hrvatsko novinarsko društvo croatian journalists' association
Perkovčeva 2 | 10 000 Zagreb | Tel: 482-8333 | Faks: 482-8332 | E-mail: hnd@hnd.hr

Arhiva priopćenja

Odaberite godinu i mjesec

Ukupno: 2347

Tako je u srijedu odluèilo Vijeæe za elektronièke medije.
Odluka da se koncesija za šire podruèje grada Karlovca dodijeli Pomi d.o.o. oèekivana je, jer se radi o poduzeæu Zdenka Pomoravca, nekadašnjeg direktora Narodnog radija. U skladu s tim, može se pretpostaviti da iza projekta Radio Dubovca - kako bi se novi radio trebao zvati - krije podrška radijskog mogula Juraja Hrvaèiæa, a glasine da bi urednica novog radija mogla postati sadašnja šefica kabineta ministra Vukeliæa Daliborka Jurkoviæ, samo prisnažuju pretpostavku da konkurenti tu nemaju što tražiti.
No, stanovito je iznenaðenje natjeèaj za drugu koncesiju, onu regije Žumberak gdje su pristigle tri ponude; tvrtke "Sedam", mladih karlovaèkih poduzetnika, koji inaèe izdaju i regionalni tjednik "7 dana", te "Jastreb panorame" i Aliena d.o.o. iz Zagreba.
Mario Pušiæ i Danijel Tuškan, suvlasnici tvrtke "Sedam d.o.o." kažu kako se u cijeloj prièi osjeæa dah politike, s obzirom što se sve dogaðalo u danima pred glasovanje. Naime, njihovi lobisti uvjeravali su ih kako je njihov program naišao na odobravanje meðu èlanovima vijeæa, prednost nad konkurentima je bila i ta što su jedini ispunjavali baš sve uvjete strogog natjeèaja. Imali su informaciju da æe za njih glasovati pet èlanova vijeæa, da bi na kraju svih sedam glasovalo za Jastreb panoramu d.o.o., tvrtku koja prema njihovim rijeèima, nije niti registrirana za radijsku djelatnost.

Ilegalno emitiranje
- Jastreb panorama je sa 24,7 posto suvlasnik u firmi TV Plus koja emitira na podruèju Jaske TV program veæ dvije godine bez registrirane djelatnosti, dakle ilegalno, komentira Danijel Tuškan, predsjednik uprave tvrtke "Sedam".
Da bi stvar mogla krenuti loše po njih, zakljuèili su dan prije izbora, kad su dobili informaciju da konkurenti preko jakih politièkih igraèa lobiraju da koncesiju dobije netko drugi.
- Èlan vijeæa iz Karlovca Marko Mariæ navodio nas je da nam je glavni konkurent firma iz Zagreba što se pokazalo neistinom. Usmjeravao nas je na krivu stranu. Na kraju, pola sata prije glasovanja, èlanovi Vijeæa su promijenili mišljenje te glasovali za jaskansku tvrtku. Ne možemo zakljuèiti drugo nego da je izvršen politièki pritisak na èlanove vijeæa, kaže Tuškan dodajuæi da je i Mariæ koji ih je verbalno podržavao i ohrabrivao dignuo ruku protiv njih.
Oni su se natjecali i za gradsku koncesiju i da stvar bude zanimljivija, tamo dobili dva glasa, a kod one manje atraktivne, "žumberaèke" niti jedan.

Paðen preuzima TV Plus?
Tuškan i Pušiæ sumnjaju da se iza izbora koncesionara radijskih frekvencija krije namjera HDZ-a da ovlada radijskim eterom na podruèju Karlovaèke županije i tako monopolizira medijsku poziciju pred buduæe lokalne izbore. Sedam d.o.o., kako kažu, je politièki neovisna tvrtka i potencijalno opasna za lokalnu politiku koja se slobodnih medija boji. Postoji kuloarska prièa, koju je doduše teško službeno potvrditi, o tome kako karlovaèka televizija "4 rijeke" u vlasništvu HDZ-ovca Ivana Paðena ima namjeru preuzeti jaskanski TV plus, pa bi ova "žumberaèka" frekvencija koja signalom dobro pokriva Jasku i Karlovac u tom sluèaju bila vrst kompenzacije.
Tuškan i Pušiæ tvrde da je Poma d.o.o. neaktivna tvrtka, svojevrsna "firma fikus", dok su oni u natjeèajnoj dokumentaciji svoje ozbiljne namjere pokazali time što u novoj tvrtki veæ imaju tri zaposlena na mjestima koja zahtijeva natjeèaj za koncesiju, dokazom da imaju prostor za obavljanje djelatnosti i da su priložili predraèune za potrebnu tehniku.
- S obzirom na situaciju u lokalnim medijima, oèiti je plan umrežiti Radio Ogulin, Slunj, Karlovac i novi Pomoravèev radio Dubovac i emitirati isti program, s obvezom nekoliko sati vlastitog programa, pojaèava politièke konotacije sluèaja Mario Pušiæ. Iza toga se može kriti namjera da se nekako neutralizira efekt vrlo slušane Radio Mrežnice koja se u posljednje vrijeme kritièki odnosi naspram lokalnih vlasti.
Tihomir IVKA

... više ...


Prièa koja slijedi – a koja govori o odsustvu morala u poznatih rijeèkih odvjetnika Velimira Došena i Miljenka Mrakovèiæa i koja može biti pouèna za svakoga tko ustreba advokatske usluge – poèinje 13. listopada 1983. godine kad je Pavao Šporèiæ iz lièkog mjesta Kutareva, kao radnik ondašnje "Šumarije Otoèac" koja danas posluje u sklopu Hrvatskih šuma, doživio težu nesreæu na radu: tada mu je utvrðena smanjena radna sposobnost zbog koje je ubrzo umirovljen, da bi se sedamnaest godina kasnije odluèio za podnošenje tužbe protiv Hrvatskih šuma, a radi naknade štete. Parnica, u kojoj su Šporèiæa zastupali odvjetnici Došen i Mrakovèiæ, okonèana je 22. svibnja ove godine potpisivanjem izvansudske nagodbe: Šporèiæevi advokati pristali su da Hrvatske šume njihovu klijentu isplate nepunih 140 tisuæa kuna, s tim da je ta suma, kako piše u tekstu nagodbe, uveæana za nešto manje od èetrnaest tisuæa kuna koliko iznosi "ukupan parnièni trošak koji obuhvaæa odvjetnièki trošak, sudske pristojbe i troškove vještaèenja".

Novac u vreæici

E, na tom mjestu za Pavla Šporèiæa – toènije, za njegova sina Ivicu koji je, zbog oèeve bolesti, kontaktirao s rijeèkim advokatima – nastupa razoèarenje. Nakon što su Hrvatske šume uplatile 153 tisuæe kuna na raèun Došen-Mrakovèiæeva odvjetnièkog ureda, Ivicu je Šporèiæa nazvao Velimir Došen i rekao mu da æe doæi u Gospiæ, te da æe mu donijeti novac što je stigao na ime odštete. "Sastali smo se u Gospiæu prije petnaestak dana, a s Došenom je stigao i odvjetnik Mrakovèiæ", kazao je Feralovu novinaru Ivica Šporèiæ, pa nastavio: "Došen je u jednom trenutku preda me gurnuo papirnatu vreæicu i rekao mi da su unutra novci za mog oca. To me je malo zgranulo, ali sam se sabrao i kazao mu da ne želim da se novac isplaæuje na taj naèin, nego hoæu da se uplati na oèev tekuæi raèun. Tada nisam vidio koliko su novca donijeli, niti su mi kazali kolika je visina odštete o kojoj su se nagodili s Hrvatskim šumama. Znam samo da se Došen naljutio i rekao mi da æu, ako želim isplatu na raèun, dobiti manje nego što mi je bio namijenio."

Šporèiæ je u meðuvremenu, privatnim kanalima, došao do teksta izvansudske nagodbe, a zatim mu je stigao i raèun odvjetnièkih usluga dvojice rijeèkih advokata: ceh je iznosio 92.986 kuna, s tim da je u popratnom pismu stajalo kako je stvarni iznos 131.162 kune, ali su ga velikodušni fiškali, uzimajuæi u obzir stanovitu odredbu o odvjetnièkim tarifama, umanjili na spomenutu cifru.

"Ovih sam dana vidio da je na oèev tekuæi raèun uplaæeno nepunih 60 tisuæa kuna, što znaèi da su odvjetnici sebi odmah zadržali one 93 tisuæe kuna na koliko su procijenili svoje usluge u ovome postupku i pretpostavljam da imaju pravo na taj naèin naplatiti svoje troškove", kaže Ivica Šporèiæ, "ali nejasno mi je zašto su naplatili 93 tisuæe kuna, ako u nagodbi piše da ukupni parnièki trošak, ukljuèujuæi i odvjetnièke usluge, iznosi oko èetrnaest tisuæa kuna."

