Vlada zabranjuje oglase na HTV-u: Budite kao BBC

09.09.2009.

ZAGREB - Već od iduće godine Hrvatska radiotelevizija trebala bi postati prava javna televizija na kojoj se više neće emitirati komercijalne reklame i oglasi.

Cjelokupno oglasno tržište, na kojemu je lani potrošeno oko 960 milijuna kuna, prepustit će se komercijalnim TV kućama, dakle Novoj TV i RTL Televiziji. Budući da će HRT biti isključen s oglasnog tržišta, javna će se televizija financirati po tzv. finskom modelu: većim dijelom iz pretplate, a dijelom tako što će komercijalne televizije izdvajati određeni postotak zarade od marketinga i davati ga javnoj televiziji.

Novi zakon o HRT-u

Posve novu ulogu HRT-a na medijskom tržištu Hrvatske trebao bi urediti novi Zakon o HRT-u koji se već priprema u Vladi, što nam je danas i potvrđeno. U Vladi kažu da se HRT u programskom smislu više ne može i ne treba natjecati s komercijalnim televizijama jer joj zakon propisuje ulogu javnog medijskog servisa po uzoru na druge javne televizije kao što je BBC.

No, budući da je hrvatsko tržište ipak malo, Vlada je spremna i u novom zakonu ostaviti komercijalnu komponentu financiranja HRT-a, ali ne izravno već posredno.

HTV je za blažu varijantu

Doznajemo da se i u Ravnateljstvu HRT-a slažu da je nužno promijeniti ulogu HRT-a i model prikupljanja prihoda od marketinga, a sve s ciljem da HRT postane javna televizija u pravom smislu te riječi. No, za razliku od Vlade koja novim zakonom planira posve ukinuti reklame na HRT-u, na Prisavlju zagovaraju nešto blažu varijantu micanja HRT-a s oglasnog tržišta.

Sudeći prema riječima ravnatelja HRT-a Blage Markote, vodstvo javne televizije smatra da bi HRT-u ipak trebalo ostaviti pravo na emitiranje dvije minute reklama po satu emitiranja programa. Danas HRT ima pravo na devet minuta reklama po satu programa.

O modelu će se još raspravljati, ali sigurno je da će micanje reklama s HRT-a drastično promijeniti i cjelokupnu situaciju na tržištu oglasa.

Najavu da će HRT biti maknut s komercijalnog tržišta konkurentske televizije dočekale su sa zadovoljstvom.

Problem oko postotka

- RTL Televizija već godinama zagovara promjenu zakona jer se HRT mora u potpunosti posvetiti ispunjavanju svoje javne uloge, a ne nadmetati se na tržištu s komercijalnim televizijama. Pritom je ključno ukidanje oglašavanja na javnoj televiziji, čime bi se omogućio održivi razvoj svih medijskih kuća u Hrvatskoj. O modelu smo spremni razgovarati - rekla je Nataša Roksandić, glasnogovornica RTL Televizije.I na Novoj TV slično razmišljaju.

- Sadašnja situacija ne pogoduje zdravom i profitabilnom funkcioniranju tržišta. S trenutnom regulacijom nije moguć razvoj televizijske medijske industrije. Podržavamo inicijative za promjenu zakona o HRT-u. Samo u tom slučaju i javna i komercijalne televizije u Hrvatskoj mogle bi u potpunosti ispuniti svoju funkciju - naveli su na Novoj TV.

Međutim, problem bi mogao biti postotak prihoda od oglasa koji bi komercijalne televizije morale izdvajati za HRT. Također, Nova TV i RTL vjerojatno neće olako prihvatiti tu obvezu za stalno, kao što to Vlada planira propisati novim Zakonom o HRT-u.

- Spremni smo razmotriti opciju da u prijelaznom razdoblju ukidanje komercijalne funkcije HRT-u bude nadoknađeno jednim dijelom iz prihoda komercijalnih televizija. Potrebno je, međutim, definirati pravedan i realan postotak koji bi bio prihvatljiv - poruka je s Nove TV.

U Vladi još nisu odlučili koliki bi postotak od svog marketinškog prihoda komercijalne televizije morale izdvajati za potrebe HRT-a. Prema nekim informacijama, vodstvo HRT-a smatra kako bi bilo dovoljno da Nova TV i RTL izdvoje 25 do 30 posto svojih marketinških prihoda za potrebe HRT-a.

Konkurentnost na tržištu

Od spomenutih 960 milijuna kuna potrošenih na oglašavanje u 2008., HRT je lani dobio oko 400 milijuna kuna, dok su dvije velike komercijalne TV kuće podijelile ostatak kolača od oko 560 milijuna kuna.

No, kada bi se HRT maknuo s oglasnog tržišta, manjak prostora za reklamiranje automatski bi povećao konkurentnost oglasnog prostora na komercijalnim TV kućama, a time bi se povećala i cijena reklamnog prostora na Novoj TV i RTL-u. Posredno bi od toga koristi imao i HRT koji bi mogao računati na više novca koji bi komercijalne televizije morale izdvajati iz svoje zarade od marketinga.

Upućeni kažu da bi koristi imali i tiskani mediji koji su proteklih godina sve više istiskivani s tržišta oglasa upravo zahvaljujući HRT-u koji je rušio cijene oglasnog prostora. Prema nekim podacima, televizije danas u Hrvatskoj drže oko 75% ukupnog oglasnog prostora, što je mnogo više nego u europskim zemljama.

Rušili cijene oglasa

HRT je rušio cijene oglasa i davao velike popuste kako bi marketinški potukao konkuretske TV kuće, pa je oglašivačima postalo neisplativo kupovati oglasni prostor u tiskanim medijima. No, takvom marketinškom politikom HRT se posve udaljio od uloge javne televizije i po mnogo čemu, pa i sadržajno, postao je komercijalna TV kuća. I na Prisavlju neslužbeno priznaju da je bitka za gledanost i oglašivače ozbiljno ugrozila ulogu javne televizije i narušila kvalitetu TV programa kojim su počele dominirati TV sapunice.

Od pretplate HTV-u milijarda kuna
HTV je lani od pretplate zaradio oko milijardu kuna. HTV ima 1,3 milijuna pretplatnika, od kojih 95 posto redovito podmiruje pretplatu. Na pretplatu se ne plaća PDV jer se ona tretira kao porez. HRT-u je ostavljeno oko 220 milijuna kuna prihoda koji bi trebao završiti u državnom proračunu da je na pretplatu naplaćen PDV.

Sutlić: O tome će se najprije raspravljati na HTV-u
- Tema se mora najprije otvoriti i razmatrati na službenim tijelima HRT-a - rekao je Vanja Sutlić, glavni ravnatelj HRT-a koji nije želio dodatno komentirati prijedlog novog Zakona o HRT-u.

- Ravnateljstvo HRT-a nema službeni stav u vezi s ograničavanjem dopuštenog trajanja reklama na HTV-u na dvije minute po satu kako bi potaknulo rast oglašavanja na komercijalnim televizijama, a zauzvrat tražilo dio njihovih prihoda - istaknuo je Janoš Romer, glasnogovornik HTV-a.ZAGREB - Već od iduće godine Hrvatska radiotelevizija trebala bi postati prava javna televizija na kojoj se više neće emitirati komercijalne reklame i oglasi.

N. Jelić, K. Rožman