hrvatsko novinarsko društvo croatian journalists' association
Perkovčeva 2 | 10 000 Zagreb | Tel: 482-8333 | Faks: 482-8332 | E-mail: hnd@hnd.hr

Arhiva priopćenja

Odaberite godinu i mjesec

Ukupno: 2347

Atena - Grèki novinari stupili su juèer u jednodnevni štrajk, a tisuæe njih su prošli središtem Atene u sklopu serije prosvjeda zbog reforme dugovima optereæenog, posrnulog mirovinskog sustava. Privatne i državne televizijske i radijske postaje ne emitiraju program, a internetski portali nisu obnavljali svoje sadržaje od èetiri sata ujutro. U štrajku sudjeluju zaposleni u vladinim uredima za odnose s javnošæu u kojima rade veæinom novinari, a danas na kioscima neæe biti novina. Iz prosvjeda æe biti izuzeti samo oni novinari koji o njima izvještavaju, objavio je u priopæenju novinarski sindikat ESHEA. U prosvjedima u Ateni sudjeluje više od 4000 novinara. (AP) 

... više ...


Zakljuèci 48. izborne skupštine HND

Rezultati u .doc formatu

1. Predsjednik HND

 

Redni broj                         Prezime i ime/godina roðenja                        Broj glasova 

1.                                 Duka Zdenko                                  58

 

2. Izvršni odbor

 

10 Èlanova iz sastava Skupštine

 

Redni broj                         Prezime i ime/godina roðenja                        Broj glasova 

1                                  Brailo Luko (1950.)                            92
2                                  Bago Mislav                                       89
3                                Modriæ Sanja (1954.)                           80
4                         Luliæ Vladimir (1965.)                                  71
5                            Gojan Elizabeta (1961.)                           70
              Duka Zdenko (1956.)izabran za predsjednika             65

6                              Petranoviæ Damir (1980.)                       59
7                               Roller Vesna (1956.)                            54
8                      Simonoviæ Gordana (1959.)                            51
9                           Grubaè Jordanka (1950.)                           51
10                              Romac Denis (1956.)                           50

 

3. Nadzorni odbor HND

5 èlanova iz sastava Skupštine

 

Redni broj                         Prezime i ime/godina roðenja                        Broj glasova 

1                            Šantiæ Neven (1958.)                              99
2                               Deviæ Damir (1963.)                             75
3                           Maðer Verica (1950.)                               72
4                            Vrkljan Marijan (1970.)                           72
5                           Bistroviæ Josip (1960.)                              69

 

4.  Novinarsko vijeæe èasti

5 èlanova i 5 zamjenika

 

Redni broj                         Prezime i ime/godina roðenja                        Broj glasova 

1                               Hedl Dragutin (1950.)                          87
2                                Alfier Stipe (1971.)                            68
3                               Alujeviæ Ognjen (1948.)                       58
4                            Blaževiæ Davorka (1954.)                        57
5                                Klariæ Dražen (1975.)                         42


 Zamjenici: 


6                           Matasoviæ Trpimir (1974.)                       41
7                        Raiæ-Kneževiæ Ana (1973.)                         40
8                                Lakiæ Tina (1973.)                             39
9                                  Joliæ Stipo (1944.)                           36
10                               Glavaš Davor (1958.)                        36

 

5. Upravni odbor Fonda solidarnosti

10 èlanova

 

 

 

Redni broj                         Prezime i ime/godina roðenja                        Broj glasova 

1                 Zriniæ Terleviæ Sandra (1973.)                   71
2                               Dragojeviæ Aneli ('75.)                60
3                                 Kocon Ivan (1927.)                  57
4                            Šokota Darko (1972.)                   56
5                 Muvrin Branka-Marija (1968.)                  56
6                 Belamariæ Radiæ Marina (1957.)                49
7                              Kovaèiæ Vera (1953.)                  48
8                             Zekiæ Branimir ('79.)                     46
9                              Vresnik Viktor (,55.)                    46
10                          Uziniæ Silvana (1963.)                     45

predsjednik Izborne komisije

Zlatko Kuretiæ

èlanovi komisije:

1. Renata Ostoviæ
2. Emil Makovièka
3. Goran Gazdek
4. Silvana Fable
5. Jasna Rodiæ
6. Zvonko Paviæ

Kandidati za predsjednika HND:
Èièak Ivan Zvonimir
Duka Zdenko
Kristiæ Nikola
Ljubièiæ Saša

Kandidati za Izvršni odbor HND:
Basariæ Zdravko
Božiæ Milorad

Brailo Luko
Èièak Ivan Zvonimir
Draženoviæ Željko
Duka Zdenko
Erceg Marija
Fišer Ernest
Gojan Elizabeta
Grubaè Jordanka
Herljeviæ Zlatko
Ivanoviæ Renata
Juriæ Pavao
Kapetaniæ Sanja

Koller Lapaine Diana
Luliæ Vladimir
Mautner Tatjana
Modriæ Sanja
Petranoviæ Damir
Radiæ Tomislav
Raiæ Kneževiæ Ana
Roller Vesna
Romac Denis
Ružojèiæ Višnja
Simonoviæ Gordana
Šeriæ Marina

Prijedlozi za izborna i radna tijela

 

 

... više ...


Dani Marije Juriæ Zagorke koji su poèeli juèer potrajat æe sve do 2. prosinca u Zagrebu. Organizirani su u povodu 50. obljetnice smrti te hrvatske spisateljice i novinarke koja je ostavila neizbrisiv trag u našoj kulturnoj povijesti. Dani su poèeli polaganjem vijenaca na Zagorkin grob na Mirogoju, a prireðuje se i šetnja "Zagorkinim tragom po Zagrebu". Okrugli stol "Novinarke danas: što se promijenilo od Zagorkinih vremena?" održat æe se 29. studenoga, a dan poslije poèinje znanstveni skup "Marija Juriæ Zagorka - život, djelo, naslijeðe". "Sa Zagorkom smo veæ tada bili u Europi",  istièe S. Jakoboviæ Fribec. (H)

... više ...


United Kingdom: Anti-censorship campaigner appointed leader in non-party politics

Baroness D’Souza, former Executive Director of ARTICLE 19 from 1989 to 1999, is taking up the most influential post in British non-party politics this week as leader of the second largest group in the Upper House, the 200 plus Independent Crossbench Peers.

ARTICLE 19 congratulates Baroness D’Souza on her appointment. The Independent Peers have elected a lifelong and tireless human rights and free speech activist, who will, no doubt, strengthen the role of the “non-party” party in British politics, and further protect freedom of conscience and independence of mind over party expectations and constraints.” said Dr. Agnes Callamard, current Executive Director of ARTICLE 19.

Baroness Frances D’Souza was appointed to the Lords in September 2004. The ‘non-party party’- Independent Peers - constitutes an increasingly influential political power in British Parliament.