Tajna amoralnosti

U èemu je, dakle, tajna odvjetnièke amoralnosti? U tome što su Došen i Mrakovèiæ, bez konzultiranja sa Šporèiæevima, visinu odštetnoga zahtjeva postavili na astronomskih 925 hiljada kuna, pa su u skladu s tom traženom svotom obraèunavali svoju tarifu: u nagodbi su, pak, odvjetnièki troškovi obraèunavani u skladu s financijskom težinom nagodbe koja je, kako rekosmo, iznosila 140 tisuæa kuna. "I moj otac i ja smo pravno neuki ljudi i mislim da bi bilo pošteno da su nam odvjetnici objasnili što za nas znaèi ovoliki ili onoliki odštetni zahtjev, s tim da mi uopæe nismo ni znali kolika se naknada traži. Pa, da im je palo na pamet da traže, recimo, milijun i pol kuna, sad bi ispalo da moj otac koji je nastradao na radu ne bi dobio ni kune odštete, nego bi sve otišlo odvjetnicima i još bi on njima morao nešto isplatiti! Morao bi platiti odvjetnicima zato što je nastradao!", u nevjerici je Šporèiæ kojemu, usto, nije jasno zašto su Mrakovèiæ i Došen pristali na nagodbu od 140 tisuæa kuna ako su tužbom zahtijevali 925 tisuæa.

Logièno je, meðutim, zašto su pristali na reèeni iznos: bilo im je, naime, važno da doðu do svote koja æe namiriti njihove financijske apetite i da, bez velikog truda, zarade ozbiljan novac, a pritom su mislili da æe njihov klijent – bolestan, neuk i siromašan èovjek – biti zadovoljan koliko god kuna dobije. Prema mišljenju nekolicine odvjetnika s kojima je potpisani novinar razgovarao u povodu ovog sluèaja, rijeèki advokatski tandem formalno je vjerojatno u pravu i njihovu se troškovniku formalno ne može ništa predbaciti, no vrlo je upitna moralnost njihova odnosa prema klijentu.
Odvjetnik svojoj stranci mora detaljno objasniti što znaèi postavljanje nerealnog odštetnog zahtjeva, a postoje prilièno jasni kriteriji za ocjenjivanje što je realno potraživanje, kao što bi se morao konzultirati i o prihvaæanju nagodbe, te bi klijenta svakako morao informirati o visini svog honorara u sluèaju postizanja odreðene sume u nagodbi. Ovdje su oèito izostali moral i poštenje, a to su dvije kategorije koje su jako važne za odvjetnièki posao", veli jedan ugledni zagrebaèki odvjetnik, dok Ivica Šporèiæ kaže da se osjeæa prevareno, premda ne zna jesu li Došen i Mrakovèiæ u ovoj prièi poèinili kazneno djelo prevare. "Iako nisam pravnik i nisam jako uèen èovjek, mislim kako nisam zaslužio da me se vara i obmanjuje nekim odvjetnièkim trikovima", kaže on.

O svemu ovome imala bi što reæi i Odvjetnièka komora – naravno, kad bi imala namjeru ozbiljnije se baviti aktivnostima svojih èlanova – a da rijeèki advokatski dvojac, do kojeg nismo uspjeli doæi jer je na putu, nastavlja s praksom postavljanja vrtoglavih odštetnih zahtjeva, raèunajuæi na isti takav honorar, pokazuje i tužba koju su u ime "lièkog Tuðmana" Jose Mraoviæa podnijeli protiv lista koji upravo èitate: zbog jednog teksta Feralove glavne urednice zaiskali su dosad rekordnu odštetu kad su posrijedi tužbe protiv hrvatskih medija – traže, naime, sedam i pol milijuna kuna.

... više ...


Vijest o rješenju kojim protiv njega zapoèinje provoðenje istrage o kršenju pravila meðunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba, Branimira Glavaša 13. je lipnja zatekla u Berlinu, gdje se te veèeri igrala nogometna utakmica Hrvatske i Brazila. Njegova reakcija – kad je za to saznao – bila je posve drugaèija od one hinjene ravnodušnosti koju je kasnije demonstrirao pred tv-kamerama. Djelovao je zbunjeno i uplašeno i bilo je oèito kako do posljednjeg trenutka nije vjerovao da æe se to dogoditi, tvrdi osoba koja se tada našla u njegovoj blizini. Jer, ono što za sada još uvijek sadrži eufemizam pravno formuliran kao "postojanje osnovane sumnje", a što æe veæ sutra, sasvim je vjerojatno, biti pretoèeno u optužnicu, sadrži vrlo nezgodne kvalifikacije, koje, stavljene na jednu stranu vage božice pravde Iustitie, na drugoj imaju uteg od pet do 20 godina zatvora.

Osnovane sumnje, natovarene na Glavaševa leða vrlo su teške: sumnjièi ga se da je "naredio da se civilno stanovništvo ubija, da se neèovjeèno postupa prema njemu i da se primjenjuju nezakonita zatvaranja", te da je, iako je to s obzirom na svoju funkciju bio dužan, "propustio sprijeèiti da se civilno stanovništvo muèi, da se neèovjeèno postupa prema njemu" te "da mu se nanose ozljede tjelesnog integriteta i da se primjenjuju protuzakonita zatvaranja". Nije mu dakle ostalo ništa drugo nego da u svom komentaru te, za njega turobne èinjenice, po stoti put ponovi kako je rijeè o montiranom politièkom procesu, za kojeg je, jednom drugom prilikom ustvrdio da je gori od onih kakvi su se dogaðali u Sovjetskom Savezu za vrijeme Staljina.

Nos "moralne nakaze"

No, ostao je ponešto neuvjerljiv: nije još zabilježeno da su progonjeni u politièkim procesima svoju obranu iznosili pred tv-kamerama, u izjavama za nacionalnu televiziju i to još s turistièkih putovanja u inozemstvo i iz opuštenog okruženja kakvo je Svjetsko nogometno prvenstvo.

Ali, to nije bio i jedini udarac kojeg je Glavaš primio na nogometnoj fešti u Njemaèkoj. Istoga dana kad je istražni sudac Zlatko Posavec, koji vodi njegov sluèaj, potpisao rješenje o provoðenju istrage, Vladimir Šeks u Nacionalu izlazi s podatkom kako ga je Glavaš u srpnju prošle godine, kad je Krunoslav Fehir iznio jezive podatke o zbivanjima u garažama nadomak Glavaševog ratnog ureda, kumio i molio da se istraga obustavi. Feral je te podatke, s kojima Šeks sada izlazi u javnost, imao i objavio još prošle godine, u vrijeme kad su Glavaševi emisari odlazili aktualnom predsjedniku Sabora, sa zamolbama da se stvar zaustavi. Šeks dakle govori istinu kada tvrdi da ga je Glavaš molio da zaustavi tu neugodnu prièu. No, Glavaša je ona pogodila dvostruko: prvo jer se pokazao kao slabiæ koji tajno moljaka za pomoæ i drugo jer Šeks tako, vrlo mudro i lukavo, kaže kako je Glavaš zapravo kriv, jer da nije, zašto bi tražio pomoæ za nešto u èemu nije sudjelovao.

Glavaš je naravno shvatio obje poruke pa je Šeksu uzvratio novom kolièinom uvreda, podsjeæajuæi na prevarenog muža kada o ženi s kojom je godinama dijelio stol i postelju iznosi najveæe gadarije. Izašavši pred novinare s uveæanom Šeksovom fotografijom kako bi zorno analizirao crveni nos "moralne nakaze", Glavaš je od Šeksa zatražio da vrati generalski èin i sva odlièja koja je dobio u Domovinskom ratu. Jer, kaže Glavaš, Šeks se sada odrièe svojih zasluga kako bi se izvukao iz gliba optužbi da je i on odgovoran za ono što se ljeti i poèetkom jeseni 1991., dok je u Osijeku obnašao dužnost predsjednika Kriznog štaba, dogaðalo u tom gradu.

No, upravo je Glavaš taj koji se sada odrièe svega onog što je do juèer radio i prièao, a najdalje je otišao tvrdeæi da uopæe nije zapovijedao I. bojnom osjeèkih branitelja, poznatijom kao BOB ili Branimirova osjeèka bojna. U tim je tvrdnjama otišao èak tako daleko, ali i tako nisko, da sada izjavljuje kako je netoèan podatak iz njegova službenog ratnog puta, temeljem kojega je i on dobio generalski èin i brojna ratna odlièja, nijeèuæi da je zapovijedao tom jedinicom od 1. svibnja do 1. studenoga 1991.

