Moguæ je i novi natjeèaj za prodaju Slobodne Dalmacije

30.04.2004.

"Ako zbog pravnih problema Slobodna Dalmacija ne bude privatizirana u ovom natjeèaju, pozvat æemo investitore da preko javno-privatnog modela ulaganja kupe ’Slobodnu’, a ako taj model ne uspije, raspisat æemo novi natjeèaj za prodaju lista. Ako ovaj natjeèaj ne uspije, osobno smatram da je za ’Slobodnu’ najbolji model javno-privatnog ulaganja.
Cilj nam je da kupac odmah u ’Slobodnu’ uloži znaèajna sredstva, ali i da se obveže na trajno ulaganju u ’Slobodnu’ koje bi iznosilo od 150 do 200 milijuna kuna. Smatram da postoji domaæi kapital koji bi bio zainteresiran za kupnju ’Slobodne’ i cilj nam je, u svakom sluèaju, privatizirati Slobodnu Dalmaciju tijekom ove godine. Mislim da uopæe neæe biti problem naæi kupca za Slobodnu Dalmaciju - kazao je Andrija Hebrang, potpredsjednik Vlade zadužen za gospodarstvo.
Hebrang je ustvrdio da æe Vlada i Hrvatski fond za privatizaciju, u vezi s ponudom Europapress holdinga za kupnju "Slobodne", prièekati ocjenu Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja i potom donijeti odluku o prihvaæanju te ponude ili neuspješnom zakljuèivanju natjeèaja. On je kazao kako smatra da velike hrvatske kompanije, kao što su Lura, Agrokor, Podravka i neke druge tvrtke, mogu dati kvalitetnu pojedinaènu ili zajednièku ponudu za kupnju ’Slobodne’, kao što je to, na primjer, uèinio hrvatski konzorcij poduzeæa za kupnju Hercegovaèke banke. Vlada još nije kontaktirala s moguæim investitorima ’Slobodne’, ali je, kaže Hebrang, uvjerena da æe splitsku novinsku kuæu biti moguæe brzo i kvalitetno privatizirati ako propadne i ovaj natjeèaj.
Potpredsjednik Vlade je kazao kako smatra da model javno-privatnog ulaganja predstavlja iznimno kvalitetan model privatizacije i za druge tvrtke u državnom vlasništvu, ali da je on osobno postavio dva uvjeta za takve aranžmane.
- Prvi je uvjet da država zadrži kontrolni paket dionica kako bi mogla utjecati na strateške odluke, a drugi je da se ogranièi dobit investitora ako dobit prijeðe odreðenu granicu. Ne radi se samo o dobiti od poslovanja nego i dobiti od prodaje dionica. Naime, javno-privatno ulaganje pretpostavlja prodaju dionica nakon pet godina i ako dobit od dionica prijeðe odreðenu granicu, smatramo kako dio te dobiti treba pripasti državi, odnosno tvrtki - naglasio je Hebrang, potvrdno odgovarajuæi na pitanje novinara je li upravo odredba o ogranièenju dobiti jedna od razloga zašto se oteže s prodajom Sunèanog Hvara fondu Quaestus.
- Nakon što smo fond Quaestus upoznali s našim klauzulama, još nismo dobili odgovor od njih - rekao je Hebrang. On je napomenuo kako bi se javno-privatnim ulaganjem moglo kvalitetno privatizirati objekte MORH-a u srednjoj Dalmaciji i na Pelješcu, te da su se veæ javila tri investitora za poduzeæa u Hrvatskoj preko javno-privatnog modela ulaganja.
Govoreæi o prijedlogu Zakona o otocima, Andrija Hebrang je istaknuo kako æe Vlada paketom mjera zaštititi otoke od devastacije i na taj naèin zaštititi prirodu i baštinu, ali i pojedinaène otoke od cjelovite devastacije, pogotovo njihova pomorskog dobra.
Prema njegovim rijeèima Vlada æe u saborsku proceduru uputiti zakon kojim se odgaða puštanje 15 posto dionica na burzu, rekavši kako bi sada bila postignuta niža cijena od one koju Ina može postiæi. Tim zakonom bi se trebalo regulirati i prijenos po sedam posto dionica Ine braniteljima i radnicima, a još se pregovora o naèinu odreðivanja cijene tih dionica.
Na novinarsko pitanje o radu nedjeljom Hebrang je kazao kako Vlada još nije dobila odluku Ustavnog suda i zbog toga o tom pitanju još nije raspravljala.

Povratak