Putin krenuo u napad i na novine

07.06.2005.

Posao je, navodno, veæ zakljuèen, i ovih dana trebalo bi biti obznanjeno: »Gazprom«, ruski državni plinski div kupuje preko svoje podružnice »Gazprom Media« veæinski paket dionica uglednog ruskog dnevnog lista Izvestija. Ruske organizacije koje se bore za ljudska prava veæ su reagirale optužujuæi Kremlj da na taj naèin želi ušutkati i kontrolirati dosad relativno nezavisne nacionalne dnevne novine (s nakladom od oko 200.000 primjeraka).
U proteklih pet godina otkako je na vlasti, Putin se uglavnom usredotoèio na kontrolu nad elektronièkim medijima, što je uvijek provoðeno upravo preko »Gazproma«, dok je tiskane medije »ignorirao«. Ruske novine s relativno malim nakladama vjerojatno su se Kremlju èinile manje opasnima od televizije koja u ruskih jedanaest vremenskih zona ima auditorij od oko 150 milijuna ljudi. Sad su oèito zanimljive postale i novine, a kritièari u Rusiji kao glavni moguæi razlog za to vide Putinovu namjeru da se možda ipak kandidira za predsjednika i treæi put (2008. godine), za što bi mu bila nužna promjena ustava i snažna podrška u medijima. Neposredan povod, meðutim, kritièari u Rusiji vide u naèinu na koji je Izvestija izvještavala o krvoproliæu u Beslanu prošle godine. Kremlju se kriticizam lista nije dopao, i na pritisak iz samoga vrha tada je prisiljen na ostavku urednik lista Raf Šakirov. On sada kaže: »Potpuno preuzimanje televizije veæ je dovršeno, a sada su na redu novine, i slika æe onda biti potpuna.«
Vlasnik Izvestija Vladimir Potanin jedan je od najbogatijih ljudi u Rusiji, i tamošnji analitièari zakljuèuju kako je odluèio dignuti ruke od novina (zasad on još posjeduje i Komsomolskaju Pravdu) kako se ne bi previše zamjerio Kremlju. A vjerojatno je od »Gazproma« dobio »ponudu koja se ne može odbiti«. Mnogi tvrde kako nije sluèajno što je dogovor o kupnji lista obznanjen samo nekoliko dana nakon presude tajkunu Mihailu Hodorkovskom koji je, prema mnogima, napravio fatalnu pogrešku kad je svoje golemo bogatstvo odluèio iskoristiti za ostvarivanje politièkog utjecaja protiv Putina. Potanin, oèito, nije htio ponoviti tu grešku pa je žrtvovao novine.
Izvestija je osnovana 1917. godine, i sve do poèetka devedesetih godina bila je »list Komunistièke partije«, da bi u proteklih deset godina uspjela prepraviti svoj imidž i biti prihvaæena kao »uravnotežene novine«. Izvestija su, primjerice, prve novine koje su javno posumnjale u vladinu tvrdnju da otmièari u Beslanu drže oko 350 talaca i bile su u pravu govoreæi o »najmanje tisuæu talaca«. Takoðer, list je vrlo kritièki izvještavao o suðenju Hodorkovskom, a nedavno je poèeo objavljivati (kao i mnoge europske novine) prilog s tekstovima iz The New York Timesa na engleskom jeziku, što je bio još jedan potencijalni izvor kritika na raèun Kremlja. »Gazprom« je svoj ulazak u medije poèeo prije èetiri godine preuzimajuæi od u inozemstvo pobjeglog tajkuna Vladimira Gusinskog televizijsku postaju NTV, nakon èega je, logièno, potpuno utihnuo kriticizam te postaje na raèun Kremlja.

Povratak