Fatalna obdukcija

Glavaš meðutim nema nikakvih šansi da mu sud to povjeruje. Èak i oni koji ga u svojim iskazima ne terete za djela koja mu se pripisuju, tvrde isto ono što je i Glavaš sam o sebi donedavno govorio: da je bio osoba broj jedan u ratnom Osijeku i da se bez njegova znanja ili odobrenja ništa nije moglo dogoditi. A kad je rijeè o zapovijedanju BOB-om, èega se Glavaš sada odrièe, meðu tisuæama stranica izjava prikupljenih u predistražnim radnjama, nema ni jedne koja bi negirala da je upravo on bio zapovjednik te, kako mnogi govore, njegove "privatne vojske".

U opsežnim i temeljito prikupljenim dokazima koji vrlo teško terete Glavaša, njemu æe biti najteže objasniti što se zapravo dogodilo u dvorištu zgrade Sekretarijata za narodnu obranu, uveèer 31. kolovoza 1991. Krunoslav Fehir tvrdi, a potvrðuje to izravno još najmanje jedan svjedok, a neizravno njih nekoliko, da je te veèeri, nakon višesatnog muèenja koje je ukljuèivalo i ispijanje akumulatorske kiseline, ondje ubijen civil Èedomir Vuèkoviæ, a potom likvidiran i Ðorðe Petkoviæ, drugi zatoèenik u garažama, koji je svemu svjedoèio. Tijelo potonjeg, èiju je likvidaciju prema Fehirovom iskazu osobno naredio Glavaš, nikada nije pronaðeno.
Iako je Glavaš ranije govorio kako u vrijeme kad je ubijen Vuèkoviæ uopæe nije bio u zgradi, te kako to može potvrditi još desetak svjedoka, sada ipak priznaje da se ondje nalazio. No, na njegovu nesreæu u spisu postoji za njega fatalni obdukcijski elaborat, djelomièno raðen i u tadašnjem Zavodu za sudsku medicinu i kriminalistiku u Zagrebu u kojem je vrlo detaljno ispitan stvarni uzrok Vuèkoviæeve smrti. Kao nedvojbeni razlog navodi se intoxicatio cum H2SO4, odnosno trovanje sumpornom kiselinom. Vještak toksikolog Zdravko Kovaèiæ, koji je 12. rujna 1991. radio obdukciju Èedomira Vuèkoviæa navodi podatak da je kemijsko-toksikološki nalaz pokazao kako se u želucu mrtvog Vuèkoviæa nalazilo 1,47 grama H2SO4 na 100 grama želuèane kiseline. Ta doza je letalna (smrtonosna), a prostrijelne rane pronaðene na Vuèkoviæevu tijelu patolog opisuje kao "obiène teške tjelesne ozljede", dakle ne i smrtonosne. Upravo taj patološki nalaz, vrlo detaljan i struèan, mogao bi biti i najteži dokaz protiv Glavaša.

Naknadno priznanje

Kao jedan od kljuènih dokaza svoje nevinosti Glavaš iznosi èinjenicu da je, nakon ubojstva Vuèkoviæa ispred prozora njegove zgrade, pozvana policija i istražni sudac. Ništa se dakle nije pokušalo prikriti, veæ je postupljeno po zakonu. No, zapisnik o oèevidu kojeg je sastavio istražni sudac bio je do te mjere traljav da nitko, pa ni Glavaš, nije imao razloga za bilo kakvu zabrinutost. Mladen Filipoviæ, istražni sudac koji je obavio oèevid to danas naknadno priznaje, pa u posve drugaèijem svjetlu gleda na neke èinjenice. No, tada, obavljajuæi uviðaj prihvatio je tezu koju su mu, na licu mjesta, naturili najbliži Glavaševi suradnici i unio je u službeni zapisnik: Vuèkoviæ je bio terorist koji je preskoèivši 2,30 metara visok zid, s puškom marke thompson br. 45412 i inicijalima R.N. te okvirom s 30 metaka kalibra 11,42, pokušao atentat na Glavaša.

Katastrofalno obavljeni uviðaj, Filipoviæ priznaje tek danas, kada i sam kao svoju grešku navodi èinjenicu da uopæe nije pitao tko je zapovjednik jedinice èiji su vojnici pucali u Vuèkoviæa, kao ni o kojoj je jedinici uopæe rijeè. No, još je zanimljivije što istražni sudac uopæe nije tražio izuzeæe spomenute puške thompson, kao ni streljiva, ali ni izuzeæe èahura ni puške kojom je na Vuèkoviæa pucano! Prema zabilješci istražnog suca, puška thompson odnesena je u zgradu Sekretarijata za narodnu obranu, u kojoj je bio i Glavašev ured. No, iz tog je ureda, kako tvrdi nekoliko svjedoka i donesena, priznajuæi da je sve bilo aranžirano prije dolaska policije i istražnog suca. Jedan oèevidac tako kaže da je Glavašev bliski suradnik, Ratko Žuvela, iz zgrade sekretarijata tu pušku i donio, pokazujuæi policiji oružje kojim je trebao biti poèinjen atentat!

Zanimljivo je da je istražni sudac tražio samo vanjski obdukcijski nalaz, no da je u bolnici, kad se vidjelo o èemu se radi, uèinjeno i ono što nije traženo. Da to kojim sluèajem nije uraðeno, Glavaš bi se danas nalazio u mnogo povoljnijem položaju, jer Fehirov iskaz o muèenju civila i ispijanju sumporne kiseline iz akumulatora u garažama, ne bi bilo moguæe dokazati.

Podatak koji je Feralov novinar u jesen prošle godine dobio od jednog, nekada vrlo bliskog Glavaševog suradnika, a kojeg u svom iskazu navodi i zaštiæeni svjedok oznaèen kao "svjedok 6" - da je prièa o atentatu smišljena u Glavaševu uredu i da se u sve ukljuèio i glavni urednik Slobodnog tjednika Marinko Božiæ, èiji su novinari na taj naèin željeli prikazati Glavaša kao metu pobunjenih Srba - èini se vrlo vjerojatnim.

Pulover koji nedostaje

U oèevidu istražnog suca stoji naime, kako je Vuèkoviæ bio odjeven u krem košulju kratkih rukava i sivi kratki pulover, te kako je ležao potrbuške, glavom prema sjeveru, a nogama prema jugu. No, na slici u Slobodnom tjedniku – gdje se, što je poseban dio prièe - o Vuèkoviæu govori kao o Ðorðu Petkoviæu (!), ne vidi se sivi kratki pulover, veæ samo Vuèkoviæeva košulja. U fotoelaboratu, na snimkama mrtvog Vuèkoviæa taj se pulover vidi, a vidi se i da leži potrbuške, no u Slobodnom tjedniku pulovera nema, a Vuèkoviæ leži na leðima. Tko je i kada okrenuo njegovo tijelo i zašto mu je skinut pulover? Zašto je to uèinjeno?

Istražni sudac koji je obavio uviðaj nakon Vuèkoviæeve smrti danas tvrdi kako je tog èovjeka i osobno poznavao, te kako mu je, s obzirom na starost (Vuèkoviæ je tada imao 59 godina), tjelesnu graðu (više od 100 kilograma) i visinu ograde koju je navodno preskoèio (2,30 metara) posve nevjerojatno da se moglo raditi o teroristu koji se uputio likvidirati dobro èuvanog Glavaša. On èak kaže kako mu nije jasno da je tada, pišuæi izvještaj uopæe spomenu rijeè "terorist", ali to objašnjava pritiskom koji su tada èinili Glavaševi suborci, vrzmajuæi se uokolo i prièajuæi prièu o teroristu i atentatu.

Robert Pauletiæ, tadašnji novinar Slobodnog tjednika, potpisnik živopisnog i prepunog detaljima teksta o atentatu na Glavaša, prije više od šest godina kada je Feral prvi put pisao o neobiènom atentatu na Glavaša, priznao je ovom novinaru kako uopæe nije prisustvovao dogaðaju kojeg je opisao. Tada je tvrdio da je sve što je objavio nastalo temeljem izjave i slike mrtvog Vuèkoviæa koju mu je ustupio fotoreporter Alojz Krivograd, kasnije poginuo u Bosni. "Tako se tada radilo", rekao je Pauletiæ, no nije znao objasniti odakle zbrka u imenima – on je naime pisao da je atentator na Glavaša bio Ðorðe Petkoviæ, ona druga osoba zatoèena u garažama, za koju se saznalo tek iz iskaza Krunoslava Fehira, a na slici koju mu je dao fotoreporter i koja je objavljena u ST-a bila je slika Èedomira Vuèkoviæa.

