Dobiješ bitku i nalog za čistku

19.06.2010.

Sastanak je bio sadržajan i jako otvoren. Premijerka je uvažila naše argumente – kazao je novinarima v. d. glavnog ravnatelja HRT-a Josip Popovac netom nakon što je predsjednica Vlade RH Jadranka Kosor odlučila derogirati samu sebe, pa pompozno najavljeno smanjenje pristojbe sa 80 na 60 kuna odgoditi do prvog listopada. Iz Banskih dvora, nakon dva i pol sata razgovora, Popovac je vani izišao crven u licu i poprilično zadovoljna sobom. Makar, drugi sudionici pregovora, recimo ministar ministar gospodarstva Đuro Popijač, ili pak predsjednik Programskog vijeća HRT-a Zvonko Milas, djelovali su zadovoljnije. S pravom, jer kad se krene u analizu dramoleta s pristojbom koji je trajao ni pet dana, čini se svi su tu svoj cilj u potpunosti postigli, samo je na Popovcu da u ime dogovora obavi još neke 'sitnice', recimo otpusti barem koju stotinu djelatnika HRT-a. Dogovor je, naime, takav, pristojba se povlači do prvog listopada kada HRT-ova vlada mora u Banske dvore doći s detaljnim planom restrukturiranja i posvemašnje štednje, ne bi li se tek tada opet razgovaralo o visini pristojbe. To je i najkonkretnija posljedica farse s pristojbom. No, pitanje motiva kojim se vodila Vlada kada je preko noći odlučili građanima podariti 20 kuna mjesečno, a HRT-u uzeti nekih 300 milijuna godišnje, a onda od toga jednako naglo odustati, ostaje i dalje otvoreno.
   
Bivši HDZ-ov omladinac

Vjerovati, poput Popovca, kako motivi isključivo leže u želji Vlade da se težina gospodarske situacija ravnomjerno raspodjeli, bilo bi poprilično naivno. Vjerovati kako je javni servis stjeran na rub bankrota samo zbog Vladinog, odnosno premijerkinog nezadovoljstva načinom na koji njen rad prati javni servis, bilo bi pomalo neozbiljno, makar nas povijest uči da je u nas to posve moguće. No, vjerovati kako se vještim manevrom, kojeg se sutra više nitko neće sjećati, otvorio put da Josip Popovac, bivši HDZ-ov omladinac, postane glavnim ravnateljem nakon što je spasio televiziju financijskog kraha, čini se posve realnim. Pri tom je sasvim svejedno hoće li ovaj manevar natjerati aktualno Programsko vijeće HRT-a da konačno da zeleno svjetlo Popovcu, ili će ga birati neko novo tijelo poput Nadzornog odbora kojeg će po novom Zakonu o HRT-u u ime nadzora HRT-a birati Vlada. Bitno je da boljeg kandidata od spasitelja nema, pa još spasitelja kojeg je uvelike oblikovao i premijerkin čovjek od povjerenja Zvonko Milas.
    S druge pak strane, ovaj je manevar dao odriješene ruke ravnatelju HRT-a, bio on Popovac ili tko drugi, da s prvim listopada krene u čistku HRT-ova kadra. Restrukturiranje se čeka i više od zadnjih deset godina, ali se uporno ne događa i odgađa. Problem je, međutim, što nitko ne zna koliko djelatnika viška HRT ima, baš kao što nije jasno kako to utvrditi dok se ne sazna koliki obim posla javnom servisu nalaže novi Zakon o HRT-u koji bi donesen trebao biti na jesen. Idu li HRT u avanturu zvanu specijalizirani kanali? Hoće li se na njima proizvoditi novi program, ili samo reciklirati nešto iz bogatog fundusa? Što to Zakon uopće definira javnim sadržajem? Sve su to nepoznanice o kojima trenutno više znaju europski birokrati koje proučavaju konačnu verziju nacrta Zakona, nego itko na HRT-u.
   