Baroness D’Souza said: “Whilst some party political tribal loyalties might wane, the internet age is bringing added impetus to public involvement in political issues. It is in these contexts that many flanks of civil society are more and more confidently taking their place alongside party political organizations; using the 21st century House of Lords as their parliamentary platform. This can best be illustrated by the fact that staggeringly, every year mostly unsalaried Peers from all parts of the House are able to craft half of all the amendments to UK legislation whilst being a really minimal burden on the taxpayer.

ARTICLE 19 is looking forward to working with Baroness D’Souza’s and members of the Upper House in strengthening the guarantees for freedom of expression in the United Kingdom.
 

NOTES TO EDITORS

For more information, please contact Catrina Pickering, Programme Officer, catrina@article19.org, +44 20 7278 9292.

ARTICLE 19 is an independent human rights organisation that works globally to protect and promote the right to freedom of expression. It takes its name from Article 19 of the Universal Declaration of Human Rights, which guarantees free speech.

If you no longer wish to remain on ARTICLE 19's mailing list, please unsubscribe here 

Alternatively, if you would like to receive region specific information only, send an email to subscribe stating which regions you would like to receive information about.

 

ARTICLE 19
6-8 Amwell Street
London EC1R 1UQ United Kingdom

Tel: +44 20 7278 9292 - Fax: +44 20 7278 7660 - info@article19.org - www.article19.org

 

... više ...


Regionalni festival televizijskih minijatura Press Vitez iz Novoga Sada dodijelio mi je drugu glavnu nagradu za reportažu o pritiscima na medije u Hrvatskoj, objavljenoj u emisiji Euromagazin. U obrazloženju nagrade stoji da "Ilija Jandriæ samostalno i s taktom predstavlja položaj medija u Hrvatskoj. Odabirom sugovornika, velikim istraživanjem, osobnom hrabrosæu, potporom vrsnih montažera i snimatelja, napravio je minijaturu koja se može emitirati na bilo kojoj svjetskoj televiziji. Vlast je žedna moæi nad medijima i u Hrvatskoj, kao i u Srbiji, kao i u regiji cijele bivše Jugoslavije... Ali vlast ne vlada Ilijom Jandriæem, koji je prije svega odan novinarskoj struci i javnom interesu." Osim srebrne medalje nagrada omoguæuje i doktorski studij na jednom od sveuèilišta pokrovitelja festivala.

Obavještavam vas da sam spomenutu nagradu odbio prihvatiti nakon što sam saznao da je jedan od 15 èlanova ocjenjivaèkog suda bio i Nino Brajoviæ, predsjednik Udruženja novinara Srbije, koji je '91. u izvještajima s vukovarskog ratišta širio govor mržnje. U nastavku je priopcæenje koje sam poslao predsjedniku žirija Igoru Aleksiæu:

"Zahvaljujem na nagradi koju mi je dodijelio festival Press Vitez za prilog o pritiscima na medije u Hrvatskoj. Obavještavam Vas da tu nagradu nisam spreman prihvatiti. Naime, neugodno me iznenadio podatak da je èlan velikog ocjenjivaèkog suda bio i Nino Brajoviæ, predsjednik Udruženja novinara Srbije. Ne dovodeæi u pitanje kompetentnost ostalih èlanova žirija i namjeru Vašeg festivala da potièe etièke i profesionalne kriterije u televizijskom novinarstvu i pomirbu na prostoru bivše Jugoslavije, neshvatljivo mi je da o tome prosuðuje osoba koja je 1991. u svojim izvještajima za TV Beograd s vukovarskog ratišta posve prekršila standarde objektivnog i profesionalnog novinarstva, štoviše bila je dio propagandnog i ratno-huškaèkog stroja režima Slobodana Miloševiæa. Sa žaljenjem moram konstatirati da takve osobe nisu pravi izbor za promicanje neovisnog novinarstva i pomirbe na ovim prostorima, pogotovo što se nikad nisu javno pokajale i isprièale za svoju ulogu u ratu koji je uzeo tisuæe nevinih žrtava.

Na zamolbu Mirovnog instituta iz Ljubljane, koji je uz HRT koproducent moje reportaže, pristao sam da moj rad pošalju na natjeèaj. Tad, nažalost, nisam znao da je Nino Brajoviæ èlan žirija. Institucije koje su poduprle Vaš festival, meðu kojima i Veleposlanstvo SAD-a u Srbiji, te novinari koji su nagraðeni prošle godine s respektabilnih televizija, kao što je B 92, navele su me da povjerujem da su neovisno i objektivno novinarstvo uistinu nit vodilja organizatora. Dopuštam da su Vaši motivi i bili iskreni, ali iz moralnih razloga ne mogu prihvatiti nagradu od žirija èiji je èlan promicao govor mržnje."

Ilija Jandriæ
novinar / journalist
gsm: +385 (0)99 634 7156

HTV
Prisavlje 3
10 000 Zagreb
Hrvatska / Croatia

 

... više ...


 Hrvatsko novinarsko društvo podržava opravdani zahtjev kolege Željka Peratoviæa koji je uputio Državnom odvjetništvu zatraživši da mu vrate osobne stvari koje Odvjetništvu nisu potrebne za provoðenje istrage nad njim, priopæio je javnosti potpredsjednik HND-a Zdenko Duka, naš redakcijski kolega i najjaèi kandidat za novoga predsjednika naše strukovne krovne organizacije. Peratoviæ je, znamo, više puta alarmirao kolegice i kolege, kao i državna tijela, da je u istrazi zbog navodnog otkrivanja državnih tajni (što je notorna glupost državnih tijela) ostao bez nekoliko kompjutora i mobitela, koji su mu osnovno sredstvo za novinarski i publicistièki rad. Nema logiènog razloga za zadržavanje tih predmeta jer je sve dokumente moguæe i kopirati pa pregledavati, a vlasniku vratiti sredstva za rad, upozoravaju iz HND-a.
    Dobro je i da je kolega Zdenko Duka osudio i mobbing koji je trpjela i trpi novinarka gospodarskog tjednika »Lider« Tanja Pavièiæ, i to slijedeæim rijeèima: »Nedopustivo je nametanje pretplate novinarima i zaposlenima u redakciji na list koji sami stvaraju. Nikad nisam èuo da se novinarima predlagala pretplata u nekoj drugoj redakciji, pa mislim da je takvo (nametnuto) predlaganje pretplate u »Lideru« presedan koji nipošto ne smije postati praksom bilo gdje.
    Drugo, nedopustivo je objavljivanje bilo kakvih promotivnih tekstova za koje nije navedeno da su promotivni, dakle da nisu novinarski«.
   

