se donijela odluka o poveæanju temeljnog kapitala i izdavanju novih dionica, uplata novih dionica, opoziv Nadzornog odbora, imenovanje Uprave... Sredstva osiguranja plaæanja su bankarska garancija Raiffeisen banke. I EPH prihvaæa obvezu zadržavanja svih zaposlenih, te navodi da je oko 200 radnika zaposleno na odreðeno vrijeme ili æe uskoro u mirovinu, pa jamèe zapošljavanje istog broja novih radnika tako da ih opet bude oko 700, a taj bi se broj kasnije poveæao na 750.
U priloženom poslovnom planu nudi se, nadalje, znaèajno poveæanje plaæa (spremni su izdvojiti 100 milijuna kuna više od sadašnjeg plana Slobodne), dodatna izobrazba radnika, te program poveæanja vrijednosti dionièkih udjela koje imaju zaposleni. Naime, u iduæe tri godine u temeljni kapital i nove dionice uložilo bi se još 271.750.000 kuna. Nove dionice bile bi raspodijeljene svim dionièarima na naèin da bi dionièki udjeli ostali nepromijenjeni. Od spomenutog iznosa 120 milijuna kuna bilo bi namijenjeno financijskoj konsolidaciji, 40 milijuna za izdavaèke i razvojne projekte Slobodne Dalmacije, a 117.750 milijuna za tehnološku obnovu tvrtke. Navodi se i da se zbog održavanja stabilnosti tvrtke oèekuje da dionièari koji imaju oko 30 posto udjela neæe prodavati svoje dionice. U ponudi EPH se dalje navodi da su Slobodnoj spremni osigurati neovisnost, kao i zaštititi urednièka prava na neovisnost, a novinarima omoguæiti sudjelovanje u izboru i razrješenju glavnog urednika. Takoðer, spremni su u Splitu osnovati Hrvatsku novinarsku akademiju i godišnje je financirati s tri milijuna kuna.
Otvaranju ponuda bio je nazoèan i direktor EPH Stjepan Oreškoviæ, koji je na pitanje oèekuju li suglasnost Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, odgovorio da su spremni odgovoriti na svaku primjedbu. Na pitanje koliko je realno da njihova ponuda bude prihvaæena, kazao je da je realno ako bude najbolja. Kazao je da su spremni Slobodnu razvijati kao znaèajnu regionalnu kuæu, a ne samo kao list.
CAIB d.d. je naveo da nakon izlaska Styrije iz konzorcija želi okupiti u konzorcij druge izdavaèe, ali njihov predstavnik nije naveo o kome je rijeè, što potièe nagaðanja da je i iza njihove ponude dijelom EPH.
CAIB, naime, potpuno ignorira tekst natjeèaja i nudi 110 milijuna kuna za brand Slobodna Dalmacija i udjel od 50 posto u tvrtki Slobodna Dalmacija trgovina (tvrtka kæer), oko koje inaèe, Slobodna Dalmacija i Tisak vode spor zbog vlasništva. Njihova je koncepcija sljedeæa: osnovala bi se tvrtka Nova Slobodna Dalmacija sa 110 milijuna kuna temeljnog kapitala koji je namijenjen kupnji branda i 50 posto udjela u Slobodna Dalmacija trgovini, uz pravo prvokupa za preostalih 50 posto po završetku spora. CAIB bi prvo imao 100 posto vlasništva u novoj tvrtki, a kasnije bi se 20 posto udjela bez naknade prenijelo radnicima (svatko bi dobio 16.300 kuna). Nudi se, nadalje, 164,49 milijuna kuna za investicije u tu Novu Slobodnu Dalmaciju tijekom pet godina, što je namijenjeno izgradnji novih objekata.
Slobodna Dalmacija dobila bi prema tom planu 110 milijuna kuna za brand i 50 posto SD-trgovine, èime bi mogla otplatiti kredite i isplatiti otpremnine. Naime, u CAIB-u navode da bi u Novoj Slobodnoj Dalmaciji bilo zaposleno samo 253 ljudi, a 428 ih je višak. Od toga je 140 zaposleno u grafièkom sektoru – što prema mišljenju CAIB-a ne spada u osnovnu djelatnost – koji je neprofitabilan i treba ga prodati.

Nives Matijeviæ

Povratak