hrvatsko novinarsko društvo croatian journalists' association
Perkovčeva 2 | 10 000 Zagreb | Tel: 482-8333 | Faks: 482-8332 | E-mail: hnd@hnd.hr

Arhiva "Iz medija"

Povjerenstvo æe istražiti Èaèiæa i Tomèiæa, neæe Sanadera i Žužula

05.02.2005.


ZAGREB – HDZ je juèer donio odluku o osnivanju istražnog povjerenstva koje bi trebalo ispitati poslovanje tvrtki Radimira Èaèiæa i Zlatka Tomèiæa s državom u vrijeme izmeðu 2000. i 2003. godine dok su njih dvojica obnašali visoke državne dužnosti. Meðutim, istovremeno HDZ je odbacio prijedlog oporbe da se osnuje povjerenstvo koje bi se bavilo istim poslom u sluèaju premijera Ive Sanadera i ministra vanjskih poslova Miomira Žužula.
    Jedini principijelni HDZ-ovac ispao je Branimir Glavaš koji je glasovao protiv osnivanja svih istražnih povjerenstava, pojasnivši poslije novinarima da je osnivanje povjerenstava »bespotrebno trošenje novca i vremena« te da mu sve to izaziva »osjeæaj muènine«.
    HDZ je odbio i osnivanje istražnih povjerenstava koje bi se trebalo baviti sluèajem POA-e i novinarke Helene Puljiz te o tome je li Vlada favorizirala Match Telecom kod donošenja odluke o treæem mobilnom operateru. Predsjednik Sabora Vladimir Šeks otklonio je glasovanje o istražnom povjerenstvu za transkripte iz Ureda predsjednika, rekavši da je u tijeku sudski postupak.
   
Èaèiæeva glavna rijeè

Sabor je juèer popodne nastavio takozvani »rat povjerenstvima« raspravom o prijedlogu HNS-a da se osnuje tijelo koje bi ispitalo naèin na koji su do svoje imovine došli premijer Sanader i ministar vanjskih poslova Žužul. Rasprava se najveæim dijelom bavila Sanaderom, dok je Žužul spomenut tek uzgred oko veæ poznatih afera »Bechtel« i »Imostroj«.
    – U tisku se isticalo da je Sanader primao isplate Miroslava Kutle i njegove Globus grupe i to 1995. 750.000 maraka, a 1996. 50.000 maraka, rekao je predsjednik Kluba HNS-a Dragutin Lesar.
    Glavnu rijeè u raspravi imao je ipak Èaèiæ koji je rekao da je premijer Sanader »osobno prijetio i ucjenjivao« te da su neki »pod prijetnjama, ucjenama ili trgovinom i popustili« i povukli svoj potpis na zahtjev za osnivanje povjerenstva. Èaèiæ se osvrnuo i na poslovnu karijeru Sanadera u Austriji prije 1990.
    – Ne sumnjam da je stekao dovoljno da kupi stanove i kuæu, da stekne imovinu koja otprilike èetverostruko premašuje ukupne prihode koje porezno prema vlastitoj kartici ima prijavljene, rekao je Èaèiæ. Frano Matušiæ (HDZ) odgovorio mu je da »Sanader nije roðen 1992. godine niti je prvi posao dobio kao zastupnik u Saboru«. On je odbacio i navode iz prijedloga za osnivanje povjerenstva da se ispitaju navodi da je svojevremeno Miroslav Kutle isplatio Sanaderu 800.000 maraka.
   
    – Onaj tko glasuje protiv povjerenstva, jasno æe reæi – premijer je kriv, rekao je Èaèiæ.
   
Sukob HDZ-a i HSS-a

Saborska rasprava o izvještaju Državne revizije o provedenoj reviziji pretvorbe poslužila je za žesto
Èaèiæ: Najbliži Sanaderov suradnik zastupao kriminalce
   
    – I sada dolazimo do ove tragedije, dolazimo do ove strašne i užasne stvari, dolazimo do Match Telecoma. Samo su tri osobe navedene u uredu gospodina Sanadera. Ivo Sanader, zamjenik ministra, Gordan Jandrokoviæ, voditelj ureda i Danijel Benko. To su osobe iz 1999. godine. Gospodin Benko je sa svojim ocem ovdje naveden u ponudi kao ovlašteni predstavnik dok Match Telecom nije ni isplivao na površinu. Gospodin Benko, dakle najbliži Sanaderov suradnik, èovjek je koji je zastupao kriminalce koji su falsificirali 22 milijuna eura, što je razotkriveno, rekao je Èaèiæ govoreæi o Match Telecomu.
ki sukob HDZ-a i HSS-a. Premda je bilo i zastupnika HDZ-a koji su izvršenu privatizaciju nazvali hrvatskim tsunamijem, ipak nisu mogli prešutjeti istup predsjednika HSS-a Zlatka Tomèiæa koji je krajnje neuvijeno govorio o »najveæoj pljaèki«, »potpunom fijasku«, »planiranom kriminalu« i »državnom kriminalu«. Uglavnom su ga podsjeæali da je u spornom razdoblju i on bio ministar u HDZ-ovoj vladi, ne prosvjedujuæi radi tijeka pretvorbe.
    Tomèiæ je postavio pitanja nije li se s pretvorbom zapoèelo 1991. godine, po nekvalitetnom modelu, zato što se tražila tama i okrilje rata kako bi se za to vrijeme mogao odraditi »posao«. Prema njegovoj procjeni, Hrvatska je zbog privatizacije pretrpjela štetu od preko 100 milijardi kuna.
    – Gospodo iz HDZ-a, ovo je proizvod iz vašeg vrta kojeg ste zalijevali 10 godina da bi bio upravo ovakav. Ispod pet posto pretvorbe uèinjeno je na zakonit naèin. Znam da bi sada mnogi od vas postupili po naèelu »papala maca« ili »tko je jamio, jamio je«, ali to bi znaèilo da je sve bilo dopušteno i nekažnjivo, rekao je Tomèiæ.
   
   
Tomèiæ: Odluka o pretvorbi na Pantovèaku

– Svatko od nas ima pravo spominjati moral, ali ne i vi gospodine ministre iz bivše HDZ-ove vlade. Ako pretvorba i jeste proizvod iz našeg vrta, onda ste u njemu vi najviša stabljika, poruèila je vatrena HDZ-ovka iz dijaspore Zdenka Babiæ Petrièeviæ predsjedniku HSS-a.
    – Tomèiæ kao da je prespavao jedan veliki period. Nisam nikad primijetio da je Tomèiæ digao svoj glas dok je bio u našoj vladi i na kraju ponudio ostavku kad njegovi prosvjedi nisu uvaženi. Njega su izmislili HDZ i Joža Pankretiæ i bilo mu je dobro dok se penjao na politièkoj ljestvici, a sada vladu u kojoj je sjedio najgrublje diskvalificira, ustvrdio je predsjednik Kluba HDZ-a Luka Bebiæ, istièuæi da je Tomèiæ svojedobno prisustvovao i sjednicama Kluba HDZ-a.
    Šef HSS-a branio se da nikad nije bio na takvoj sjednici veæ je jednom samo nazoèio »proširenom vodstvu HDZ-a«. O pretvorbi, pak, tvrdi Tomèiæ, tadašnja vlada u godinu i pol dana nijednom nije raspravljala nego se o njoj »odluèivalo na Pantovèaku«.

Povratak

AKTUALNO