Neka svi objave dokumente o privatizaciji

19.12.2010.

Europapress holding je prije dva dana na internetskim stranicama Slobodne Dalmacije objavio dokumente o privatizaciji naše kuće, pa smo u povodu toga anketirali ugledne osobe iz javnog života i poznatije “zviždače”, osobe koje su progovorile o namjerno zataškavanim nezakonitostima u svojim tvrtkama ili u okviru svog posla.

Sve kontaktirane osobe slažu se s potrebom objavljivanja privatizacijskih dokumenata, neki čak traže da to bude i obveza Fonda za privatizaciju, s tim da se ističe i potreba “zaštite” službenih informacija čije objavljivanje može nanijeti štetu dotičnim kompanijama.

“Kada je u pitanju provedba privatizacije, poznato je da sam za načelo ‘plati ili vrati’, jer se zna da je u tom procesu i državna revizija otkrila nepravilnosti i nezakonitosti. Zbog toga sam načelno za javno objavljivanje dokumenata u svakom privatizacijskom procesu bez obzira treba li to objaviti tvrtka koja je preuzela drugu kompaniju koja je bila u državnom vlasništvu, ili to treba napraviti Hrvatski fond za privatizaciju”, mišljenje je Ive Josipovića, predsjednika Hrvatske.

Ipak, Josipović ističe da bi u nekim slučajevima možda trebalo voditi računa o osjetljivosti objavljivanja nekih dokumenata koji nisu u izravnoj vezi s privatizacijskim procesom, a čije bi objavljivanje u poslovnom smislu moglo oštetiti tvrtke na koje se te informacije odnose.
Država je odgovorna

Ante Samodol, predsjednik Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, u potpunosti se slaže s tim da treba objaviti sve dokumente o privatizacijskim procesima. “No, to ne bi trebala biti briga ni posao onih koji su stekli dionice neke tvrtke, nego bi to trebao objaviti Hrvatski fond za privatizaciju i državni fondovi koji su dobili dionice pa ih mijenjali ili prodavali, kao što je to radio Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. Jedino bi se tako moglo vidjeti je li bilo pogodovanja ili povlaštenog statusa pojedinih stjecatelja dionica”, kazao nam je Samodol.

Vesna Balenović, predsjednica udruge “Zviždač”, tvrdi kako bi objavljivanje svih dokumenata o privatizaciji državnih poduzeća trebala biti obveza i norma za sve, te da bi ih trebao objavljivati Hrvatski fond za privatizaciju. “Zločin koji je napravljen u privatizaciji je zločin protiv naroda i naravno da bi bilo poželjno da svi dokumenti budu dostupni sudu javnosti”, ističe Balenović.

Nada Stanović, prosvjetna inspektorica koja je otkrila niz nepravilnosti, među kojima i izdavanje 600 lažnih diploma na Pučkom otvorenom sveučilištu u Splitu i bila dvaput suspendirana zbog javnih istupa, tvrdi kako javnost apsolutno ima pravo biti upoznata sa svim dokumentima koji se odnose na privatizaciju državnih tvrtki, te da to pogotovo vrijedi za medijski sektor. “Naravno, treba voditi računa o državnoj ili poslovnoj tajni, ali pritom definiranje državne i poslovne tajne ne bi smjela biti stvar nečije diskrecijske odluke, nego bi se to trebalo jasno regulirati”, rekla nam je Nada Stanović.

Božo Biuk, umirovljeni inženjer strojarstva, čovjek koji je otkrio nezakonitosti u privatizaciji “Konstruktora”, također ne dvoji o obveznosti objavljivanja privatizacijskih dokumenata. “Pa naravno da bi to trebala biti uobičajena procedura. Kako do prije nekog vremena nije bilo političke volje za procesuiranjem kriminala u privatizaciji, ljudi poput mene su 15 godina morali skupljati dokaze, biti šikanirani u vlastitoj kompaniji zbog toga, a ja sam osobno upozoravao javnost na milijarde kuna zamračenih u ‘Konstruktoru’, tako da mi je sada muka kada vidim da se spominje kako je pronevjereno samo nekoliko milijuna kuna u toj tvrtki”, naglasio je Biuk.

SDP-ov saborski zastupnik Arsen Bauk smatra kako je javna objava poželjna, ali ne i po svaku cijenu nužna, jer bi u pravnoj državi bilo dovoljno da uvid u podatke i cjelokupnu dokumentaciju o privatizaciji ima revizija, policija, DORH i druge državne institucije koje bi trebale kontrolirati radi li se sve po zakonu. “No, kažem, tako bi trebalo biti u pravnoj državi”, napominje Bauk.

Ugledni pisac i publicist Slavko Goldstein podsjeća da uvijek postoji veliko zanimanje javnosti kad je riječ o privatizaciji medija te stoga pozdravlja objavu svih dokumenata vezanih uz prodaju. “I u svim drugim slučajevima kad postoji zanimanje javnosti ili sumnja oko nekih podataka, također smatram da javno treba objaviti dokumentaciju. Međutim, nisam za to da se, apriori, baš svaki ugovor oko svake privatizacije javno objavljuje. Znate, može tu biti i nekih diskretnih poslovnih stvari, koje bi objavom mogle samo nanijeti poslovnu štetu tvrtki, a nisu od nikakvog važnog značaja za javnost”, upozorava Goldstein.

U slučaju Slobodne Dalmacije napominje kako je najveća šteta splitskom dnevniku nanesena 1993. godine, kad je izvršen “državni udar” i kad je smijenjen tadašnji urednik Joško Kulušić. “Posljednja privatizacija dovela je ‘Slobodnu’ u olakšavajuću situaciju”, drži Goldstein.
Revizija i porijeklo imovine

Mijat Stanić, predsjednik Nezavisnog cestarskog sindikata u Hrvatskim autocestama, smatra kako je objava privatizacijskih dokumenata prijeko potrebna. “Riječ je o imovini koju smo svi stvarali. Dakle, ne samo da javnost treba znati sadržaj privatizacijskog ugovora, nego bi trebalo objaviti i porijeklo imovine osoba koje kupuju tvrtke, napraviti reviziju i objaviti nalaz. Tako da sve bude čisto i dostupno”, ocjenjuje Stanić.

Saborska zastupnica HNS-a i šefica Nacionalnog odbora za praćenje pregovora s EU-om Vesna Pusić pozdravlja objavu dokumentacije, posebice kad je riječ o medijima. “I po zakonu javnost mora znati vlasničku strukturu medija, no, svakako je dobrodošlo da se vide i ostali detalji. No, nisam za to da se sve privatizacije do tančina javno eksploatiraju i dokumentiraju jer bi to moglo rastjerati ulagače, pa ne bi nitko od toga imao koristi”, ocijenila je Vesna Pusić.

Povratak