Izvuæi HND iz klinièke smrti

Gospoða Pavièiæ, naša kolegica, možda plati glavom što se pobunila nad takvom praksom, posebno što su je na poslu varali (sve o tome možete naæi na stranici naše udruge (www.hnd.hr). Doduše, kolega Duka se pokrenuo tek kada je dobio ljutito pismo kolege Darka Pavièiæa, izvjestitelja, komentatora i kolumnista »Jutarnjeg lista« u kojem Darko brani suprugu Tanju jer je, navodno, kolega Duka izjavio za jedan drugi mediji (»Business.hr«) da je rijeè o spornom sluèaju jer je »jedna razina javnih medija, a drugo su privatni listovi«, što je Duka demantirao tvrdeæi da su njegove rijeèi izvuèene izvan konteksta i krivo protumaèene.
    Moram to otvoreno reæi, Darka Pavièiæa (trudimo se o religijskim stvarima pisati objektivno, svatko od nas prema odgovarajuæoj spremi i sklonostima) jako cijenim. Njegovu suprugu osobno ne poznajem ali sam od drugih èuo da je izuzetno korektna u svom poslu. Zato i ova kolumna želi biti prostor s kojeg æe se odaslati snažna poruka podrške i Željku Peratoviæu i braènom paru Pavièiæ i svima ugroženima u našoj profesiji jer, istini za volju, HND nije nikada uèinio ništa znaèajno za poboljšanje statusa slobodnih novinara. A ako Zdenko Duka želi izvuæi HND iz stanja mrtvila, najprije se treba okrenuti nama, slobodnim novinarkama i novinarima.
   

Bijeda hrvatskog novinarstva

Darko Pavièiæ je poruèio, urbi et orbi, i to je možda bilo kljuèno, da je nakon dvadeset godina u novinarstvu odluèio stati u obrani supruge Tanje, i to »do kraja«, makar cijena bila napustiti toliko voljenu profesiju jer, kako mi je kazao, neetièko novinarstvo (reketarenje, pojasnio je) došlo mu je do kuænoga praga. Da podsjetimo, njegova supruga Tanja javnosti se obratila podužim pismom u kojem je na vidjelo iznijela svu bijedu hrvatskog novinarstva.
    U »Lideru« na njezine optužbe nisu željeli odgovarati unatoè tome što taj list vodi osoba koja je uživala (sada poljuljani) ugled velikog profesionalca i koja je meðu dobitnicima nagrada HND-a kao najbolji kolumnist.  Buduæi da se otad do prije koji dan ništa nije promijenilo, Pavièiæ se zajedno sa suprugom odluèio povuæi iz novinarstva. »Buduæi da profesija nije reagirala i da mi proživljavamo pravu obiteljsku i profesionalnu dramu, odluèio sam se javnim pismom obratiti HND-u i profesiji. Ako, naime, struka presudi da je sve ono što se dogodilo izmeðu »Lidera« i moje Tanje u redu, s moralne i profesionalne strane, odluèio sam iz protesta napustiti novinarstvo. I Tanja, i ja«.
Sreæom, došlo je do reakcije, ne adekvatne, jer gospoda iz HND-a su se trebali nacrtati u redakciji spornog  tjednika i diæi maksimalnu galamu. No sve u svemu, stanoviti dio struke je stao uz Tanju i Darka Pavièiæa pa je dobra vijest za profesiju da Darko ostaje meðu nama, a nadamo se da æe to uèiniti, kada se bura stiša, i vrijedna Tanja Pavièiæ.

 

... više ...


U subotu naveèer u kinu “Europa” nadopisal dnevnik od prije 11 godina. Najprije odlomke dnevnika iz 1996. Srijeda, 21 studeni 1996. - Danas (i ne samo danas) svi slušamo Stojedinicu. Sa zadovoljstvom slušam masovnu podršku zagrebaèkom radiju, kojem je Vijeæe za telekomunikacije, a da valjda ni samo ne zna zakaj (ili ipak zna!) oduzelo frekvenciju, dodijelivši je - vidi ovo! - istom, samo malko drukèijem radiju! Obièni graðani, intelektualci, umjetnici, poslovni ljudi, novinari i politièari - svi redom daju potporu. Imam potrebu i sam se javiti Stojedinici. Razmišljam naglas, a moje cure, Maja i Ana, skoèe u znak podrške mojem glasnom razmišljanju. Žena je, naravno, protiv. Veli da koji æe mi klinac to uplitanje, da kaj mi je došlo da se pod stare dane poèinjem baviti politikom! Itd. Kad bi to što se upravo dogaða sa Stojedinicom bila samo politika - nikom ništ! Kad bi to bilo stranèarenje i sukob na relaciji pozicija i opozicija - nikom ništ! Nek se vrti i bez mene. Niti sam se politikom bavil, niti æu se baviti. Ali ovo je, moja gospodo  više od politike. Ovo je sukob kamena i asfalta. Civilizacijski sukob! O tom sukobu i njegovu ishodu, naposljetku, ovisi naša daljnja sudbina i naše mjesto u  Europi… Pišite, velim kæerima: “Stojedinici prijateljski zvižduk s Bukovca”! Naveèer u kavani gosti mi dolaze pohvaliti se kako su èuli Zrinku koja je proèitala moj kratki brzojav podrške. I mene hvale. Nema na èemu, velim, i posegnem za svojim nitroglicerinom. (Te 1996. kardiolog i prijatelj dr. Vojdeh Brida na Rebru ergometrijom mi otkriva anginu pectoris! - op.a.).

Èetvrtak, 22.studeni 1996. - Uživam u velièanstvenom prizoru na Trgu bana Jelaèiæa. Na pustom Trgu dogorijevaju svijeæe, kao znak da se ovdje dogodilo nešto što æe ostati u kolektivnom pamæenju. Malo tko æe upamtiti imena govornika ili njihove poruke, ali svi æemo pamtiti skup od stotinu tisuæa Zagrepèana, kao najljepšu spontanu kulturnu i civilizacijsku poruku ovog nam starog europskog grada. Poruka, dakle, nije samo o spašavanju jednoga gradskog radija, nego o spašavanju grada kao takvog. U to ime suknem pod jezik još jednu tabletu. Ne budu oni mene!

Nadopisujem dnevnik (objavljen u upravo objavljenoj knjizi “Moj Zagrebaèki rukopis - 50 godina s gradom” u nakladi V.B.Z-a).  Subota 24. studeni 2007. - Dobrotom uredništva Stojedinice dobivam tri ulaznice za Brešanov film “Dan nezavisnosti radija 101”. Izmeðu žene i mene u 7. redu parketa, naša je unuka Jana.  Nakon odgledanog Brešanova dokumentarca o tom povijesnom dogaðaju na Trgu, dvije i pol godine prije njenog roðenja, Jana me pita: “Deda, ja se onda još nisam rodila?” “Nisi. Zakaj pitaš”? “Zato kaj mi je sad žal da i ja nisam s tobom mogla na taj skup na Trgu!” Da mi u meðuvremenu nisu ugradili premosnice, sad bi sigurno posegnul za nitroglicerinom…

Arhiva


KOMENTARI "" Komentiraj

... više ...


SEEMO Human Rights Award to Seki Radoncic
 
Vienna, 26 November 2007
 
The Vienna-based South East Europe Media Organisation (SEEMO), a network of editors, media executives and leading journalists in South East Europe (SEE) and an affiliate of the International Press Institute (IPI), is pleased to announce the decision of the SEEMO Board to name the journalist, writer and fighter for human rights, Seki Radoncic, as the recipient of the 2008 “SEEMO Award for Mutual Cooperation in South East Europe”.
 