Pauletiæ danas meðutim mijenja svoj iskaz pa u istrazi kaže kako uopæe nije autor teksta, veæ da je prilog o atentatu na Glavaša nastao u redakciji Slobodnog tjednika na temelju natuknica koje su Marinku Božiæu iz Osijeka poslali on i njegov tadašnji redakcijski kolega Dražen Rajkoviæ.
Prièu o mutnoj ulozi novinara ST-a u ubojstvu Èedomira Vuèkoviæa, nadopunjuju i sam Pauletiæ koji u tekstu "Sprijeèen atentat na Glavaša!" iznosi još jedan zanimljiv detalj: "Osobito zabrinjava što je i Kelemenov Glas Slavonije u više navrata upozoravao da po osjeèkim ulicama slobodno šeæu èetnièki ekstremisti iz Palaèe, spremni da izvrše sve što im narede njihovi èetnièki naredbodavci."

Po onome što je uspio saznati Feral, upravo je iz Kelemenovog ureda u Glavašev Sekretarijat za narodnu obranu otišlo upozorenje kako "osjeèkim ulicama slobodno šeæu èetnièki ekstremisti iz Palaèe".

Glavaš je Kelemena za glavnog urednika Glasa Slavonije, u drugoj polovini srpnja 1991. doveo upravo iz Slobodnog tjednika. Kelemen je i osobno poznavao Vuèkoviæa jer je živio u Laslovu, mjestu kojeg samo željeznièka pruga dijeli od Palaèe, u koju je znao dolaziti Vuèkoviæ jer je ondje imao obiteljsku kuæu. Prema onome što je uspio saznati Feral iz krugova tada bliskih Kelemenu, upravo je on na ulici u Osijeku vidio Vuèkoviæa (koji je inaèe stanovao u tadašnjoj osjeèkoj Bakuliæevoj ulici) te ga, kao "èetnièkog teroristu" prijavio Glavaševu uredu. Tada je ovaj uhiæen i kao mnogi prije i poslije njega odveden u garaže nadomak Glavaševog štaba gdje se veæ nalazio ili je onamo kasnije bio priveden i Ðorðe Petkoviæ.

Prièa je dalje manje-više poznata, detalja je mnogo, svjedoka i dokaza takoðer, a manjka joj jedino još sudski pravorijek.

... više ...


DSN poziva hrvatsku Vladu da predloži porezne povlastice i olakšice u plaæanju doprinosa za registrirane freelancere kao poticaj njihovu samozapošljavanju. Vladu se poziva i da donese konkretne mjere radi sprjeèavanja, kako se navodi, "sve raširenije kraðe autorskih djela novinara neovlaštenom prodajom usluga tzv. press clippinga, kao i da ukine odredbe stavka 2. èlanka 8. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima kojima se novinarski prilozi diskriminiraju u odnosu na ostale autorske priloge". DSN poziva Vladu i da "pravni položaj honorarnih novinara koji u medijima suraðuju izvan radnog odnosa i nisu upisani u Registar poreznih obveznika kao osobe koje samostalno obavljaju djelatnost u novinarstvu, zakonski uredi slièno kao i rad stažista u zdravstvu i pripravnika u pravosuðu". U priopæenju DSN navodi da samostalni novinari osnivaju Registar freelancera i Registar honoraraca kako bi se onemoguæilo da se ostale osobe koje se ne bave novinarstvom predstavljaju kao slobodni novinari. Samostalni novinari odluèili su sastaviti mailing listu svih novinara koji nemaju ugovor o radu s nekim vlasnikom medija i da se na taj naèin pokuša formirati burza samostalnih novinara (zajednièka za registrirane freelancere i honorarce), stoji, uz ostalo, u priopæenju, u kojem se istièe da èlanstvo u DSN-u ne iskljuèuje èlanstvo i u drugim cehovskim udruženjima novinara, primjerice u Hrvatskome novinarskom društvu.

... više ...


"Sedma sila" nije svjedoèila izboru novoga stranaèkog vodstva u Šibensko-kninskoj županiji, veæ im je post festum priopæeno kako je proces konsolidacije i obnove SDP-a "uspješno priveden kraju". Zatvorenost skupa za javnost, Vedran Lendiæ, èlan Glavnog odbora SDPH zadužen za Dalmaciju, pravda potrebom da èlanstvo o svim problemima govori - bez rukavica

Osam mjeseci od raspuštanja organizacije SDP-a, u Šibeniku je u utorak naveèer održana Županijska konvencija stranke, ali — u tajnosti. Novinari nisu bili pozvani kako bi svjedoèili izboru novog stranaèkog vodstva u županiji, veæ im je post festum, na konferenciji, priopæeno kako je proces konsolidacije i obnove SDP-a "uspješno priveden kraju". Za predsjednika ŽO SDP-a izabran je Mili Miloš, za njegova zamjenika Josip Veriæ, a za potpredsjednike Krste Radak i Mihajlo Kragulj. Zatvorenost konvencije za javnost, èlan Glavnog odbora SDPH zadužen za Dalmaciju Vedran Lendiæ pravda potrebom da èlanstvo o svim problemima govori bez rukavica.
Na konferenciji, inaèe, nije bio Igor Dragovan, glavni tajnik SDPH, stranaèki povjerenik zadužen za rekonstituciju stranke u gradu i županiji. "Razgovor ugodni" s novinarima, prepustio je Lendiæu...
Na opasku novinara da konvencija nije ni utvrdila kvorum, te da niz organizacija u njezinu radu nije sudjelovao (Vodice, Tisno Drniš, Kistanje...) nezadovoljne reduciranjem broja izabranih izaslanika, Lendiæ je rekao: — To nije toèno. Kvorum smo imali. Od pozvanih 67, bilo je prisutno 47 izaslanika.
Potvrdio je, meðutim, da su neke organizacije opstruirale konvenciju nezadovoljne brojem izaslanika. No, statutarno je pravo povjerenika, tvrdi Lendiæ, da odredi broj delegata i nije red da se ne doðe, nego da se na konvenciji slobodno izrazi mišljenje.
Cilj je stranke da u Šibensko-kninskoj županiji, gdje je pala ispod 10 posto potpore biraèa, vrati povjerenje graðana, jer bez dalmatinskih glasova, uvjeren je Lendiæ, SDP ne može na državnim izborima iduæe godine ostvariti plan od 33-35 posto i povratak na vlast. Neki èelnici æe možda i napustiti stranku, dodao je, ali nitko od èlanstva sigurno neæe.

Davorka BLAŽEVIÆ

   

MILI MILOŠ, PREDSJEDNIK ŽO SDP-a:

Konsolidacija i - otvaranje

— Primarni zadatak ove organizacije jest konsolidacija, kako bi organizacijski i kadrovski bila spremna za državne izbore iduæe godine. Upravo zbog toga je i došlo do ovih promjena — rekao je u svom prvom javnom istupu novi èelnik ŽO SDP-a Mili Miloš. Drugi je, u kontekstu recentne (zatvorene) konvencije, zazvuèao gotovo cinièno: — Naš drugi cilj je da se stranka otvori i medijski i prema mladim, struènim ljudima jer je to jedina šansa da se uhvatimo u koštac s problemima županije.

Niniæ i Bujas izostali

Na Konvenciju ŽO SDP-a nisu došli ni njezin bivši predsjednik, inaèe èlan GO SDPH Ivan Niniæ, ni nekadašnji èelnik šibenskog SDP-a i èlan Nadzornog odbora stranke Milan Bujas. — Obojica su uredno bila pozvana, nisu se isprièali i trebali su biti tu. A ako èlan Glavnog odbora SDPH nije prisutan na konvenciji svoje matiène organizacije, ja tu nemam što više reæi — komentirao je Lendiæ Niniæev izostanak

... više ...


