Šutnja o hrvatskom novinaru prvom »pravedniku«

04.02.2005.

Prvi novinar »pravednik meðu narodima« – od svih hrvatskih, a pretpostavlja se i europskih novinara – proglašen je nedavno u Izraelu. rijeè je o Pelješèaninu Rudimiru Rudolf Roter iz Potomja, roðen 7. ožujka 1897., umro 1959., i to za pomoæ u ratu kolegi novinaru Abrahamu (Abu) Koenu i njegovoj obitelji.
Sudbina toga hrabrog novinara s Pelješca doista je zanimljiva. Prije dvije-tri godine Dubrovèanin Petroviæ zamolio me da mu pošaljem podatke koje znamo o novinaru Roteru. Želja je bila ispunjena.
Ponovno je Petroviæ 26. prosinca 2004. telefonirao: »Dužan sam Vas prvoga obavijestiti da je izraelska državna ustanova Yad Vashem proglasila Rotera "pravednikom meðu narodima".« Zbunjeno rekoh: »Molim, tko zove i tko je "pravednik"?« Slijedio je odgovor: »Petroviæ iz Dubrovnika! Sjeæate li se Rotera?« »On je "Pravednik"?« upitah, i tada postadoh svjestan da sam pridonio onome što je o Roteru i Abu Koenu istraživao Dubrovèanin Stipo Antièeviæ (86).
Sutradan sam prolistao sve važnije dnevnike u Hrvatskoj, ali informaciju o tome objavila je jedino Slobodna Dalmacija (27. prosinca 2004.). Zar je meðu novinarima zavladala nekolegijalnost i neprofesionalnost, upitah se.
Rudimir Rudolf Roter bio je stolar u Potomju. Žudio je za znanjem. Jednom je u seoskoj prodavaonici, umotavajuæi èavle u novinski papir, proèitao o moguænosti dopisnog obrazovanja. Za samo dvije godine završio je realnu gimnaziju u Splitu, a potom i Filozofski fakultet u Zagrebu.
Svladao je talijanski, djelomièno i francuski jezik, te daktilografiju, posvetio se kulturnim pitanjima u novinarstvu, i bio od 15. studenoga 1928. stalno zaposlen u sarajevskom listu Veèernja pošta, suraðujuæi i u sarajevskom Jugoslavenskom listu te pišuæi iz Sarajeva u Tipografijinim listovima iz Zagreba. Dana 1. sijeènja 1929. primljen je i u Novinarsko društvo.
Drugi svjetski rat zatekao ga je u Sarajevu. Odmah se sa svojom obitelji i obitelji kolege novinara Abrahama Koena preselio u rodno Potomje na Pelješcu, izlažuæi sebe i svoju obitelj, ali i sve Potomjane, smrtnoj opasnosti. Skrivao je kolegu Koena sve dok 1942., pod zapovjedništvom pukovnika Rocchija, zapovjednika poluotoka Pelješca, nisu uèestala »èišæenja terena« (rastrellamenti), praæena ubojstvima, pljaèkama, odvoðenjima u koncentracijske logore i drugo. Koen je 1942. s obitelji napustio Pelješac, ali su dospjeli u logor na Rabu.
Nakon kapitulacije Italije, Abraham Koen našao se u Crikvenici, gdje ga je susreo Mahmud Konjhodžiæ, poznati partizanski novinar, koji je u svojim sjeæanjima u zborniku »Vjesnik 1940. – 1960.« naveo da ga je sreo u društvu Vicka Maslova, jednoga od dužnosnika Hrvatskoga novinarskog društva, te da su se obojica spremala na put u Otoèac da se jave u redakciju Vjesnika.
»Abo Koen«, naveo je Konjhodžiæ, »bio je veæ stariji èovjek, slabo pokretan... i odreðen je za tehnièkog urednika Vjesnika... Zaklali su ga èetnici u svibnju 1944. tijekom napada na našu bolnicu u selu Kreèani u Lici, a Vicko Maslov je umro 1955. godine u Zagrebu.«
U zborniku sjeæanja »Vjesnik 1940. –1990.« Karlo Nagy, rukovodilac Vjesnikove tiskare u Turjanskom, sjeæa se da je u tiskari radio i Abo Koen sa ženom i malom kæeri, da je hodao teško (sa štapom) i da su ga èuvali.
Elvira Koen, prva Vjesnikova fotoreporterka, u istom se zborniku sjeæa svojih dana u Dubrovniku u privatnoj fotografskoj radnji »Jadran«, pa interniranja 1942. u logor na Rabu i ostaloga iz partizana.
Zdenko Has, sjeæajuæi se, meðu ostalim, kako su se s tiskarom probijali kroz neprijateljske položaje prema Korenici, naveo je da su »u Kreèanama èetnici u bolnici zaklali starog novinara Abu Koena, koji je radio kao korektor u štampariji«.
Rudimir Rudolf Roter preživio je rat i od 2. sijeènja 1949. radio kao urednik Kulturne rubrike Radio-Dubrovnika. Napisao je dvije brošurice. Radio je i u Crvenom križu i u Turistièkom savezu te na Ljetnim dubrovaèkim igrama.
Njegova mlaða kæi Jasenka Roter-Petroviæ poznata je svjetska pijanistica (danas živi u Dubrovniku), a starija Zrinka živi u Kanadi. Roterovu ulogu u zaštiti kolege Koena i njegove obitelji potvrdila je Yad Vashemu i Koenova kæi Mira Šoliæ (66), koja danas živi u Beogradu.
Tako je, eto, jedan hrvatski novinar proglašen za »pravednika meðu narodima«, ali meðu njegovim kolegama novinarima u Hrvatskoj, osim u Slobodnoj Dalmaciji, nije dobio ni retka (u novinama) i ni rijeèi (na radiju i televiziji). Doista nekolegijalno i neprofesionalno!
Autor je doktor znanosti, publicist iz Zagreba.

Povratak