Nema krize čitanja već su mediji iznevjerili publiku

09.05.2009.

Novinari i urednici renomiranih hrvatskih tiskanih i internetskih medija okupili su se u emisiji "Otvoreno" kako bi raspravljali o temi utjecaja gospodarske krize na medije, utjecaju oglašivača i politike na sadržaj te poslovnim gubicima i otkazima novinarima.

Jedan od sudionika emisije, novoizabrani izdavački direktor i urednik Styrije za Hrvatsku, Boris Trupčević, postao je poznat kao osoba koja je u ovim kriznim vremena prodaju novine 24sata digao sa 60 tisuća na 180 tisuća primjeraka, a danas, na čelu grupe u kojoj je i Večernji list, najavljuje povišice od deset posto, a ne otkaze.

Vlasnik Indeksa, Matija Babić, na otkaze ni ne pomišlja, dok se Hrvatska informativna novinska agencija (Hina) zahvaljujući državnom proračunu iz kojeg crpi dio sredstava, ali i prodaje svojih vijesti drugim medijima, još uvijek čvrsto stoji na nogama, s manjim prihodima od 15 posto u prvome kvartalu.

- Na svu sreću, o otkazima uopće ne razmišljamo kao ni smanjenju plaća pod uvjetom da se u cijelom gospodarstvu ne dogodi nelikvidnost, jer tada i Hina ostaje bez sredstava.

Malo lošija situacija je u medijskoj kući EPH, gdje je ugašeno nekoliko projekata i podijeljeno više otkaza novinarima, no predsjednik Uprave Nino Pavić tvrdi da su na vrijeme shvatili da stiže kriza te počeli s rezanjem troškova poput putovanja i kartica.

- Problem je da vlada kriza svih medija, čak na prvom mjestu televizijskih medija, printa, pa čak i internetskih. Kod njih nema pada, ali imaju manji rast nego se očekivao. Nema krize čitanja, već su mediji na neki način iznevjerili publiku. Nekada su mediji imali privilegij na informiranje, a danas je to drugačije. Interesi ljudi su se promijenili, mediji svi zajedno prekasno su shvatili što se zapravo događa. Novine još nisu razumjele internet kao novi medij - objasnio je Pavić.

Trupčević pak tvrdi kako je "kriza medija - kriza bahatih i nesposobnih. Nisu uspjeli odgovoriti na izazove novog vremena, čitateljima, korisnicima, gledateljima... Ako sam jedne novine doveo na tiražu od 180 tisuća primjeraka sa 60, onda postoji prostor za novine, samo je pitanje kako. U 24 sata cijena je možda olakšavajući faktor no ključna stvar je odgovoriti na potrebe čitatelja, prepoznati što ih zanima i koji način obrade informacije su spremni primiti".

Babić uspješnost svog portala objašnjava također prepoznavanjem sadržaja kojeg čitatelji žele.
- Tu ima čitav niz faktora uspješnosti. Mi smo se prilagođavali onome što medij treba dati. Besmisleno mi je internet portale odvajati, bilo po utjecaju, bilo po broju čitatelja. U nekoj mjeri uzimamo primat dnevnim novinama, ali neosporno ćemo uzeti - rekao je Babić te dodao kako je po njegovom mišljenju "kriza tiskanih medija zapravo puno izraženija od recesije. Radi se o tome da tiskani mediji imaju sve manje vrijednosti naspram interneta, sve je manje razloga da novine čitatelj kupuje, ali i oglašivačima da se u njima oglašavaju."

Na temu koliko uređivačku politiku vode oglašivači i političari, ravnateljica Hine Smiljanka Škugor-Hrčević i Nino Pavić rekli su kako ona zapravo ne postoji te da je to obična legenda.

Trupčević je smatrao suprotno rekavši kako je "neozbiljno da itko tko je u novinarstvu kaže da nikad nije vidio pritiske."
- Ja sam se susreo sa jako velikom količinom pritisaka, osobno, ali i čuo od kolega. Tko kaže da nema pritisaka i od oglašivača i od politike, samo je pitanje kako se tko postavi. Znali su oglašivači povlačiti oglase, pa se predomisliti, to je normalna pojava svugdje u svijetu - zaključio je.

Povratak