hrvatsko novinarsko društvo croatian journalists' association
Perkovčeva 2 | 10 000 Zagreb | Tel: 482-8333 | Faks: 482-8332 | E-mail: hnd@hnd.hr

Arhiva "Iz medija"

Bosanci spasili 'Oslobođenje' jer je simbol njihove antifašističke borbe

17.02.2012.

Unatoč tomu što je list pravio ogromne gubitke i godinama slovio kao glasilo koje »nitko ne čita«, što je, s obzirom na mizernu nakladu, iako zajedljivo, bilo u neku ruku i točno, sarajevsko Oslobođenje nikada nije ukinuto. Čak nije ni prodano nekome tko bi iznevjerio temeljne uređivačke postulate toga lista - ozbiljan pristup (nažalost mnogima i dosadan), davanje značajnog prostora temama iz kulture i vanjske politike te patriotska orijentacija.
Tri su ključna razloga zbog kojih su Bosanci odlučili sačuvati Oslobođenje, iako te novine nisu imale nikakvih izgleda opstati u tržišnim uvjetima i iako su godinama bile na izuzetno niskoj profesionalnoj razini.

Najvažniji razlog je činjenica da su te novine, slično kao i Vjesnik u Hrvatskoj, svojevrstan simbol antifašističke borbe u Bosni i Hercegovini koja je temelj moderne državnosti obiju država. Iako je 'Oslobođenje' znalo koketirati s nacionalizmima, sam brend izvorno je antifašistički. Prvi broj lista tiskan je još 30. kolovoza 1943. godine u tada slobodnom mjestašcu Donja Trnava.
Iako je održavanje lista koštalo porezne obveznike, u Bosni i Hercegovini procijenili su da im je vrjednije zadržati takav brend, koji svjedoči o temeljima državnosti. Ne treba ni naglašavati da su se separatisti tijekom rata pokušali dočepati tog brenda, pa je jedno vrijeme na Palama izlazilo Srpsko Oslobođenje koje je plaćala vlast predvođena kasnije optuženim ratnim zločincem Radovanom Karadžićem.

Naravno, i časna uloga u ratu, kada je list izlazio unatoč opsadi i teškim uvjetima, drugi je razlog što je tradicija očuvana.

Treći razlog je svakako podatak da unatoč posvemašnjoj razorenosti bosanskohercegovačkog društva i kulture, ipak je i u takvoj Bosni i Hercegovini postojalo dovoljno onih koji su shvaćali da se sfera novinskog nakladništva ne smije prepustiti jedino zakonitostima tržišta i da je za jedno društvo pogubno ako ne postoji dnevni list u kojem će kultura, vanjska politika i ozbiljne analize imati ključno mjesto.

Financijski, Oslobođenje je spašeno tako što je list prodan moćnoj obitelji, vlasnicima sarajevske pivovare. Iako su novi vlasnici znali koristiti i koriste list katkad u svrhu promocije vlastitih interesa, pa i obračuna s protivnicima, prije svega na gospodarskoj pozornici, list je zadržao spomenuti profil ozbiljne tiskovine, jer se novi vlasnici najvećim dijelom ipak nisu miješali u uređivačku politiku.

Rješenje možda i nije najsretnije, ali jest nekakvo rješenje, a primjer je svakako zanimljiv.

Alenko Zornija, Sarajevo

Povratak

AKTUALNO