Ravnatelj Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta Dinko Cvitan susreo se juèer zajedno sa svojim suradnicima s predstavnicima svih medija u Opatiji gdje je na inicijativu Uskoka zapoèela s radom dvodnevna radionica pod nazivom "Uskok i mediji". Rijeè je o dugo najavljivanom prvom bliskom susretu predstavnika Uskoka i medija, kako je to Cvitan istaknuo, da bi unaprijedili suradnju s medijima kako bi Uskok otvorili javnosti i dobili podršku medija u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala. "Uskok želi èuti od novinara sve o suradnji koja dosad nije bila dobra kako bi svojim prijedlozima predstavnici medija pridonijeli uèinkovitijoj borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala", rekao je Cvitan. Meðu novostima koje su najavljene u prvom dijelu radionice izdvajamo da je u tijeku instaliranje raèunalne opreme koja æe rad Uskoka uèiniti bitno bržim. Kao važniju Uskokovu aktivnost u posljednje vrijeme voditeljica Odjela za sprjeèavanje korupcije i odnosa s javnošæu Nataša Ðuroviæ takoðer je istaknula povezivanje s bazama podataka MUP-a, Porezne uprave i Carinske uprave te Odjela za sprjeèavanje pranja novca. Prema rijeèima Ðuroviæ, veæina zadaæa koje se tièu Uskoka iz nacionalnog programa suzbijanja korupcije 2006./2008. je obavljena te æe Uskok ispoštivati sve rokove, ma koliko oni kratki bili. Zamjenik ravnatelja Uskoka Slobodan Šašiæ naveo je da Uskok posebne izvide koristi vrlo restriktivno uz poštivanje naèela supsidijarnosti, i to najviše kod kaznenih djela organiziranog kriminaliteta. Od sedam izvidnih mjera najviše se koristi mjera nadzora i tehnièkog snimanja telefonskih razgovora, odnosno sredstava za tehnièko komuniciranje na daljinu. Meðutim, stalan porast bilježe i mjere tajnog praæenja i tehnièkog snimanja osoba i predmeta, simulirano davanje otkupnine i simulirani otkup predmeta te nadzirani prijevoz isporuka predmeta kaznenog djela. "Dosad su te mjere bile uspješne i nije bilo nijednog sluèaja da su kao dokaz stale na sudu", istaknuo je Šašiæ. To potvrðuje da je sud izdavao naloge za provoðenje posebnih izvidnih mjera na zakonom propisan naèin te da je policija posebne izvidne mjere zakonito provodila.Prvom Uskokovu iskoraku prema medijima nazoèila je i twining savjetnica iz Španjolske Maria de las Heras Garcia zato što je Španjolska twining partner Hrvatske u projektu "Jaèanje kapaciteta Uskoka" koji je zapoèeo u ožujku 2005. Uskok se veæ godinu dana koristi vrlo uspješnim iskustvima Španjolske u borbi protiv korupcije

... više ...


Novinar Josip Joviæ dobio je poziv suda u Haagu da se 3. srpnja pojavi na glavnoj raspravi zbog otkrivanja imena zaštiæenog svjedoka iako je tužiteljstvo prije nekoliko dana odustalo od progona novinara Domagoja Margetiæa, Stjepana Šešelja i Marijana Križiæa koji su se teretili za isti krimen.

– Tražit æu odgodu rasprave. Moja supruga slomila je nogu i moram se brinuti o njoj – kazao je za Veèernjak Josip Joviæ. Drži da za nastavak postupka nema opravdanja. Jedino logièno objašnjenje jest da je rijeè o politièkom dogovoru glavne haaške tužiteljice i vlasti u Zagrebu. Kolege protiv kojih je obustavljen proces, što pozdravljam kao razumnu odluku, ne pišu, a ja sam i dalje kritièan u svojim tekstovima – tvrdi Joviæ.

– Ako tužiteljica tvrdi da je u sluèaju kolega odustala od tužbe zbog ekonomiènosti postupka, ne vidim logiku zašto to nije uèinila i u mom sluèaju – kaže Joviæ i dodaje kako nije kasno da to tužiteljica naknadno uèini.

Njegov odvjetnik Vjekoslav Krsnik kaže da æe zahtijevati objašnjenje zašto tužiteljica i u Joviæevu sluèaju nije odustala od optužbe. – Haaško tužiteljstvo može raditi što hoæe jer nema nikoga tko nadzire rad Carle del Ponte – tvrdi Krsnik i dodaje da u povijesti nitko nije imao takvu moæ kao ona. – Ne znam kojim æe razlozima opravdati svoj postupak prema Joviæu osim dogovorom s pojedinim interesnim grupama u RH – kaže Krsnik.

Predsjednik HHO-a Žarko Puhovski tvrdi da tužiteljica ima diskrecijsko pravo odluèivati kada æe diæi ili odustati od optužnice. – Mislim da nije uopæe trebala podizati optužnicu protiv novinara, a štetu je djelomièno ublažila odustajanjem od optužnice protiv trojice novinara i ne vidim razlog zašto ne bi odustala od optužbe i protiv Josipa Joviæa – kaže Puhovski.

... više ...


Zaprimivši putem e- maila prijavu Stipe Puðe protiv Krešimira Kraljeviæa, pristupili smo kriminalistièkoj obradi radi utvrðivanja kaznenih djela.
Nakon kriminalistièke obrade, o svemu æemo obavijestiti Opæinsko državno odvjetništvo  rekla je za Veèernji list glasnogovornica PU zagrebaèke Aleksandra Ljuba.

Istraga u Njemaèkoj
Istragu o Kraljeviæevim prijetnjama Stipi Puði, dopisniku Veèernjeg lista iz Njemaèke, pokrenula je i njemaèka policija, kojoj je Puða takoðer podnio prijavu protiv Kraljeviæa.
 Zapisnik koji sam dobio od njemaèke policije proslijedio sam i Njemaèkom novinarskom društvu, jer sam, osim HND-a, i njihov èlan. Oni su mi rekli da æe sluèaj proslijediti i Fifi  rekao nam je Puða.
Dodao je da se istraga njemaèke policije na ovome ne zaustavlja, jer je Kraljeviæa zbog prijevare prijavilo nekoliko osoba, a Ivan Èveljo prijavio ga je i zbog ucjene SMS-om.

U subotu naveèer Kraljeviæ je Èvelji poslao poruku da æe njegovoj supruzi reæi sve o navodnoj ljubavnici, nazvavši ga i udbašem.
 Kraljeviæ je jednoj osobi obeæao èak 111 karata. Novac je uzeo, a karte nije daoc.

Mamac za naivce
Niko Kovaè, kapetan nogometne reprezentacije, nije mogao nabaviti ni 10 karata. Kako je Kraljeviæ došao do 36 karata, koje je prodao ljudima u Frankfurtu?  pita se Puða.
Smatra da je Kraljeviæu tih 36 karata poslužilo kao mamac za naivne mušterije, predstavljajuæi se kao osoba iz HNS-a.

... više ...


Tužiteljstvo je pod sve veæim pritiskom suda za sužavanjem broja optužnica i za poveæanjem uèinkovitosti — stoji u priopæenju Carle del Ponte o odustajanju od daljnjeg postupka, ali se ne navodi zašto isto pravilo ne vrijedi i za Joviæa

 Glavna haaška tužiteljica Carla del Ponte odustala je od kaznenog progona trojice hrvatskih novinara Stjepana Šešelja, Domagoja Margetiæa i Marijana Križiæa kako bi smanjila broj optužnica i poboljšala uèinkovitost rada Haaškog suda. Šešelja, Margetiæa i Križiæa, izdavaèa i dvojicu bivših glavnih urednika tjednika "Hrvatsko slovo", teretilo se da su u prosincu 2004. objavili identitet i iskaz zaštiæenog svjedoka Stjepana Mesiæa sa suðenja Tihomiru Blaškiæu.
Za kazneno djelo nepoštovanja suda ostaje, meðutim, optužen Josip Joviæ, koji je taj isti transkript objavio u prosincu 2000. u "Slobodnoj Dalmaciji".
Joviæ juèer nije smatrao potrebnim komentirati vijest o odbacivanju optužnice protiv ove trojice novinara kazavši nam samo da je o svom sluèaju i uopæe o tim optužnicama veæ uglavnom iznio svoje ocjene i stavove.
— Tužiteljstvo je pod sve veæim pritiskom suda za sužavanjem broja optužnica i za poveæanjem uèinkovitosti. Stoga sam odluèila iskoristiti svoje diskrecijsko pravo i odustati od daljnjeg progona Šešelja, Križiæa i Margetiæa u interesu pravde i ekonomiènosti suðenja — stoji u priopæenju Carle del Ponte. Nakon ovakve odluke Carle del Ponte ostaje velika dvojba i otvoreno pitanje: kako principijelno obraniti stav o odbacivanju optužnice protiv jednih, a držati se optužnica i izreèenih nepravomoænih presuda protiv drugih hrvatskih novinara?

... više ...


Naime, prema novim tarifama, cijene jednokratnog korištenja dokumentacije za slobodne novinare bile bi 500 kuna za uvid u registrator, 100 kuna naknade za rad dokumentalista i još 10 kuna po ispisu ili za svaku presliku, piše u dopisu HND-a. - Takvim se cijenama slobodne novinare dovodi u situaciju da ne mogu dobiti pristup èak ni vlastitim tekstovima - govori Ivica Graèar, slobodni novinar.

... više ...


