hrvatsko novinarsko društvo croatian journalists' association
Perkovčeva 2 | 10 000 Zagreb | Tel: 482-8333 | Faks: 482-8332 | E-mail: hnd@hnd.hr

Arhiva "Iz medija"

Imamo bolje zakone od Amerikanaca, ali ih nitko ne poštuje

19.01.2012.

I ja sam zamračio svoj blog, pa sad vidite slažem li se s postupcima Wikipedije - kazao je “u glavu” zagrebački komunikacijski stručnjak Marko Rakar na naše pitanje o komentaru “mraka” koji je jučer zahvatio brojne internetske stranice diljem svijeta.
Razlozi zamračenja su SOPA i PIPA, a riječ je o zakonima predloženima u Sjedinjenim Američkim Državama koji ciljaju na stopiranje kršenja autorskih prava. SOPA je kratica za “Stop Online Piracy Act” (zaustavite internetsko piratstvo) koji je predložen Kongresu SAD-a, dok je PIPA “PROTECT IP Act” došla pred Senat. Na svojim stranicama Wikpedia navodi kako bi sporni zakoni, ako budu doneseni, mogli “naškoditi slobodnome i otvorenome internetu, a s njime i Wikipediji”.

O čemu se točno radi, Rakar je pojasnio praktičnim primjerom.

- To je kao da se ja na svom blogu pozovem na članak iz Slobodne Dalmacije te stavim link na njega. Međutim, ako se u originalnom članku nađe nečije drugo intelektualno vlasništvo, ne samo da će “Slobodna” upasti u nevolje već i ja koji sam stavio poveznicu. E, sad, ja sam na svojoj stranici Politika.com dosad na takav način naveo velik broj internetskih članaka, stranica... I kako da ja sada sve njih provjeravam? Zakoni su iznimno nepraktični i apsurdni!
S druge, pak, strane, Rakarovo mišljenje ne dijeli izvršni urednik T-portala Neven Barković, koji svoju novinarsku karijeru gradi upravo preko internetskih medija:

- Najcrnji scenarij kontrole interneta i cenzure, kojeg se pribojava Wikipedia, ipak se neće dogoditi. Smatram kako ponovno predlaganje SOPA-e i PIPA-e (koji su dosad bili “zarmznuti” op.p.) treba uzeti sa “zrnom soli”. Tko zna, možda se iza tog zakona nalaze poštene pobude i motivi jer autori i njihova prava na internetu se moraju zaštititi. Pri tome najviše mislim na zanstvene i stručne radove. Stvar je u tome kako će internet uvijek funkcionirati, ali reda treba uvesti.

No, što bi se dogodilo ako se zakoni ipak donesu? Barković tvrdi kako se neće puno toga promijeniti. “Internet ima sjajnu sposobnost samoregulacije”, tvrdi nadodajući kako je “haker uvijek pametniji od onog koji ga goni”.

- Ljudi će već naći način da izbjegnu nametnute restrikcije. Internet će evoluirati...
Barković tvrdi i kako autore, naročito one znanstvenih radova, treba zaštititi, no Rakar drži kako oni imaju najmanje veze sa spornim zakonima.

- Najviše za ove zakone lobiraju filmski studiji, te izdavačke i diskografske kuće. Radi se o tome da oni pokušavaju preživjeti na tržištu koje je nadišlo tradicionalne odnose. Naime, internet je izbacio posrednika između filma, glazbe i knjige i krajnjeg potrošača. A, sad upravo oni žele stare načine naplate silom primijeniti i na internetu. Naravno, imaju pravo na to, ali je ovo pogrešan način. Treba iznaći nove modele financiranja - kaže Rakar.
Eto, SAD je na pragu donošenja novih zakona o zaštiti intelektualnog vlasništva na internetu, no što je s Europom? “I Uniji postoje tendencije koje vode u smjeru europskih inačica SOPA-e i PIPA-e”, kaže Barković, koji je u cijelu priču uveo i primitak Hrvatske u EU.

- Ako se takve stvari i uvedu, još će proći dosta vremena dok se regulative u Hrvatskoj ne postrože. A trebale bi se postrožiti. Naime, dosta je primjera gdje se tekstovi, ponajviše oni novinarski, kopiraju s interneta s tek pokojom izmijenjenom riječju i previše lako plasiraju u medijima poput televizije i novina.
S Barkovićem se slaže i Ivica Grčar, predsjednik Društva za zaštitu novinarskih autorskih prava.

- Iako je postojeća hrvatska regulativa vezana uz autorska prava i njihovo kršenje dobra, dapače, među boljima je u Europi, praksa je sasvim druga priča. Tu se upravo događa poznato “copy-paste” novinarstvo, i to bez ikakvih sankcija. Zakoni su dobri, ali ih nitko ne poštuje. Zbog toga je i 2007. godine osnovano Društvo kako bi pokušalo utjerati sve pokušaje kopiranja i kršenja autorskih prava. Naravno, pri tome valja pripaziti da se ne ograničavaju slobode pojedinca. No, je li sloboda i kopiranje i korištenje nečijeg teksta bez pristanka autora? - kazao je Grčar istaknuvši kako je Društvo za zaštitu novinarskih autorskih prava dosad “naplatilo bruto 1,7 milijuna kuna autorskih naknada od korisnika novinarskih priloga”.
No, za izravnu isplatu autorima ostat će neto iznos od 424.919,30 kuna. Razlozi za to su, kako se navodi na internetskim stranicama društva, “odbici svih troškova kompliciranog zakonski propisanog administrativnog postupka, rezervacija za naknadu nositeljima prava iskorištavanja te poreza i prireza”.