After careful deliberation, the SEEMO Board Members have chosen Radoncic as the winner. Radoncic published the book, “Black box”, describing illegal activities of the police in Montenegro between 1992-2000. In the book, “Behind the Mask”, he wrote about the influence of the secret police in Montenegro.
 
Radoncic is also the author of the book, “The Fatal Freedom”, in which he researched war crimes against refugees from Bosnia-Herzegovina in Montenegro. According to his research, 83 persons were killed. This resulted in criminal charges filed by the state prosecutor against several police officers in Montenegro. The Bosnian-Herzegovinian film, “Karneval” (Carnival), was based on “The Fatal Freedom”. The 2006 movie, directed by Alen Drljevic and produced by Boro Kontic, has received several awards at film festivals.
 
Radoncic also published several other books, and is a regular contributor of articles to newspapers in all parts of the former Yugoslavia, including the Montenegrin daily Vijesti, the weekly Monitor and the Bosnian-Herzegovinian daily Dnevni Avaz. He is also one of the founders of the Montenegrin Helsinki Committee. During his career, he has received several death threats, including a bomb that exploded in front of his house in Sarajevo. Because of his critical reporting, he also received a prison sentence in Montenegro in 1994.
 
The “SEEMO Award for Mutual Cooperation in South East Europe” is an annual SEEMO human rights award dedicated to World Human Rights Day, held on 10 December.
 
In the year 2002, Christine von Kohl, editor-in-chief of the Balkan – Südosteuropäischer Dialog magazine received this award. In the year 2003, the recipient was Nebojsa Popov, founder of the Belgrade magazine Republika. Fatos Lubonja, an author from Albania, was the recipient of the 2004 award. Abdulhalim Dede, a journalist and a member of the Turkish-Muslim minority living and working in Western Thrace, Greece, was the 2006 recipient.
 
The Award will be presented by Oliver Vujovic, SEEMO Secretary General; Samra Luckin, SEEMO Chairperson for Bosnia and Herzegovina; and Boro Kotic, Director of the Media Center in Sarajevo, to Seki Radoncic on Tuesday, 27 November, at 7 p.m. at the Media Center in Sarajevo.
 
For more information, please contact Ms. Zwetelina Damjanova or Ms. Eser Akbaba at SEEMO’s office in Vienna (phone +43 1 512 90 11 11, E-mail: info@seemo.org)

 

---------------------------------------------------------------------
SEEMO is a regional network of editors, media executives and leading journalists in South East Europe.
 
****
SEEMO - IPI, Spiegelgasse 2/29, 1010 Vienna, Austria, Tel (SEEMO+HELP LINE): +43 1 513 39 40, Tel (SEEMO): +43 1 512 90 11 11, Fax: +43 1 512 90 15, E-mail: info@seemo.org, Web: http://www.seemo.org

... više ...


Smjene vlasti - smjene u medijima

Zdenko Duka: Uzvraæena ljubav

Ante Gavranoviæ: Borbe za neovisnost tek predstoje

Tanja Pavièiæ: Veži konja gdje ti gazda kaže

Neven Šantiæ: Estradizacija svega postojeæega

Vladimir Luliæ: O Vjesniku, HRT-u i Hini

Sanja Kapetaniæ: Novinari i kapital

Milorad Božiæ: Psi laju, a žutilo prolazi

Sanja Modriæ: Novinarstvo kao sluga big businessa

Drago Hedl: Fotelje i ladice


 

... više ...


U jednoj epizodi popularne humoristièke serije “Braène vode” plavokosa Kelly ne može se sjetiti koji je dan, a kad je pokušavaju uvjeriti da je nedjelja, ispali “ali danas nije bilo na televiziji ‘Meet the Press’ ”. Èinjenica da èak i pritupasti lik kæeri obitelji Bundy zna za najdugovjeèniju, a vjerojatno i najutjecajniju emisiju na amerièkoj televiziji, samo govori koliko je “Meet the Press”, koji ovih dana slavi svoj šezdeseti roðendan, èvrsto ugniježðen meðu opæim mjestima amerièke masovne kulture.

Možda je još i važnije, emisija koja je u šest desetljeæa ugostila baš svakog relevantnog igraèa amerièke politike (i brojne iz svijeta) prerasla je u nepogrešivi barometar toga koliko neki politièar uopæe teži. A za novinare, “Meet the Press” desetljeæima je ogledni primjer kako se televizijski intervjui trebaju raditi. I tako veæ 4770 nedjelja, zakljuèno sa sutrašnjom emisijom.

“Meet the Press” je poèeo svoju povijest 1945. kao radijski talk-show, da bi se veæ dvije godine kasnije preselio na televiziju, kao tada tehnološku novotariju. Emisiju je pokrenuo Lawrence Spivak, koji je kasnije postao i njezin legendarni voditelj, i to kao "glasovnu" promociju svog èasopisa American Mercury. Poèelo je s voditeljicom Marthom Rountree, koja je sve do danas ostala jedinom ženom koja je ikad vodila jedan ovakav TV magazin.

Svaka sliènost s emisijom 'Nedjeljom u 2' je namjerna
Koncepcija je tada bila èista inovacija - panel od nekoliko novinara, upuæenih u podruèje o kojem se govori, rešetao je gosta. Punih trideset godina meðu panelistima je bio i sam Spivak, koji je kasnije postao i glavni moderator rasprave.

Kad je emisija prešla na NBC, u poèetku se emitirala samo u New Yorku, ali je vrlo brzo procijenjeno da za nju postoji i nacionalni interes. Koliko je s vremenom postala utjecajnom, govori i ocjena Johna Kennedyja, koji ju je jednom prigodom nazvao "51. državom SAD-a".

Spivak je bio poznat kao neugodan ispitivaè. - Uvijek sam smatrao da svako pitanje treba postaviti, ako je pošteno, informativno i toèno - kazao je jednom. Primjerice, 1964. je pitao Indiru Gandhi želi li biti premijer, a ona mu je odgovorila negativno. Njezin otac Jawaharlal Nehru umro je samo mjesec dana kasnije, a 1966. Indira Gandhi je postala prvom ženom na èelu jedne vlade na svijetu.

U svojoj povijesti “Meet the Press” je imao devet moderatora, ukljuèujuæi i današnjeg Tima Russerta, koji je sa 16 godina staža najdugovjeèniji na toj poziciji. Russert je svojedobno promijenio i koncepciju - sada on sam sjedi u studiju sa sugovornikom, a sa 30 minuta emisija je produljena na puni sat, ponekad i sa završnom diskusijom u kojoj sudjeluju sugovornici koji imaju što reæi o stavovima glavnog gosta. Svaka sliènost s mijenama u “Nedjeljom u 2” Aleksandra Stankoviæa oèito je namjerna.

Ovom emisijom kao uzorom, doduše, nije se vodio samo HTV - na amerièkim televizijskim mrežama još je nekoliko sliènih emisija - CBS-ov “Face the Nation”, ABC-ov “This Week”, Foxov News Sunday i CNN-ov Late Edition - no ni jedna se nije uspješnošæu približila “Meet the Press”, koja, èini se, vjeèno drži najbolji rejting gledanosti. Uspjeli su prodati i jednu licencu - u Australiji je vrlo rado gledana emisija istog naziva.