Deprivacija, skandalizacija i estradizacija medija te kretenizacija potrošaèa medijskih atrakcija neke su od dijagnoza današnjeg, prevladavajuæeg modela novinarstva, koje su se mogle èuti na tribini alarmantno nazvanoj »Kome smeta kultura« i održanoj u utorak u Hrvatskom novinarskom društvu. Taj je prostor samo »posuðen« od novinarske strukovne organizacije, dok se o onom što se u medijima, sa stajališta kulture, dogaða raspravljalo u organizaciji Hrvatskog centra P.E.N.-a.
Na naslovno pitanje tribine nakon dvosatne rasprave nije se dao jasan odgovor. Moglo bi se reæi da kultura smeta oglašivaèima, jer »troši« prostor koji bi mogao biti napunjen atraktivnijim sadržajima pa bi odreðeni medij imao širu publiku, a reklamni oglasi jaèi efekt, smeta i vlasnicima medija, ali i urednicima koji bi ju najradije potpuno zaobišli jer je tržišno neisplativa, što je formirano na opetovanoj frazi da je kultura zanimljiva samo rijetkima (a to se u više navrata na tribini pokušalo demantirati, pa i brojkama o gledanosti, primjerice, HTV-ovskih Vijesti iz kulture). Nadalje, kultura ako proizlazi iz upita i skepse, onda ugrožava pozicije moæi i zbog toga mnogima smeta.
Dakle, slièno ocjeni koju je prije koji dan dao i predsjednik Stjepan Mesiæ, izjavivši da se »sablast profita« nadvila nad medije.
Poèetak podjele kulture na elitnu (»dosadnu«) i popularnu (»zabavnu«) datiran je pojavom privatnih televizijskih kuæa u Hrvatskoj, a ta se »pošast«, kako je reèeno, potom proširila na HTV, a onda i na tiskane medije. Ipak, Željka Èorak je rekla da pamti više sliènih tribina i da ni prije nije bilo znatno drugaèije, dok je Marko Grèiæ nešto krivnje prebacio i na samu kulturu, jer se formirala u sjeni budžetske muze, sasvim izuzeta od okrutnih intervencija tržišta. Najviše se kritizirao HTV, a za televizijski program uopæe Velimir Viskoviæ je rekao da je usmjeren prema »poluobrazovanom kretenu«, a tom su se nivou priklonili i tiskani mediji. Otprilike je procijenjeno da zainteresiranih za kulturne sadržaje u medijima u Hrvatskoj ima oko sedam do 10 posto, ali im je izbor sve uži i nekvalitetniji.

... više ...


Najmanje je 129 novinara poginulo od ožujka 2003., a stotine ih je ranjeno.

Stoga i Sindikat novinara Hrvatske poziva Vladu Republike Hrvatske da poduzme sve što je u njenoj moæi kako bi se ta strašna situacija po ljude koji rade svoj posao promijenila.

 

... više ...



Komercijalizacija medija uz narušeni profesionalizam i medijsku etiku užurbano nadire kako bi u novom prostoru (strani) izdavaèi i televizijski vlasnici digli profit koji više ne mogu dizati kod kuæe, u staroj Europi

 

Proljeæe i more pravo su vrijeme i mjesto za razlièite meðunarodne skupove, tako i medijskih struènjaka i novinara. Pretprošlog vikenda održan je kod nas skup o samoregulaciji u medijima, a prošlog konferencija novinskih udruženja i sindikata zemalja Mediterana o temi radnih i profesionalnih prava novinara i komercijalizacije medija.

Bauksenzacionalizma kruži "novom" Europom, srednjom i jugoistoènom - komercijalizacija medija uz narušeni profesionalizam i medijsku etiku užurbano nadire kako bi na novom prostoru(strani) izdavaèi i televizijski vlasnici digli profit koji više ne mogu dizati kod kuæe, u staroj Europi. Dijagnosticira se kriza i tiskovnih i audiovizualnih medija, ubrzana koncentracija vlasništva i stoga ugroženost pluralizma, politièki i, prije svih, ekinomski pritisci kojima se želi uniformirati infirmaciju i prilagoditi je uvjetima tržišta, te sve veæa nesigurnost profesije.

Najkomercijalnija tiskovna novinska kuæa u Hrvatskoj, po udjelu novca od oglašivaèa u ukupnom prihodu posve se približava najkomercijalnijim kuæama na Zapadu i predpostavljamo da taj udjel danas prelazi i 50 posto.Kod najnovijeg, besplatnog dnevnika taj udjel, logièno, trebao bi biti 100 posto.

Mediji kao public relation

Ne treba se gnušati novca koji na taj naèin priskrbljuju vlasnici jer bez oglasa, za Hrvatsku èak i velike tiraže od 70-ak tisuæa ne bi mogle izdržati stalne novinske pogone od 150-200 novinara i urednika. Istina je, reklame èuvaju radna mjesta novinara.

No, jasno je da oglašivaèi dobrim dijelom diktiraju i novinski sadržaj. U najmanju ruku uredništva medija bila bi nepristojna kad bi otvarala afere i poèela rasturati menadžmente tvrtki svojih oglašivaèa. Možda baš i ne htijuæi i uz izvjesne otpore i svakako trzavice, stvara se trojni detant i pakt oglašivaèa i vlasnika u kojem je i politièki establishment. Politika æe se pobrinuti da se uspostavi takva jedna èvrsta veza izmeðu gospodarskih tvrtki i medija, pomoæi æe prosperitetu onih najboljih i najjaèih, jer i ona živi od njih, i od jednih i drugih. Zauzvrat, u srazmjeru u kolikom oni tom prosperitetu mogu pomoæi, i politièari æe biti pošteðeni racijonalnih, argumentiranih i "pretjeranih" kritika svog rada. Nije problem kad su posve jasno odijeljeni oglasi od tekstova, od sadržaja novina. Problem je kad u medijima ne ostane ništa drugo nego public relation, promocija svega i svaèega na èemu se makar i posredno može zaraditi.

Uzaludan staromodni otpor

Na skupu o samoregulaciji, odnosno etici medija, promovirana su europska medijska iskustva s vijeæima za medije i ombudsmanima. U Hrvatskoj postoji Vijeæe èasti pri strukovnom novinarskom udruženju, ali se smatra da bi se stvaranjem jednog novog Vijeæa, u partnerstvu s vlasnicima i s predstavnicima jevnosti, kako je to i u veæini europskih zemalja, moglo bolje èuvati profesionalizam i etiku. Jer, jedino ako se vlasnici ukljuèe u rad Vijeæa, postat æe suodgovorni za sankcioniranje narušavanja profesionalizma u medijima i mogli bi, èak i nauštrb ponešto profita, primiti svoje novinare.

"Inovacije se nedovoljno nameæu. Progres se ne može zaustaviti. Otpor je uzaludan", tako je o promjenama u novinarstvu pisao The New York Times (Ante Gavranoviæ ga je citirao u svojoj knjizi !Medijska obratnica"). Kao potpora takvom citatu ude èinjenica da je u posljednje dvije godine u svijetu bilo više raznovrsnih medijskih inovacija nego u proteklih 30 godina.

Ali, uzaludan je samo staromodni otpor koji bi recimo glorificirao kakvo dosadno, kabinetsko "èinjenièno novinarstvo". Novo vrijeme traži drukèije djelovanje profesionalnih novinskih udruženja i medijskih instituta. Medijski skupovi dijagnosticiraju stanje, a teško daju odgovore što da se radi jer su novac i profit puno prilagodljiviji od ranjivih medijskih etièara. Novinarstvo mora biti i informiranje, i analiziranje, i komentiranje, mora biti kritièko i prema državnoj vlasti, politici i gospodarstvu, mora i oblikovati javno mnijenje - samo po tome ima ono neizostavno mjesto u demokratskom sustavu.

... više ...


SAVEZNICI I NEPRIJATELJI Ako je Zvonko Makoviæ okružnicom htio poslati snažnu simbolièku poruku (preostalim) novinarima u kulturi da mogu raèunati na njegovu potporu, odmah se izuzimam iz kruga eventualnih primatelja pomoæi. Uz takve saveznike èovjeku doista ne trebaju neprijatelji. Ni èovjeku ni kulturi koja, fakat, nestaje iz naših medija

piše Ivica IVANIŠEVIÆ

Samo polovicu radnoga vremena prosjeèni hrvatski novinar u kulturi troši na pisanje, drugu polovicu u pravilu potrati žicajuæi od šefova prostor za objavljivanje svojih tekstova. Toga su, oèito je, postali svjesni i u PEN-u pa su ovih dana na mnoge adrese razaslali okružnicu kojom zainteresirane pozivaju na tribinu pod naslovom "Kome smeta kultura?".