Famozni višak

Teško da ijedna ozbiljna firma može donijeti suvisao plan restrukturiranja u samo tri mjeseca. A dok je tako tu su neslužbene procjene, primjerice ona kako za današnji opseg posla HRT ne bi smio imati više do 3000 ljudi, a ima ih 3429. Od 2000-te godine na ovamo navodno su tek dvije studije pokušale utvrditi famozni višak. Po jednoj valjalo bi otpustiti 700 ljudi, a po drugoj njih 400. Sve to restrukturiranje košta i novca kojeg HRT nema, a sindikati poručuju kako su spremni na sve sindikalne akcije u svrhu obrane opstojnosti HRT-a.
    – Sindikati će u restrukturiranju insistirati na poštivanju zakona koje kaže da se bilo kakvo određivanje viška zaposlenih ne može dogoditi bez sporazuma sindikata i poslodavaca na bazi precizno utvrđenog trenutnog stanja i potreba – poručuje zamjenik predsjednice Sindikata novinara pri HTV-u Željko Valčić.
    Odnosno, kako veli, u listopadu na Prisavlju možda uistinu bude svega, a možda se i ne dogodi ništa.
    U to da se neće dogoditi ništa, ipak je teško vjerovati. Jer, po prvi put se uz restrukturiranje vezuje nekakav konkretan datum. Ili, kako nam reče nakon sastanka jedan visoki dužnosnik HRT-a, sada je valjda svima jasno da čistke mora biti, strah me samo da će pasti i nevinih glava.
   
Može i više i niže

Sve to međutim nije briga premijerke i njenih ministara. Oni su ovim »neuspjelim« pokušajem skidanja pristojbe ispunili više zadanih ciljeva. Prvi osnovni, svi na HRT-u su dobili jasnu poruku da pristojba jednim običnim Vladinim dekretom i svim zakonima usprkos preko noći može biti i niža i viša. Ako se premijerka i pokušala suzdržavati od miješanja u HRT, ili ako je to i pokušala raditi manje transparentno od svog prethodnika koji je u suglasju s bivšim predsjednikom praktički imenovao i same ravnatelje, očito je došlo vrijeme da se stvari stave na uobičajeno mjesto. Lekcija pri tom stiže baš u pravi čas, taman pred godinu od izbora, a da su je itekako dobro shvatili Informativni program HTV-a odmah je Vladi dao do znanja izravnim prijenosom tiskovne konferencije predsjednice Vlade! To je jamačno i bio osnovni cilj. Sve drugo, poput smanjenje broja djelatnika, ili od Popovac obećano plaćanje HRT-ova milijunskog PDV duga, tek je bonus kojeg može i ne mora biti. Priča o 20 kuna više u džepu puka, baš kao i sjedanje u krilo ministra financija od strane Hloverke Novak Srzić, bila je tek nužna scenografija, uvod u doba kad će se po Prisavlju činiti sve ne bi li se spasila vlastita platna vrećica.
    Inače, dok je Popovac nakon sastanka izjavljivao kako vjeruje da će i nakon prvog listopada pristojba ostati 80 kuna, premijerka je pred zastupnicima izjavila kako će sigurno pasti i to prvog studenog. To sugerira kako je Popovac možda ipak u Banskim dvorima dobio jasan naputak da ljudstvo reže u skladu s budućim proračunom koji će biti manji za nekih 300 milijuna kuna na godinu.
    Inače, Prisavljem su ovih dana zaposlene testiralo na alkohol. Računica se čini jasnom; neka ih pet padne na alkohol, pet zbog pušenja, pet zbog toga što kasne na posao i eto restrukturiranja. Zvuči banalno, ali i gorih stvari se pamti u ime televizijskog retuširanja lika, a bome i djela!


»Kralj« programa i Hrvatski kraljevi
   
    Posebna priča HRT-ove zbilje je direktor programa Domagoj Burić. Čovjeka koji preko pola radnog vremena umjesto na radnom mjestu troši na snimanje svog životnog uratka zvanog Hrvatski kraljevi, dokumentarnog filma koji navodno košta preko 17 milijuna kuna, žele smijeniti ama baš svi. Uostalom, to je i žrtva koju je Popovca i obećao Programskom vijeću kada su mu dali još šest mjeseci v.d. mandata. Bio bi to i idealan početak restrukturiranja s obzirom da nitko više ne želi direktora programa. Pred Burića je navodno pao i ultimatum – daj ostavku, ili te tjeramo. Ostavku Burić međutim ne da, a čelništvo ne zna kako to riješiti. Ako ne znaju to, kako će znati riješiti sudbinu onih koje na jesen kane tjerati kao višak.
   
Marketing-minuta sve manje i manje
   
    Dobro upućeni tvrde kako nije nemoguće da su čelnici HRT-a na ime zadržavanja pristojbe od 80 kuna pristali na prihvaćenje odredbe novog Zakona o HRT-u koja javnom servisu daje pravo na znatno manje marketinških minuta po satu. Umjesto devet bilo bi ih, navodno, šest. Na to i ne bi bilo posve teško pristati kad se zna da ni sada, kad imaju pravo na devet minuta, ne pune više od šest.

Povratak