U današnje vrijeme blogovskog ludila, “Meet the Press” je, kako je to jednom opisao Tim Russert, “mjesto na kojem ljudi mogu zaokružiti svoje misli i bez prekidanja završiti reèenicu”. - Mislim da postoji interes i za takve medije. Informativni spektar je velik i širok, ali ima mjesta za svakoga - objašnjava Russert poziciju svoje emisije u današnjem svijetu.

Istina, rejting i ove i drugih sliènih emisija posljednjih je godina nešto opao, ali su jeftine za produkciju i relevantne za svaku TV postaju koja se i dalje želi baviti novinarstvom. Ili, u nešto romantiènijem tumaèenju, koja želi služiti svojoj zajednici. Amerièki politièki igraèi ovu emisiju možda cijene i više nego veæina gledatelja zadojenih filozofijom Big Brothera.

Ono što je svih ovih godina ostalo temeljnom osobinom “Meet the Press” jest iznimna pripremljenost voditelja za razgovor. U praktièki svakoj emisiji vidi se teški istraživaèki rad o temama na koje se govor.
Dovoljno je pogledati internetske stranice današnjih predsjednièkih kandidata pa shvatiti koliko im je važno pojaviti se nasuprot Russertu. Ili, za online vjernike, možda i znaèajniji podatak - na You Tubeu pretraga pojma “Meet the Press” daje mnoštvo klipova iz razlièitih intervjua. Meðu najgledanijima je i onaj u kojem Bill Cosby puca rafalima na hip-hop kulturu kao trovaènicu crne mladeži, što je izazvalo brojne polemike. Na koncu, samo “Meet the Press” svojoj je mreži, NBC-u, priskrbio èistih 60 milijuna dolara profita. Ugledni washingtonski newsmaker i analitièar George Stephanopoulos to je ovako objasnio:

- Gledatelji ovakvih emisija su ljudi koji glasuju, koji rade na korist zajednici, koji stvaraju politiku. Politièari znaju da æe dobiti svoju porciju oštrih pitanja, ali i priliku da predstave svoje stavove.

Ipak, èeste su i zamjerke da je vrijeme pregazilo emisije u kojima washingtonski insideri u odijelima vièu jedni na druge. Zato su se producenti dijelom i prilagodili novom vremenu - sada je sasvim lako moguæe gledati “Meet the Press” i srodne emisije na  internetu, èak ih i “skidati” za gledanje na iPodu.

Ono što je svih ovih godina ostalo temeljnom osobinom “Meet the Press” jest iznimna pripremljenost voditelja za razgovor. U praktièki svakoj emisiji vidi se teški istraživaèki rad o temama na koje se govori, a Russertov omiljeni štos je dati potpuno kontradiktorne citate koje je o nekom pitanju njegov gost izgovorio u razlièitim prilikama.

Sam Russert je svoj naèin voðenja jednom objasnio navodeæi rijeèi koje mu je kazao pokretaè emisije Lawrence Spivak - nauèi što više možeš o svome gostu i njegovim pozicijama o nekom pitanju, a potom zauzmi suprotnu stranu. Ipak, takva je koncepcija ponešto promijenjena.

- Nije moje da kažem jesam li za rat ili protiv njega, za ovo ili za ono. Moje je da izvuèem od gosta ono što on ili ona o tome misle, makar mi za to trebalo tri-èetiri emisije. Ne samo zbog svoje dugovjeènosti, nego još mnogo više zbog utjecaja, zanatske utemeljenosti i uvjerljivosti, “Meet the Press” jedan je od stožernih kamena televizijske povijesti. Ili, kako to kaže Tim Russert u svojoj uvijek istoj odjavi: - To je sve za danas, vidimo se sljedeæi tjedan. Ako je nedjelja, onda je tu i ‘Meet the Press’.


KOMENTARI "" Komentiraj
 
Teèajna lista
"PBZ
EUR 7,329886
USD 4,953295
GBP 10,198812
CHF 4,488876
AUD 4,316268




Jutarnji.hr poklanja
Osvojite DVD 'Shrek Treæi'
Osvojite darove iz filma 'Jaganjci i lavovi'
Osvojite knjigu 'Bruce Lee - Umjetnik života'

 

""

Fotogalerije
""

... više ...


Hrvatsko novinarsko društvo podržava opravdani zahtjev kolege Željka Peratoviæa kojeg je uputio Državnom odvjetništvu da mu vrate osobne stvari koje Odvjetništvu nisu potrebne za daljnje provoðenje istrage nad njim. Napominjemo da je Željko Peratoviæ zbog istrage zbog navodne objave državne tajne, ostao i bez nekoliko kompjutora i mobitela koji su mu osnovno sredstvo za novinarski i publicistièki rad. Nema logièna razloga za zadržavanje tih predmeta jer je sve dokumente moguæe i kopirati pa pregledavati a vlasniku vratiti sredstva za rad.

Za HND

Zdenko Duka, potpredsjednik

... više ...


Tako su meðu sugovornicima osim ljudi sa Stojedinice zastupljeni i èlanovi tadašnje Vlade, kao i tada vodeæi èlanovi HDZ-a, koji otkrivaju svoje viðenje tog dogadaja. Pored njih, u filmu sudjeluju i predstavnici tadašnje opozicije, nezavisnih medija, Hrvatskog novinarskog društva, kao i prvi amerièki veleposlanik u Hrvatskoj Peter Galbraith. A te noæi 21. studenog, prije 11 godina, održan je jedan od najveæih skupova u Hrvatskoj, s kojim je poèelo demontiranje nedemokratske vladavine tadašnjeg predsjednika Franje Tuðmana i Hrvatske demokratske zajednice. Naime, dan prije Vijeæe za telekomunikacije oduzelo je koncesiju Radiju 101. Na toj sjednici, izmeðu ostalog, dodjeljivala se koncesija za radijskog koncesionara za Grad Zagreb. Odlukom veæine èlanova Vijeæa, meðu kojima je bio i Iviæ Pašaliæ, Stojedinici je oduzeta koncesija te je data dotad nepostojeæem radiju Globus 101, u vlasništvu Ninoslava Paviæa. Drugi konkurent Radiju 101 bio je, takoðer nepostojeæi, Zagrebaèki krugoval. Za koncesiju Stojedinici jedino je glasao HSS-ovac Stjepan Radiæ. Tako je nakon 12 godina slušanja Radio 101 ostao bez koncesije. A razloge tome treba tražiti u Tuðmanovom animozitetu prema Stojedinici. Iako je taj radio bio ustvari samo gradski radio, štoviše, imao je slab odašiljaè koji nije pokrivao niti cijeli Zagreb, mogao se èuti u Predsjednièkim dvorima na Pantovèaku. Radio je svakodnevno iznosio kritike na Tuðmanov raèun, te puštao duhovite komentare i jinglove s njegovim izjavama. Karakter poput Tuðmanova to nije mogao dugo trpjeti te je oduèio da nešto poduzme, a najuèinkovitije je bilo ugasiti radio. Ta je zadaæa povjerena Iviæu Pašaliæu, moænom Predsjednikovu savjetniku. Najprije je uslijedio niz pritisaka u obliku kontrola i inspekcija, a kada se one nisu pokazale uèinkovitima, skovan je plan za oduzimanje koncesije. Tadašnji predsjednik Vijeæa, koje je brojalo devet èlanova, bio je ministar pomorstva, prometa i veza Branko Moèibob. Nakon glasovanja Vijeæa održanog u èuvenoj "Kockici" na Prisavlju, novinarka Stojedinice Zinka Bardiæ u nevjerici je priopæila u eter rezultate glasovanja. Nakon toga redakcijski telefoni poèeli su neprestano zvoniti, te je uslijedila poplava telefaksa i telegrama u kojima su graðani davali svoju podršku. I na sam radio poèeli su pristizati ljudi koji su željeli dati svoju potporu, a dolazili su, kako anonimni graðani, tako i sportaši te tadašnji oporbeni politièari poput, danas pokojnog, Vlade Gotovca i Stjepana Mesiæa.