Banalno & jeftino

Ta je vijest zacijelo razgalila mnoge frustrirane medijske djelatnike. Bojim se, meðutim, da je njihovo veselje moglo trajati samo dok nisu proèitali pismo priloženo uz ljubazni poziv.
Polazeæi od apsolutno toène ocjene da se kulturni sadržaji u medijima iz dana u dan sve više marginaliziraju, Zvonko Makoviæ, predsjednik hrvatskog PEN centra i potpisnik okružnice, izvolio je svoju dijagnozu potkrijepiti i nizom ilustrativnih primjera. Nakon što je pobrojao listove u kojima su prilozi za kulturu ukinuti, a dnevne rubrike dramatièno reducirane ili, što je još gore, pretvorene u puku inaèicu društvene kronike, dohvatio se i novina koje još uvijek nisu kulturu stisnule u obruè, ali su zato, veli Makoviæ, otkazale suradnju nekim autorima i snizile standard pismenosti.
Prije svega, teško mi je bez rezerve dijeliti njegov ekstenzivni žal za baš svim upokojenim ili ugroženim kulturnjaèkim prilozima ili rubrikama. Što æemo se lagati, u uljudbenom žitu zadnjih je deset-petnaest godina cvao i svakovrsni kukolj. Hvala na pitanju, naèitali smo se tekstova koji su pod egidom kulture švercali mucavost, diletantizam, pa, ako hoæete, i šovinizam. Nalistali smo se rubrika i priloga iz kojih se nije zrcalio nikakav vidljivi urednièki napor, u kojima se objavljivalo sve i svašta, bez ikakvih kriterija. Konaèno, nauživali smo se klijentilistièkog novinarstva koje je podilazilo taštinama manjih ili veæih vedeta naše kulture.
U èinjenici što je tome došao kraj, ne vidim razloga za plakanje. Valja žaliti tek što je takav žurnalizam u vlasnika nekih medija stvorio duboko uvjerenje kako je kultura nešto ceremonijalno i dozlaboga dosadno, jalovo nagvaždanje izvan zanimanja èitalaèke publike.
Još mi je teže dijeliti Makoviæevu zabrinutost za ono što se tobože dogaða u Slobodnoj Dalmaciji. Predsjednik hrvatskoga PEN centra ne dijeli samo razoèaranje mnogih što je sa stranica ove novine išèezao prilog Forum. On ide i korak dalje pa zlovoljno istièe kako se u "Slobodnoj" "zbivanja iz kulture tretiraju iskljuèivo kao banalan društveni dogaðaj. Kao jeftini spektakl".

Pravednièki gnjev

Kao urednik kulturne rubrike trebao bih biti osobno odgovoran za opisano posrtanje, pa mi je strašno žao što predsjednik hrvatskog centra PEN-a svoju tvrdnju nije malo podrobnije eksplicirao. Zanima me što je Zvonku Makoviæu banalno i jeftino u odluci da se naruèi i objavi intervju sa, štatigajaznam, recimo, Zvonkom Makoviæem. Neæu, naravno, reæi da mi je to bila najpametnija odluka u životu, niti da sam njome posvjedoèio bogzna kakvu rafiniranost i ukus. Možda sam se, upravo suprotno, prokazao kao besprimjerna seljaèina, ali bih to silno volio èuti iz Makoviæevih usta.
Vjerujem da bi nešto iscrpnija obrazloženja voljeli èuti i kolege iz drugih medija, koje je Makoviæ usput potkaèio u pravednièkome gnjevu zbog zatiranja kulture. Ako je okružnicom htio poslati snažnu simbolièku poruku (preostalim) novinarima u kulturi da mogu raèunati na njegovu potporu, odmah se izuzimam iz kruga eventualnih primatelja pomoæi. Uz takve saveznike èovjeku doista ne trebaju neprijatelji. Ni èovjeku ni kulturi koja, fakat, nestaje iz naših medija.

... više ...


Odluka Trgovaèkog suda o vraæanju udjela trojici bivših vlasnika Operativne kompanije Ivanu Æaleti, vlasniku tvrtke Studio Millenium, Robertu Hršaku, vlasniku tvrtke Narval A.M., i Britancu Richardu Anthonyju Sheldonu mogla bi zaustaviti pokušaje kupoprodaje Nove TV. Za tu televiziju interes iskazuju Zoran Mitroviæ, vlasnik grupacije Pink Media, produkcijska kuæa AVA na èelu s Romanom Majetiæem i Tonèijem Huljiæem te Fox Ruperta Murdocha. Dosad se jedino zna da je Mitroviæ ponudio 30 milijuna eura, a detalji ponuda ostalih interesenata još nisu dospjeli u javnost. Mitroviæ, pak, nakon svoje službene ponude još nije dobio nikakav odgovor CME-a. U AVA produkciji potvrdili su nam da su se Majetiæ i Huljiæ sastali prije nekoliko dana u Bukureštu s predstavnicima CME-a, vlasnika Nove TV i (sada tek suvlasnika) Operativne kompanije, no o detaljima još ne žele govoriti. Ipak, iz neslužbenih razgovora stjeèe se dojam da su vrlo zainteresirani za jednu od dviju hrvatskih komercijalnih televizija s nacionalnom koncesijom te da pregovori još traju. Novu TV i Operativnu kompaniju CME je kupio poèetkom 2004. godine, nedugo nakon što je dotadašnjem vlasniku Ivanu Æaleti pucano u potkoljenice u središtu Zagreba. Cijena nikad nije službeno objavljena, no u medijima se najèešæe spominjao podatak o 24 milijuna eura. U Hrvatskoj nema raspoloživih koncesija na nacionalnoj razini, a sve su prilike da ih neæe ni biti iduæih nekoliko godina, sve do digitalizacije kojom bi trebalo biti otvoreno još prostora. Stoga svi zainteresirani za nacionalnu televiziju tek mogu davati ponude vlasnicima postojeæih dviju komercijalnih televizija.

Nova TV, zajedno s Operativnom kompanijom, u prošloj je godini ostvarila manje prihode (oko 160 milijuna kuna) od svoga izravnog konkurenta RTL Televizije (nešto manje od 300 milijuna kuna), pa je razumljivo da se ulagaèi obraæaju upravo CME-u, raèunajuæi da ta kompanija vjerojatno nije zadovoljna položajem svoje televizije u Hrvatskoj, tim više što ostale televizije CME-a u središnjoj i jugoistoènoj Europi imaju vodeæe pozicije. Meðutim, eventualnu prodaju Nove TV dodatno je zakomplicirala odluka Trgovaèkog suda u Zagrebu prema kojoj su vraæeni udjeli u Operativnoj kompaniji bivšim vlasnicima koji se u javnosti poistovjeæuju s Ivanom Æaletom. Operativna kompanija je tvrtka koju je osnovala Nova TV, no preko nje ide gotovo sav posao vezan uz program te televizije. OK radi gotovo sve, od prodaje marketinškog prostora, kupnje prava za prikazivanje, a u njezinu su vlasništvu i odašiljaèi. Od 160 milijuna prihoda u prošloj godini Operativna kompanija je ostvarila èak 145 milijuna, a Nova TV zanemarivih petnaestak milijuna. Odluku Trgovaèkog suda nitko od aktera nije htio komentirati uz objašnjenje da proces još traje te da svoje poslovne interese neæe ostvarivati putem medija. Meðutim, potpuno nevjerojatno zvuèi èinjenica da CME, koji slovi kao snažna medijska kompanija, nije isplatio novac bivšim vlasnicima kojima je zbog toga sudski ponovno vraæeno oko 75 posto Operativne kompanije. Ako CME doista odluèi prodati Novu TV jedonom od zainteresiranih ponuðaèa, to neæe moæi uèiniti bez odobrenja novih-starih vlasnika što dodatno komplicira èitavu transakciju.


... više ...


Media Release

09 June 2006

 

Unions Across the Globe Join Campaign to Support Journalists in Iraq

 

Member unions of the International Federation of Journalists from Japan to Cyprus are signing up to the global campaign to highlight the crisis facing journalists in Iraq where the unprecedented scale of killings of journalists has prompted calls for international action to curb the violence against media.

 

The IFJ member union Nipporo in Tokyo, which represents staff at the country’s public broadcaster NHK, has donated 5,000 Euro to the international humanitarian appeal for aid to the families of Iraqi media victims.

 

At the same time dozens of IFJ affiliates across the world have been signing up to the International Committee for the Defence of Iraqi Journalists which plans to issue an appeal on June 15th next week – Iraqi National Press Day. 