Tajnik Hrvatskog novinarskog društva Zdenko Duka zauzima se za maksimalnu otvorenost.

- Ne bih želio da “zamračenje” bude jedini način borbe. Istina, prepisivanje je uzelo maha, ali očekujem rigoroznije zakone, a da pri tome ipak ne dolazi do administrativnih zabrana. Nadam da bi glavnu riječ u svemu ovome ipak trebao držati etički kodeks - zaključio je Duka.

Vlado Ozretić

 Nimalo bezazleno
•• Što bi se dogodilo ako se SOPA I PIPA donesu? Vrijedit će samo u SAD-u, a internet je svjetski... Ili možda nije?
- Sve .net, .com, .org domene pripadaju SAD-u, i kao takve podložne su njezinim zakonima. Uz to, većina servera se nalazi upravo na američkom tlu ili su u vlasništu američkih tvrtki. Zato eventualno donošenje zakona nije uopće bezazleno. Doseg takvih zakona je puno veći nego što se to na prvi pogled čini - pojasnio je Rakar.

Istomišljenici
•• Wikipediji su se u prosvjedu pridružile i internetske stranice Reddit te Boing Boing, a protiv Zakona glas su digli i Google, Facebook, Mozilla, Twitter, eBay, ali nisu kratkoročno ugasili svoje stranice. U Hrvatskoj su akciju “mraka” podržale stranica magazina pop kulture Ravno do dna, blog Pollitika.com, online gaming portal Bet-Club i dnevni blog o gadgetima Gadgeterija.

Da je bilo SOPA-e,
ne bi bilo ni YouTubea

•• Možda izgleda smiješno i naivno prosvjedovati na internetu protiv zakona koji svoje izglasavanje čekaju u SAD-u. No cenzura interneta i ograničavanje slobode govora na tom jedinom preostalom nekontroliranom mediju, svidjet će se mnogim vlastodršcima, i kad val jednom krene, bit će ga teško zaustaviti. Uostalom, američki prijedlozi zakona za zaštitu autorskih prava i sprečavanje piratstva daju otvorene mogućnosti nekoj tamošnjoj uvrijeđenoj korporaciji da zagorča život vlasnicima web-stranica bilo gdje na planetu. Stoga je razočaravajući podatak da je pokret Black Out Day u Hrvatskoj naišao na minimalan odaziv, a najveći portali iskoristili su ga da bi preko bombastično naslovljenog članka prikupili još koji klik više. Portal RavnoDoDna.com se odazvao apelu svoje “open source” platforme WordPress. Koliko su dugoročno opasni zakoni SOPA i PIPA dovoljno govori činjenica da po njima, da su izglasani prije desetak godina, danas ne bi postojali YouTube, Facebook, Twitter i sve slične “sumnjive“ stranice. Glas protiv ovakvih zakona možda i jest simboličan, no ako već posjedujemo glas, nije odgovorno ni moralno da šutimo - kaže nam Marko Podrug, zamjenik glavnog urednika portala RavnoDoDna.com.

Slovenci već naplaćuju...
•• Dok na tisuće internetskih stranica širom svijeta ovih dana bojkotom odgovara na prijedloge dvaju zakona Američkog kongresa protiv piratstva, Slovenci su već usvojili model naplate internetskih sadržaja, a ista se stvar sprema i domaćim korisnicima interneta. Naime, slovačka tvrtka Piano Media koja se bavi naplatom internetskog sadržaja ušla je na slovensko medijsko tržište postavivši svoj sustav naplate na internetske stranice Dela, Večeri, Primorskih novica, Gorenjskog glasa, Dolenjskog lista, Ekipe org, Auto Bilda, Računalniških novica, Dnevnika i Požareporta.  Donesene su i cijene pretplate u iznosima od 2 eura tjedno, 5 eura mjesečno i 50 eura godišnje. Za sada se korisnike potiče na registraciju, ali od 30. siječnja sadržaj na spomenutim stranicama bit će šifriran i neće mu moći pristupiti oni koji nisu pretplatnici. Pay wallovi za korisnike internetskih sadržaja osvanut će uskoro i kod nas, smatraju bolji poznavatelji domaće internetske scene. Direktor slovačke tvrtke Tomaš Bella nije htio potvrditi nalaze li se sada u pregovorima s nekim od hrvatskih medijskih korporacija, no čini se da je pitanje dana kad će ovaj sustav zaživjeti kod nas.

A. Marušić

 

 

 

Povratak

AKTUALNO