"Trg
Trg bana Jelaèiæa 21. studenog 1996.
Potpuno neoèekivano došao je èak i predsjednik zagrebaèkog HDZ-a Zlatko Canjuga koji je pozvao zagrebaèke èlanove te stranke da se usprotive gašenju Stojedinice. U studio je nešto kasnije pristigao i tadašnji amerièki veleposlanik u Hrvatskoj Peter Galbraith. U kratkom vremenu zagrebaèki Cvjetni trg poèeo se puniti ljudima koji su došli izraziti podršku. Tada se oko 20 sati u eter javio ondašnji predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora, Ivan Zvonimir Èièak, koji je za iduæi dan najavio prosvjed na Trgu bana Jelaèiæa. Odgovornost za skup preuzeo je HHO, a sam skup Ministarstvo unutarnjih poslova nikada nije službeno odobrilo. Na dan prosvjeda, u èetvrtak ujutro, zapoèeli su razgovori (ili, bolje reèeno, pregovori) s policijom i organiziranje skupa. Za balkon koji æe poslužiti kao govornica odabran je onaj Društva arhitekata. Zamjenik naèelnika PU zagrebaèke Vladimir Faber javio je kako je HHO pokušao prijaviti skup, ali da je to trebao napraviti 48 sati prije. Faber je kazao kako oèekuje dolazak 100 tisuæa ljudi, te da æe MUP napraviti sve da se izbjegnu uporaba sile, za što je imao podršku ministra unutarnjih poslova Ivana Jarnjaka koji se tako suprotstavio Tuðmanovoj naredbi. Predsjednik Hrvatske je u to vrijeme bio u Washingtonu te nije mogao uživo pratiti razvoj situacije. Prije skupa bilo je niz dogaðanja: u Skupštini grada Zagreba (koja je bila oporbena) održana je konferencija gdje je traženo da Stojedinica odmah dobije koncesiju; Canjuga je uime zagrebaèkog HDZ-a pozvao èlanove Vijeæa da preispitaju odluku, a Paviæ je odustao od dobivene koncesije. U 17 sati toga dana održana je izvanredna sjednica Vlade na kojoj se zakljuèilo da su se Paviæevim odustajanjem stekli uvjeti za novi natjeèaj te da do njegova održavanja treba omoguæiti emitiranje Radija 101. Veæ u poslijepodnevnim satima zapoèelo je okupljanje ljudi na središnjem zagrebaèkom trgu. Nakon službenog poèetka prosvjeda rijeke ljudi su se poèele slijevati na trg, veæinom mlaðih ljudi koji su u rukama imali zapaljene svijeæe. Sam prosvjed, obilježen brojnim govornicima, prošao je bez ikakvih nemira i problema. HHO je ipak morao platiti kaznu za održavanje neprijavljenog skupa. Vijeæe za telekomunikaciju je kasnije najavilo novu sjednicu za poèetak iduæe godine. Na toj sjednici Stojedinici je produžena koncesija. Sam skup dobio je veliku medijsku pozornost, tako da su slike s njega prenosili i CNN, BBC te mnoge druge europske televizije. Aktivni sudionici toga dogaðaja i tadašnjih politièkih zbivanja ocjenjuju kako je upravo skup podrške Radiju 101 oznaèio poèetak pada Tuðmanova režima, do kojeg je i došlo poèetkom 2000. godine pobjedom oporbene šestorke na parlamentarnim izborima.

... više ...


Nagrada „Proširite svoje vidike – europska nagrada za mlade novinare“, inaugurirana je 15. studenoga.

Odjel za proširenje Europske komisije, u suradnji s European Youth Press i uz podršku Media Consulta, PR agencije, poziva mlade novinare da se jave na natjeèaj za tu nagradu.

Više informacija na www.EUjournalist-award.eu.

... više ...


Nedopustivo je nametanje pretplate novinarima u zaposlenima u redakciji na list koji sami stvaraju. Nikad nisam èuo da se novinarima predlagala pretplata u nekoj drugoj redakciji, pa mislim da je takvo (nametnuto) predlaganje pretplate u Lideru presedan koji nipošto ne smije postati praksom bilo gdje.

Nedopustivo je objavljivanje bilo kakvih promotivnih tekstova za koje nije navedeno da su promotivni, dakle, da nisu novinarski. I oni su oglašivaèki tekstovi. To je ono najvažnije što sam rekao vašoj novinarki Ani Blaškoviæ kada me poèetkom prošlog tjedna pitala da prokomentiram ostavku Tanje Pavièiæ na urednièko mjesto u Lideru. Razgovarali smo ukupno oko 25 minuta, a dvije, tri polureèenice koje su potpuno izvan konteksta, a navedene su kao moje izjave, uopæe ne razumijem.

Novinarka mi je sama ponudila autorizaciju izjave za koju mi je rekla da æe je poslati e-mailom, ali to nije uèinila.

Inaèe, nikada do sad nisam demantirao ni jednu izjavu, a prošlih sam ih godina dao sigurno nekoliko stotina razlièitim medijima.

O eventualnom prikrivenom oglašavanju u Lideru prosuðivat æe Vijeæe èasti HND-a. Vodstvo HND-a može èlanovima Vijeæa èasti jedino sugerirati da taj sluèaj riješe što prije, a ne smije, ne želi i neæe utjecati na njihovu odluku.

Zdenko Duka,

potpredsjednik Hrvatskog novinarskog društva

... više ...