 

In his note of support Andreas Kannaouros, the President of the Union of Cyprus Journalists, echoes the sentiments of all: “We wholeheartedly join the International Committee and we strongly support the global appeal to end the violence against media and journalists. The Cypriot journalists have issued a national appeal for media support and are collecting cash for the humanitarian appeal.

 

At least 129 journalists and media staff have been killed in Iraq since the war broke out in March 2003. At least 80% of the victims, more than 100, are Iraqis.

 

On June 15th, IFJ unions around the world will publicise the crisis and will send messages of support to the IFJ’s two Iraqi affiliates as well as calling on their own governments to intervene to press for more action by the Iraqi authorities to recognise the media crisis which White claims remains largely invisible to many politicians.

 

The IFJ says that the Global Day of Action will focus on practical measures including more safety training and more protective equipment for media staff, humanitarian help to those most in need and a vigorous campaign to stop political interference in media.

 

“The support from our global unions’ shows the clear recognition by journalists of the pressing need to show solidarity and provide concrete support for journalists in Iraq”, said White. “This is a crisis that can only begin to be solved through a united stance across the worldwide media communities”.

 

For more information please contact +32 22352207

The IFJ represents more than 500,000 journalists in over 110 countries

 

 

... više ...


Vijeæe je pozvalo Državno odvjetništvo da ga izvijesti o navodima koje mu je dostavio urednik televizijske emisije »Latinica« Denis Latin.
Èlanovi Vijeæa Nada Gaæešiæ-Livakoviæ, Suzana Jašiæ i Juraj Njavro najavili su da æe zatražiti zadovoljštinu zbog Latinove optužbe da su korumpirani. Iako nije iznio konkretne dokaze, Latin je ponovio da je korupcija na HRT-u izražena ogranièavanjem transparentnosti, zdrava tržišnog natjecanja i jednakih moguænosti za sve.
Glavni ravnatelj HRT-a Mirko Galiæ odbacio je Latinove navode, tvrdeæi da su unutarnja revizija i mjerodavne službe utvrdile da je poslovanje zakonito. Dodao je da je uredniku »Latinice« dao sve tražene dokumente te ustvrdio da bi korupcija bila izrazito negativna èinjenica za HRT. Sve državne ustanove prošle su HRT-om i nisu otkrile financijske malverzacije, kazao je Galiæ. [Hina]

... više ...


Media Release

07 June 2006

 

 IFJ Concern over Impact on Media Quality as Report Highlights Changes at Work in Journalism

 

The International Federation of Journalists has released a research report entitled The Changing Nature of Work: A global survey and case study of atypical work in the media industry, which surveyed 41 journalist member organisations across 38 countries, and which raises fresh concerns over the effect on media quality as the work of journalists is changing.

 

IFJ General Secretary Aidan White, launching the report at the 95th International Labour Organisation Conference in Geneva, said that atypical workers — freelancers, casuals, short-term workers on rolling contracts and temporary workers — make up around 30% of the membership of IFJ affiliates and this rising trend was setting new challenges in the battle to maintain high-quality journalism.

 

“The relationship between journalists and work is particularly important given the relationship between media and democracy,” he said. “If journalists’ employment is precarious and threatened, it is harder for them to resist pressure to shape stories to satisfy governments or commercial interests, it harder for them to carry out investigative journalism and harder to challenge management’s editorial line.”

 

The report, supported by the International Labour Office, documents the trend toward the privatisation of state media and the replacement of experienced senior journalists by younger graduates in non-permanent employment relationships. Younger journalists are also being hired in new areas of employment, including new media and some areas of the developing world where media ownership is expanding. As a result, journalists’ average rate of pay appears to have declined in real terms over the past five years. The rate of pay for atypical workers is overwhelmingly set by the employer and is usually a per-story fee.

 

Insecurity in employment and a lower rate of pay appears to be having a negative impact on the quality of editorial content and may be jeopardising the media’s role as a watchdog for society, the report says.

 

In particular, insecurity in employment may be contributing to a decline in critical and investigative reporting; changes in media concentration and external pressure are leading to a creeping culture of self-censorship in the news media; and increasing awareness of the costs of running a newspaper or broadcaster — and the importance of advertising — may be guiding editorial decisions; and in the worst cases, poor wages are compromising ethical reporting by increasing the potential for corruption. The key findings are:

  • 56.1% of IFJ affiliates reported changes in employment relationships in their country in the last five years. The main trends were a move away from collective bargaining towards deregulated, individual negotiations, the increasing privatisation of state-owned media and employment of younger, less qualified journalists at lower wages.
  • 53.6% reported that the average rate of pay for journalists had either decreased or significantly decreased in real terms over the past five years. Only 14.6% reported an increase in real terms.
  • 73.2% reported that the rate of pay for atypical journalists was lower than the rate of pay for journalists in standard forms of employment.
  • Atypical workers had access to fewer rights and benefits than standard workers. Only 12.2% of freelancers had maternity leave benefits, and 9.8% to sick leave and holiday leave, compared to more than 85% of standard media workers in all three areas.
  • Individual contracts or short-term rolling contracts are now an issue for journalists in Australia, Argentine, Pakistan, Peru, Nicaragua and Greece. Precarious employment, unfair dismissals and working without any contract are problems in Mexico and Brazil.
  • Belgium, India and Hong Kong all report that young people are more likely to be employed on rolling contracts or as freelancers.
  • 75.6% of IFJ affiliates worry that editorial content is affected by the nature of the employment relationship, specifically highlighting timid reporting due to insecure employment; a decline in critical, investigative reporting; bland news coverage due to media concentration and government pressure; and pressure on ethical reporting due to low wages.
  • Nicaragua, Peru, Australia, Taiwan, Pakistan and Serbia report pressure to ‘tame’ controversial stories to satisfy advertisers.

 

The report stresses that press freedom is vital to the maintenance of a democracy and as a check on government and contains a number of specific examples of how labour relations affect the way journalists are able to carry out their work.

 

In Hong Kong, for instance, many journalists find it difficult to report objectively about mainland politics because media shareholders/owners have business interests in mainland China. In Hong Kong and India, younger, less experienced journalists under pressure to renew their contracts feel compelled to toe the management’s editorial line.

 

The report also includes a case study of Australian media workers in atypical work based on two surveys (2003 and 2005) after retrenchments and staff freezes at major media organisations has led to an increase in the use of casuals and freelances. The case study shows a resulting rise in health problems, unsatisfactory remuneration for increased workloads and a slump in morale.

 

Copies of the report can be downloaded on the reports section of the IFJ homepage - www.ifj.org or click on link at http://www.ifj.org/default.asp?Index=3965&Language=EN

The report is also available on the IFJ Asia-Pacific Office website - www.ifj-asia.org

 

The report was supported by the International Labour Office.

 

For more information please contact +32 22352200

The IFJ represents more than 500,000 journalists in over 110 countries

 

... više ...


Otvarajuæi izložbu, vukovarski dogradonaèelnik Vladimir Emedi izrazio je zadovoljstvo što ove godine najbolje svjetske novinske fotografije, pored graðana Zagreba, u Hrvatskoj imaju prigodu vidjeti i graðani Splita i Vukovara. U ime organizatora Hrvatskog novinarskog društva (HND), posjetiteljima se obratio glavni tajnik HND-a Mario Bošnjak koji je podsjetio kako je na natjeèaj za World Press Photo 2006. godine prispjelo 4.448 fotografija iz 122 zemlje, meðu kojima je bilo i šest fotografija iz Hrvatske. Za izložbu je izabrano 199 fotografija od kojih je nagraðeno njih 65, rekao je Bošnjak dodajuæi kako svaka od izloženih fotografija predstavlja zaustavljen neponovljivi trenutak u vremenu.

Izložba svjetske novinske footgrafije World Press Photo u Dvorcu Eltz otvorena je do 12. lipnja.

... više ...


Od sljedeæeg æe se ponedjeljka Latin ponovno pozdraviti s gledateljima jer je na HTV-u odluèeno da se ipak do 17. srpnja emitira još šest Latinica. Iako na HTV-u tvrde kako promjena odluke o datumu posljednje (ovosezonske) Latinice nema nikakve veze ni s Latinovom pretstavkom Državnom odvjetništvu, ni s kritikama o tretmanu javnih sadržaja, mnogi znakovitom drže èinjenicu da se veæ donesena odluka tako brzo mijenja.

Latinica æe se nastaviti emitirati shodno naèelnom stavu da sve emisije, osim iznimno kad je to programski opravdano, svojim trajanjem poštuju termine opæeg prelaska s jesenske na ljetnu shemu, tvrdi HRT-ov glasnogovornik Janos Romer.

... više ...


1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 102 103 104 105 106 107 108 109 110 111 112 113 114 115 116 117 118
AKTUALNO