KOMPENZACIJA IZGUBLJENIH PRIHODA Hina pregovara s novim klijentima, tužbe protiv kradljivaca 'na sudu'

11.11.2009.

Hina, čije je poslovanje ozbiljno pogodilo otkazivanje pretplate dnevnih listova poput 24 sata, Večernjeg i Jutarnjeg lista, koji i dalje neovlašteno koriste njezin servis, pregovara o suradnju s 'novim dnevnim listom Novog lista i jednom velikom stranom kompanijom', kaže njezina ravnateljica Smilja Škugor Hrnčević

Hina je uspjela kompenzirati gubitak prihoda zbog otkazivanja pretplate Jutarnjeg i Večernjeg lista, a za njezin je servis interes pokazao „i novi dnevni list koji uskoro pokreće Novi list, a pred  potpisivanjem smo i godišnjeg ugovora s jednom velikom stranom kompanijom“. Kazala nam je to ravnateljica te agencije Smilja Škugor Hrnčević, dodajući kako recesija pogađa sve pa tako i njih, ali situacija nipošto nije dramatična.
Podsjetimo, Hinu je ozbiljno pogodilo otkazivanje pretplate pa je najavila tužbe protiv izdavačkih kuća koje ne plaćaju pretplatu, ali ipak neovlašteno koriste njihov servis. Doznajemo da su prvi na redu Večernji list i 24 sata, iako to Škugor Hrnčević nije potvrdila. Ona navodi da portali neće biti prvi na udaru nego dnevne novine te kako bi tužbe za krađu servisa trebale već biti na sudu.

Omjer financiranja

Hina je prije nekoliko godina najavila kako je cilj da omjer financiranja od ugovora o prodaji s Vladom i prodaje servisa na medijskom tržištu bude jednak. U kuloarima se moglo čuti kako bi se zbog recesije taj omjer uskoro mogao preokrenuti na 60 do 70 posto u korist države, a samo 30 do 40 posto s tržišta.
No, Škugor Hrnčević odgovara kako je prema posljednjem izvješću za prvih devet mjeseci poslovanja omjer 51 posto prihoda od države i 49 s tržišta.
Podsjetimo, Hina je prije nekoliko godina od izravnog korisnika proračuna prešla na ugovorni odnos s Vladom o prodaji servisa kako bi se jamčila neovisnost agencije. Tada je i postavljen cilj da pola financira država, a da drugu polovicu prihoda osigura na tržištu. Prije toga je Hina iz proračuna dobivala oko 60 posto prihoda.

Privatni partner

„Omjer financiranja 50-50 dosegnuli smo 2007., a još 2005. rekao sam da će se Hina suočiti s ozbiljnim problemima. Tada sam predlagao, i još to smatram, da agencija treba naći privatnog partnera“, rekao nam je telefonom bivši ravnatelj Hine Mirko Bolfek, sada veleposlanik u Alžiru.
Djelomična komercijalizacija Hine, kako je vidi Bolfek, podrazumijevala bi zadržavanje servisa ozbiljnih vijesti, a drugi, profitni dio činile bi sve ostale informacijske djelatnosti u koje bi novac uložili privatni partneri.
Prema Fininu izvješću, Hina je lani ostvarila 40,3 milijuna kuna prihoda, što je bilo 13 posto više nego godinu prije, kada je prihod iznosio 35,4 milijuna kuna. Rashodi su joj lani bili oko 300.000 kuna manji od prihoda.
Za plaće i doprinose njezinih 169 zaposlenika lani je izdvojeno 15,7 milijuna kuna (neto) te još 4,1 milijun kuna za doprinose na plaće. To znači da se polovica prihoda agencije odnosi na plaće, a otprilike toliko dobiva od države, što znači da ostalih 20 milijuna zaradi na medijskom tržištu.
Iz proračuna je za Hinu ove godine izdvojeno 20 milijuna kuna, no agenciji, unatoč svim problemima, ide na ruku što će i dalje ostati jedina novinska agencija na domaćem medijskom tržištu.
„Zasad nije prioritet izlazak EPEHA-e na tzv. eksterno tržište“, rekao je za Business.hr Robert Žaja, glavni urednik novinske agencije EPH, što znači da će ta agencija i dalje vijestima opsluživati samo izdanja EPH, ali ne i ostale medije.

Piše: Igor Medić

Povratak