Drugo, nedopustivo je objavljivanje bilo kakvih promotivnih tekstova za koje nije navedeno da su promotivni, dakle da nisu novinarski, službena je izjava potpredsjednika Hrvatskog novinarskog društva Zdenka Duke, koju je poslao kao reakciju na otvoreno pismo novinara i kolumnista Juratnjeg lista Darka Pavièiæa i kojom ujedno opovrgava svoje prijašnje izjave businessu.hr. Zbog otezanja s reakcijom na sluèaj prisilnog pretplaæivanja novinara na vlastiti list u 'sluèaju Lider', Darko Pavièiæ se obratio otvorenim pismo kolegama novinarima i HND-u podsjeæajuæi kako je njegova supruga Tanja Pavièiæ sustavno zlostavljana, potplaæena i izložena mobbingu u Lideru zbog suprotstavljanja pretplati kao i prikrivenom oglašavanju u posebnim prilozima toga tjednika, koji je osmislila i dvije godine ureðivala, te da su se HND i profesija oglušile na taj sluèaj. Revolt novinarske struke izazvala je Dukina izjava u business.hr da se u 'sluèaj Lider' HND nije trebao miješati jer je 'jedna razina javnih meidja a drugo su privatni listovi'. 

Duka u svojoj juèerašnjoj izjavi tvrdi da je novinarkom businessa razgovarao oko 25 minuta i da 'dvije, tri polureèenice koje su potpuno izvan konteksta, a navedene su kao moje izjave, ja uopæe ne razumijem'. 

- O prikrivenom oglašavanju u Lideru prosuðivat æe Vijeæe èasti HND-a - poruèio je Duka. 

... više ...


U posljednje su vrijeme zaredali prigovori na tjedne i dnevne TV rasporede u svim novinama. I dok polovica èitatelja misli da su pogriješile novine, druga polovica smatra da televizija mijenja program u zadnji èas. Ne kažem da novine ne griješe, ali broj pogrešaka zbog televizijskih promjena razlog je što sam danas odluèila pozabaviti se HTV-om. Kažu mi èitatelji da najave jedno, a emitiraju drugo èešæe nego druge nacionalne televizije.

Da ne bih sama "èistila u tuðem dvorištu", za pomoæ sam zamolila Janosa Römera, HRT-ova predstavnika za odnose s javnošæu, koji kaže da su i na televiziji nezadovoljni kad zbog nekih objektivnih okolnosti ne poštuju najavljeno. Zato uz objave programa uvijek naglašavaju da se "zadržava pravo izmjene". Neke od tih objektivnih okolnosti su u javnim programskim obvezama, koje komercijalne televizije RTL i Nova TV nemaju. To znaèi: kada se, primjerice, zbog iznenadnog dogaðaja mijenja raspored informativnog programa, to odmah utjeèe i na raspored drugih emisija.

Gledatelji su dobro primijetili da su promjene posljednjih mjeseci èešæe nego što je uobièajeno kaže Römer. Najprije smo s ljetne prešli na jesensku shemu, onda su se u kratkom vremenu dogodile dvije promjene u programskom vodstvu, a mnoge sadašnje izmjene diktiraju nam i naše obveze u praæenju izbornih kampanja. Mnogi su sadržaji zastali s emitiranjem ili su u zadnji èas prebaèeni na druga vremena, upravo zbog praæenja izbora, što radimo sukladno zakonskim obvezama.

Ostala odstupanja, od kojih svako ima svoj konkretan razlog, nisu tako èesta kako se u prvi èas èini i više su iznimka nego pravilo. Veselim se, meðutim, što mogu potvrditi da je upravo veæa stabilnost programske sheme za 2008. godinu jedan od prioriteta novog programskog vodstva poruèuje nam Janos Römer.


... više ...


Dragi kolege Tanja i Darko Pavièiæ,

prenijet æu sada tekst koji sam jutros (21. studenog) uputio redakciji Business.hr-a a onda tom tekstu još nešto dodati, zato što ovdje ima više prostora a i Darkovo je pismo dugo.
Evo najprije teksta upuæena Business.hr-u:
"Nedopustivo je nametanje pretplate novinarima i zaposlenima u redakciji na list koji sami stvaraju. Nikad nisam èuo da se novinarima predlagala pretplata u nekoj drugoj redakciji, pa mislim da je takvo (nametnuto) predlaganje pretplate u Lideru presedan koji nipošto ne smije postati praksom bilo gdje.
Drugo, nedopustivo je objavljivanje bilo kakvih promotivnih tekstova za koje nije navedeno da su promotivni, dakle, da nisu novinarski. I oni su oglašivaèki tekstovi.
To je ono bitno što sam rekao vašoj novinarki Ani Blaškoviæ kada me poèetkom prošlog tjedna pitala da prokomentiram ostavku Tanje Pavièiæ na urednièko mjesto u Lideru. Razgovarali smo ukupno oko 25 minuta a dvije, tri polureèenice koje su potpuno izvan konteksta, a navedene su kao moje izjave, ja uopæe ne razumijem.
Novinarka mi je sama ponudila autorizaciju izjave za koju mi je rekla da æe je poslati e-mailom, ali to nije uèinila.
Inaèe, nikada dosad nisam demantirao ni jednu izjavu a proteklih sam ih godina dao razlièitim medijima sigurno nekoliko stotina.
O eventualnu prikrivenu oglašavanju u Lideru prosuðivat æe Vijeæe èasti HND-a. Vodstvo HND-a može èlanovima Vijeæa èasti samo sugerirati da ovaj sluèaj riješe što prije, a ne smije, ne želi i neæe utjecati na njihovu odluku."
Htio bih još dodati da nije korektno od vas da komentirate po novinama da Mario Bošnjak i ja nismo proèitali prigovor Tanje Pavièiæ Vijeæu èasti HND-a. Naravno da smo ga proèitali, nismo bili proèitali Tanjino pismo redakciji Lider 7-8 kartica, ali ga ranije nismo bili niti dobili. S Tanjom sam u subotu dugo razgovarao telefonom i potpuno sam bio upoznat sa svim bitnim.
Iako nikad nije kasno, ta vaša principijelnost ipak je naknadna, jer pretplata je ponuðena još u travnju a ne mogu razumjeti da Tanja kao urednica priloga u Lideru dvije godine nije znala da bi (nepotpisani) "gratis prilozi" trebali biti i oznaèeni kao promotivni prilozi.
Ako svi u HND-a 'zamrznemo' svoje mandate, bojim se da æe i Tanjin sluèaj ostati 'zamrznut'. Kako æe ga riješiti 'zamrznuti' ljudi?
Ja bih želio da vas što prije proðe razumljivo ogorèenje i da nastavite raditi novinarski posao. Ili neke druge poslove koji æe vam pribaviti više profesionalna zadovoljstva. Ali, molim Te, Darko, nemoj ucjenjivati bilo koga od nas u HND-u nekakvom našom krivicom, ako Ti stvarno napustiš novinarstvo. Ja to nipošto ne bih želio, ali odluka je samo Tvoja.
Mi smo tu da vam pomognemo, koliko mi to možemo, svakom novinaru u Hrvatskoj bez obzira je li èlan HND-a ili nije, uostalom jedina smo profesionalna novinarska udruga. Ali, mogli ste nam odmah reæi da niste naši èlanovi, zar ne? To ionako u biti u ovom sluèaju baš ništa ne mijenja.

