Hrvatsku televiziju treba još više zaštititi od upletanja politièara

14.09.2004.

VL: Uvod u nove najave izmjena Zakona o HRT-u bili su i prigovori predsjednika parlamenta da ga državna televizija zapostavlja u odnosu na predsjednika države. Je li potrebno mijenjati Zakon o HRT-u i što mislite o toj situaciji?
SEMNEBY: U preporukama struène skupine, koju su sastavili OESS, Europska komisija i Vijeæe Europe, reèeno je meðu ostalim i to da bi Zakon o Hrvatskoj radioteleviziji trebao biti promijenjen. Ta je skupina zakljuèila da bi trebalo mijenjati proceduru imenovanja èlanova Vijeæa za HRT na naèin da se ta procedura depolitizira. Pritom su imali na umu temeljne principe javne televizije. Jedan od tih principa je da HRT i samo koncipiranje programa moraju biti zaštiæeni od politièkog upletanja. U ostvarivanju uloge javne televizije, HRT istodobno mora biti odgovoran Vijeæu za HRT. Prema našim zapažanjima, situacija na HRT-u je nakon posljednjih promjena poboljšana. Struèna je skupina dala i neke druge preporuke. Najurgentnija je ona o nužnosti prihvaæanja Zakona o elektronièkim medijima. Taj bi zakon uspostavio okvir za sve elektronièke medije, bili oni javni ili privatni. Pritom je takoðer nužno uspostaviti vijeæe koje æe biti zaštiæeno od izravnog politièkog upletanja.

VL: Kad zakonske promjene postanu aktualne, to je obièno povezano s ambicijom vlasti da se domogne veæeg utjecaja nad televizijom, a ne da od nje digne ruke...
SEMNEBY: Rasprave o promjenama zakona legitimne su. No svako nastojanje politièara da poveæaju utjecaj na Vijeæe i na program javne televizije neprihvatljivo je.

VL: Kakvo je, prema vašem mišljenju, stanje u hrvatskim medijima?
SEMNEBY: Rekao bih da, u cjelini gledajuæi, zadovoljava. Još se susreæemo s primjerima govora mržnje u nekim lokalnim medijima, ali opæenito je stanje dobro. U demokratskom društvu mediji imaju veliku snagu i veliku odgovornost. Hrvatskim bi medijima trebalo više samoregulacije, u èemu bi koristilo osnivanje uèinkovitog vijeæa za medije. To bi vijeæe preuzelo nadležnost za prigovore na raèun medija i novinara. Važno je da to bude mehanizam samoregulacije. 

VL: U Hrvatskom novinarskom društvu postoji Vijeæe èasti...
SEMNEBY: Da, ali to nije tijelo koje bi ispunjavalo takvu funkciju o kojoj sam govoiro. Zalagali smo se za to da se kleveta dekriminalizira. Naš je stav da se kleveta regulira kroz parnièni postupak i da bi sama profesija morala preuzeti veæu odgovornost za rješavanje pritužbi na medije.

VL: U srijedu se pripremate izaæi pred novinare, na zajednièku konferenciju s ministrima Žužulom i Kalmetom. Što time hoæete postiæi?
SEMNEBY: Pokreæemo kampanju u javnosti za bolje razumijevanje važnosti povratka izbjeglih. Cilj je potaknuti izbjegle da sami donesu odluku o tome hoæe li se vratiti. Oni takvu odluku mogu donijeti samo ako su stvoreni uvjeti za povratak. Sudeæi po napretku u procesu povrata imovine i obnove, mislim da æemo uskoro moæi zakljuèiti da su ti uvjeti ostvareni. Izbjeglice bi morali imati moguænost za povratak u sigurno okruženje.

VL: Unatoè aferama s ustaškim spomenicima i sluèajevima srpskih povratnika koji stanuju po šupama i štalama?
SEMNEBY: Kampanja neæe biti adresirana samo na izbjeglice nego i na lokalnu zajednicu koja ih prima. Cilj je pokazati važnost multikulturalizma i tolerancije, da se izgradi napredno društvo u duhu europskih integracija. Nakon što je Hrvatska uèinila presudne korake prema Europskoj uniji, smatramo da je za takvu kampanju idealan trenutak. Rekao bih da je to završna faza uèvršæivanja država otkad je Hrvatska krenula u osamostaljenje. Politièki kontekst za takvu kampanju povoljniji je nego ikad.

VL: Što s izbjeglima koji su ostali bez stanarskih prava?
SEMNEBY: Bivši nositelji stanarskog prava jedina su kategorija izbjeglica koji sada nemaju pristup domovima ako se žele vratiti. Sada je najvažnije da se riješi njihovo pitanje i to je uvjet koji pred Hrvatsku uime meðunarodne zajednice postavljaju i OESS i Europska komisija. Od ostalih uvjeta to je najveæi uvjet koji mora biti ispunjen da bi se na povratak izbjeglih mogla staviti toèka.

VL: Ako je HDZ ispoèetka pratila sumnjièavost, kakav je stav sada, jeste li se uvjerili u iskrenost te stranke kad je rijeè o povratku izbjeglih Srba?
SEMNEBY: Rekao bih da je premijer Sanader, koji ima kljuènu ulogu u formuliranju te politike, potpuno u tome iskren. Naravno, HDZ je velika stranka komplicirane prošlosti i nije realno oèekivati da æe Sanader za takvu politiku imati odmah baš stopostotnu podršku, ali proces tranzicije dosad je prolazio vrlo glatko. Pozitivan odnos prema povratku izbjeglih i prema manjinama sada su sastavnice glavne politièke struje.

Povratak