|
|
Arhiva "Iz medija"
’Slobodnu’ treba hitno privatizirati 22.04.2004.
Zagreb - "Dosta nam je crnih i crvenih komesara. Veæ jedanaest godina ovu se tvrtku mrcvari iz politièkih razloga i sada bi bila sramota ako bi se opet poništio natjeèaj za privatizaciju na koji su pristigle relevantne ponude. Skandalozno je da se mijenja pravni okvir za vrijeme natjeèaja i da se na taj naèin stvaraju restriktivniji uvjeti od onih koji su bili za vrijeme raspisivanja natjeèaja. Krajnji je trenutak da se Vlada odgovorno ponese prema Slobodnoj Dalmaciji, jer u suprotnom u Hrvatskom novinarskom društvu raspravljamo o moguænosti da sa èitavim sluèajem upoznamo strane veleposlanike u Hrvatskoj, a razmišljamo i o drastiènijim potezima", istaknuo je Saša Ljubièiæ, predsjednik ogranka HND-a u Slobodnoj Dalmaciji, na konferenciji za novinare održanoj u srijedu.
Konferenciji, koja je bila prvotno zamišljena kao okrugli stol, nisu se odazvali predstavnici Vlade, Hrvatskog fonda za privatizaciju, Europske komisije i OESS-a. Predstavnici Europske komisije i OESS-a nisu došli, jer nisu željeli da se to  shvati kao miješanje u unutarnje stvari hrvatske države.
Ljubica Vuko, predsjednica Sindikata novinara Slobodne Dalmacije, kazala je kako radnici Slobodne poruèuju Vladi da ne žele "ostati na ulici".
- Naše novine su tehnološki i financijski devastirane i Vlada mora provesti natjeèaj do kraja ili tehnološki i financijski revitalizirati Slobodnu. U Slobodnoj Dalmaciji je zaposleno 700 ljudi plus 500 zaposlenika u "SD-Trgovini" i dosta nam je da se politièari s nama igraju za svoje dnevnopolitièke potrebe. Unatoè ne baš primjerenim meðuljudskim odnosima u poduzeæu, radnici su sada jedinstveni u zahtjevu da se kvalitetno riješi sudbina novina i HDZ-ova Vlada treba hitno riješiti privatizaciju lista - rekla je Ljubica Vuko.
Srðan Kovaèiæ, predsjednik Uprave Slobodne Dalmacije, naglasio je kako se Slobodna trebala privatizirati još prije dvije godine, ali da to nije bilo napravljeno zbog odnosa unutar koalicijske vlasti. Kovaèiæ je pritom izrazio "zahvalnost Slavku Liniæu i Željki Antunoviæ za uèinjene napore u privatizaciji lista".
- Slobodna je prije èetiri godine bila dužna 430 milijuna kuna, u trenutku kada je došla nova uprava prije tri godine bila je dužna 220 milijuna kuna, a potom, nakon programa sanacija, u lipnju 2002., bila je dužna 50 milijuna kuna. Danas, dvije godine poslije, situacija je opet teška i nužno nam treba svježi kapital i vlasnik koji æe upravljati tvrtkom na osnovi tržišnih kriterija - rekao je Kovaèiæ.
Na novinarsko pitanje koliko je kvalitetna ponuda Slobodnih medija, Srðan Kovaèiæ je ustvrdio kako je i to, iako upola niža, odlièna ponuda. "Meðutim, Slobodni mediji nisu uplatili potrebnih 1,6 milijuna kuna na ime obvezne ponude, obrazlažuæi to tvrdnjom kako pouèeni iskustvima privatizacije u Hrvatskoj ne namjeravaju tek tako toliki novac bez razloga ostaviti državi. Mislim da ih nije teško razumjeti, a njihova ponuda vrijedna 235 milijuna kuna, iako lošija od EPH-ove, iznimno je dobra. Ne želim reæi da navijam ni za EPH ni za Slobodne medije, ali to su èinjenice", kazao je Kovaèiæ.
Darije Hanzalek, pravnik Sindikata grafièke i nakladnièke djelatnosti, ustvrdio je kako grafièari u Slobodnoj podupiru svaku razvojnu investiciju i da u tom smislu podupiru i privatizaciju Slobodne ovim natjeèajem ako bi se na taj naèin riješili nagomilani problemi.
Frenki LAUŠIÆ
|
Luciæ:
U Zakon vratiti staru odredbu o koncentraciji vlasništva
Dragutin Luciæ, predsjednik Hrvatskoga novinarskog društva, kazao je kako se rasprava o izmjeni Zakona o medijima glede odredbe o nedopuštenoj koncentraciji ne bi smjela voditi samo povodom jednog konkretnog sluèaja, ali da je svjestan svih posljedica koje sadašnja promjena zakona može proizvesti.
- Vanjski èlanovi saborskog Odbora za medije æe na sjednici u èetvrtak zahtijevati da se u Zakon o medijima vrati stara, manje restriktivna odredba o koncentraciji vlasništva. To znaèi da æemo tražiti vraæanje odredbe prema kojoj odreðeno poduzeæe može kupovati drugu medijsku tvrtku ako prije toga nema više od 40 posto tržišta, kao što je riješeno u Sloveniji. Svjesni smo da ni to nije najbolje rješenje, ali nigdje u Europi nije ujednaèeno to pitanje. U Finskoj, na primjer, postoje samo jedne novine sa samo jednim vlasnikom, pa je ipak ta zemlja prošle godine dobila ocjenu kao država s najveæom slobodom medija, jer tamo sindikati imaju snažnu ulogu - naglasio je Luciæ. On je kazao kako je WAZ, suvlasnik EPH, prije èetiri godine bio upozoren od Meðunarodne novinarske federacije da na tržištima izvan Njemaèke krši socijaldemokratske vrijednosti.
- No isti taj WAZ je jedini kolektivni ugovor izvan Njemaèke (do prošle godine) potpisao u Jutarnjem listu. To govori da i kod nas sindikati i HND igraju sve znaèajniju ulogu. Strani vlasnici donose razvoj, jer ne nastupaju prvenstveno iz politièkih interesa i to takoðer treba imati na umu kada se radi o privatizaciji Slobodne - kazao je Luciæ. |
Povratak
|
 |
|