S poštovanjem

Zdenko Duka, potpredsjednik Hrvatskog novinarskog društva

 

... više ...


Nekoliko tjedana ranije, 1. studenoga, Pavièiæeva je supruga Tanja Pavièiæ u tom tjedniku dala ostavku na mjesto urednice priloga, popraæenu pismom redakciji u kojem je ustvrdila da je, pod pritiskom marketinga i uz odobrenje vodstva lista, objavljivala oglase koji su bili prikriveni kao novinarski tekstovi. Još više iznenaðuje njezina druga tvrdnja: da je glavni urednik lista Miodrag Šajatoviæ neizravno prisilio novinare da se pretplate na vlastite novine, nakon što su se na Lider pretplatili zaposlenici Koncerna Agram, èije su dvije tvrtke suvlasnici Lidera.

- Protiv toga smo se bezuspješno bunili. Na kolegiju nam je objašnjeno da je to pitanje korporacijske kulture i solidarnosti. Pretplatu na vlastiti list nisu izbjegli ni honorarci, koji su morali donijeti potvrde da su platili pretplatu. Svoju sam pretplatu na kraju odluèila dati knjižnici u Vukovaru - izjavila je T. Pavièiæ. Dodala je i da je vodstvo Lidera odobravalo prikriveno oglašavanje, s obrazloženjem da se to može tolerirati - kad je rijeè o prilozima.

"" Pretplatu na vlastiti list nisu izbjegli ni honorarci, koji su morali donijeti potvrde da su platili pretplatu. Svoju sam pretplatu na kraju odluèila dati knjižnici u Vukovaru, izjavila je Tanja Pavièiæ
- Kada bih marketing pitala zašto uz PR tekstove o tvrtkama ne stavljamo oznaku da je rijeè o oglasu, rekli bi mi da to nije potrebno jer to nije plaæeni oglas, nego besplatni PR, odnosno usluga klijentu. Tek sam kasnije saznala da je, po zakonu, tamo trebalo pisati barem da se radi o besplatnom PR-u - rekla je Pavièiæ, koja je i dalje zaposlena u Lideru, ali je trenutaèno na bolovanju.

Direktor Lider pressa, izdavaèa tjednika Lider Željko Vukeliæ, na pitanje o prikrivenom oglašavanju rekao je kako su se “u marketinškoj praksi vodili praksom veæine drugih novinskih izdavaèa, gdje marketing bitno pridonosi stabilnosti projekta”. Na daljnja pitanja o tome nije davao odgovor. Na pitanje o pretplati rekao je da je novinarima “samo predloženo da se pretplate na Lider”.

- Veæina ih je prihvatila, ne svi. Veæina je pretplatu proslijedila nekome iz bližeg okružja, tko si to ne može priuštiti - napomenula je Vukeliæ i dodala kako je rijeè o malom broju primjeraka, te da je cijena jednogodišnje pretplate, uz 30 posto popusta, nešto viša od 500 kuna.

Vukeliæ, koji je uz glavnog urednika Šajatoviæa jedan od suvlasnika Lidera, rekao je kako tvrdnje da i on osobno od pretplata zaposlenika ima koristi, nisu toène, te da je Lider projektu u nastajanju koji “pokriva sve rashode, ali suvlasnicima još uvijek ne donosi dodatni profit”.  

Povod za Pavièiæevo prosvjedno pismo bila je izjava potpredsjednika HND-a Zdenka Duke, koji je u Business.hr citiran izjavom da se HND o sluèaju nije oglasio jer je “jedna razina javnih medija, a drugo su privatni listovi”. Izjavu je Duka, inaèe jedan od izglednih kandidata na nadolazeæim izborima za predsjednika HND-a, danas demantirao.

- Nisam to izjavio, ta izjava mi uopæe nema smisla. Na sluèaj smo odmah reagirali tako što smo kolegicu Pavièiæ uputili na Vijeæe èasti, koje æe ispitati njezine tvrdnje. U Lideru tvrde da pretplata nije bila nametnuta, ali slažemo se da je uvoðenje pretplate sporno jer je rijeè o pritisku poslodavca - zakljuèio je Duka.

... više ...


"Nije istina, kao što je rekao direktor i suvlasnik Liderpressa za današnji Veèernji list, da honorarci nisu platili pretplatu. Za njih je èak napravljena i posebna izjava za suglasnost o pretplati, na kojoj je, za razliku od nas stalno zaposlenih, pisalo da kao honorarni suradnici (vanjski) potpisuju izjavu o suglasnosti", kazala nam je Tanja Pavièiæ.

"Raèune su plaæali na pošti, u dvije rate, a potvrdu morali donijeti u raèunovodstvo. Nije mi jasno ni zašto je direktor u Veèernjem objavio moju plaæu kada je to prema pravilniku o radu Lidera poslovna tajna èije se odavanje smatra "osobito teškom povredom obveza iz radnog odnosa", zbog èega se može dobiti izvanredni otkaz, dodala je bivša urednica priloga u Lideru.

"Trebao je onda reæi i kolike su druge urednièke plaæe u Lideru koje su, kako se prièa u kuloarima, i trostruko veæe od moje, jer ovu moju "urednièku" imaju redakcijski novinari bez veæeg iskustva u novinarstvu", zakljuèuje Tanja Pavièiæ.

... više ...


Problemi i šikaniranje
Pojašnjava kako su njezini problemi i šikaniranje u redakciji poèeli još u travnju nakon što se pobunila zbog na crno isplaæene stimulacije od 1500 kuna. Tvrdi da je novac vratila direktoru i rekla neka za to kupi još tri pretplate aludirajuæi na èinjenicu da zaposlenici Lidera, koji imaju plaæu veæu od pet tisuæa kuna, plaæaju pretplatu na list. Kada je podnijela ostavku na mjesto urednice priloga u Lideru, direktor Vukeliæ ponudio joj je mjesto novinarke. Na naše pitanje je li istinita tvrdnja direktora Lidera da joj je ponudio ugovor za mjesto novinara uz plaæu od osam tisuæa kuna, koju je imala kao urednica, T. Pavièiæ kaže da to nije istina.
- Najprije mi je ponudio plaæu od 6,5 tisuæa kuna uz objašnjenje da toliko iznosi plaæa novinara u redakciji – tvrdi T.Pavièiæ.

Plaæa na vrijeme

Direktor Lidera Željko Vukeliæ tvrdi da nisu istinite tvrdnje. Pretplatu ne plaæaju honorarci, a oni koji je plaæaju daju je èlanovima obitelji ili knjižnicama – pojašnjava Vukeliæ. Tvrdi da u Lideru zaposlenici primaju plaæu zadnjeg datuma u mjesecu za taj mjesec. Kada je podnijela ostavku na mjesto urednice priloga, mi smo joj ponudili ugovor za mjesto novinarke s plaæom koju je imala kao urednica, tako da mi njezino ponašanje nije jasno kao ni motivi – zakljuèuje.

Anita Malenica

... više ...


1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 102 103 104 105 106 107 108 109 110 111 112 113 114 115 116 117 118
AKTUALNO