hrvatsko novinarsko društvo croatian journalists' association
Perkovčeva 2 | 10 000 Zagreb | Tel: 482-8333 | Faks: 482-8332 | E-mail: hnd@hnd.hr

Arhiva "Iz medija"

Sluèaj Severina ili tabloidizacija javne televizije

08.06.2004.

NADA ZGRABLJIÆ
Na sluèaju Severina opet je, naime, jasno da Hrvatska televizija nespretno traga za svojim identitetom u okružju veseloga i raspjevanoga komercijalnoga hrvatskog televizijskog (i medijskog) tržišta. Hrvatska televizija stalno balansira izmeðu zahtjeva koje joj nameæu naèela javne televizije, a koja iskljuèuju natjecanje u brojevima (gledatelja), a nalažu natjecanje u kvaliteti programa i izmeðu podložnosti trendovima i modama zabavljaèkog medijskog tržišta.
Pa se tako, uz fino i uljudno smješkanje mladih novinara i voditelja, ukljuèila u medijski skandal u koji nije trebala. Zašto nije trebala? Ili barem, zašto nije trebala u tom opsegu dati toj temi toliko prostora? Zato jer se to od javne televizije ne oèekuje.
Od nje se oèekuje da štiti i razvija klasièni novinarski diskurs koji je sve rjeði u tržišno orijentiranom medijskom svijetu. Novinarstvo, naime, postaje sve prisnijim sa zabavom i senzacijom kao najunosnijim dijelom medijske industrije.
Tablodi su stvorili tabloidno novinarstvo površnosti i senzacionalizma, kao svojim vrhunskim kriterijima. Izgledom i grafièkim oblikovanjem, golemim naslovima i slikama, s malo teksta jednostavna smisla, lakoæom jezika i žanrova, nastoje privuæi što više publike i ostvariti zaradu.
Pod izlikom da »to publika traži« nièu razlièiti novinarski žanrovi koji se sastoje od informacije plus zabava, skandali, promocije osoba i proizvoda. I politièki se tjednici tabloidiziraju. To se uoèava u njihovu kvaziistraživaèkom novinarstvu, u aferaškom pristupu temama kojima se bave, priklanjanju skandalima i skandaloznom prikazivanju dogaðaja.
Takve se novine èitaju i utjeèu na kreiranje javnog mišljenja, ukusa i shvaæanja vrijednosti.
Javnost reagira samo u iznimnim, teškim sluèajevima, kad postanu izvor frustracija ili društvenih kriza, a teoretièari pokušavaju nešto reæi o tome da to utjeèe na društvenu frustraciju, osobnu socijalizaciju i izgradnju osobnog, pa i nacionalnog identiteta.
No tabloidno novinarstvo je prešlo i na televiziju pa možemo slobodno govoriti o »tabloidnoj televiziji«, kaže Hallin (1992.), i navodi razlièite primjere koji pokazuju osnovne karakteristike takvog diskursa: gledateljima se nudi terapija kao zabava i samopomoæ (ispovijesti medijskih zvijezda, princeza i umjetnica), stalno je na granici javnoga i intimnoga, istinitoga i izmišljenoga, ozbiljnoga i lascivnoga, a voajerizam je osnovna iako prikrivena motivacija za gledanje.
Zašto, dakle, HRT nije trebao toliko prostora posvetiti Severini i njezinu sluèaju? Zato jer je, prema definiciji teoretièara Lulla i Hinermanna (1997.) rijeè o dogaðaju »koji smatramo pomalo sramotnim, o kojem se raspravlja javno, napisan je novinarski vrlo zanimljivo i èitko, atraktivno, a opet – nije baš za javno raspravljanje«, možemo ga definirati i smatrati skandalom, a novinarskim i drugim skandalima i skandaloznostima žute prirode, nije mjesto na javnoj televiziji.
Naravno, nije novinarima lako oduprijeti se tako slatkom i primamljivu kolaèiæu kakav je Severina i njezina prièa, ali nadajmo se da ovaj sluèaj neæe biti paradigmatièan za Hrvatsku televiziju i da nas ona neæe u buduænosti poèeti informirati o svim seksualnim skandalima hrvatskih pjevaèica i ostalih medijskih zvijezda.
Nadajmo se da to neæe èiniti ni Vjesnik, Narodne novine… To je ipak sadržaj koji treba ostaviti komercijalnim medijima, žutom tisku i tabloidima i njihovoj publici. Hrvatska televizija je javna televizija za koju plaæamo pretplatu zato da bi bila neovisna ne samo o politici i tržištu nego i o pritisku ovakvih estradnih skandala.
Autorica je doktorica znanosti; glavna urednica znanstvenog èasopisa za novinarstvo i medije »Medijska istraživanja«.

Povratak

AKTUALNO