Obrazloženja novinarskih nagrada i priznanja HND za 2004. godinu

02.05.2005.

Središnji odbor na sjednici održanoj 26. travnja 2005. godine donio je odluku da se Priznanje HND Milan Grloviæ za izniman doprinos u radu Hrvatskog novinarskog društva dodijeli

Boži Šimleši

Bože Šimleša, roðen 1948. godine, zagrebaèki student i dugogodišnji novinar Vjesnika, Arene, Slobodne Dalmacije, Fokusa poèeo je svoju humanitarnu misiju 1992. godine. Usredotoèio se posebno na pomoæ djeci Vukovara i djeci novinara poginulih u domovinskom ratu.

Serijom humanitarnih akcija, koncerata, prikupljanja pomoæi, traženja sponzora za pojedine akcije i traženja ustanova koja æe stipendirati djecu tijekom školovanja, Bože Šimleša je ustrajno i tvrdoglavo ostvarivao svoju viziju humanosti i brige za djecu palih kolega koju su, nakon odreðenog vremena, mnogi poèeli polako zaboravljati - kao i djecu Vukovara.

Ali, Bože Šimleša nije dopuštao da svi sasvim zaborave, uspio je oèuvati tu iskru suosjeæanja s djecom poginulih kolega, te je zahvaljujuæi brojnim sponzorima, uspio pribaviti stipendije za njih 11-ero. Sva su djeca dobila i kompjutore, što je mnogima od njih bio neostvariv san. Kolega Šimleša barem jednom godišnje uspijeva okupiti djecu poginulih kolega novinara, snimatelja i tehnièara. Djeca nisu zaboravljena i s tim osjeæajem njih 11-ero odrasta. U tome je velika zasluga Bože Šimleše.

Josipu Grbelji

Josip-Jozo Grbelja, roðen 1935. godine, novinar, feljtonist i publicist, doktor humanistièkih znanosti.

Tijekom svoje bogate novinarske karijere pisao u Studentskom listu, Šibenskom listu, Vjesniku, Vjesniku u srijedu, Startu i Veèernjem listu i nikada nije doživio ispravak-demanti.

Kao mentor i profesor odgojio generaciju novinara Jutarnjeg i Veèernjeg lista, televizije, radija, mnogih tjednika i lokalnih regionalnih medija.

Neumoran istraživaè u arhivima, institutima i bibliotekama tragajuæi za dokumentima o novinarskom, književnom i kulturnom životu u Hrvatskoj.

Bio je iznimno angažiran u HND-u - u dva navrata èlan predsjedništva DNH i više njegovih komisija, Zapažen i u Ogranku umirovljenih novinara, Skupštini HND, listu Novinar. Aktivno sudjelovao u brojnim seminarima, okruglim stolovima, savjetovanjima i drugim skupovima u HND, gdje se isticao kao istinski borac za dostojanstvo profesije, njen dignitet i ugled. Ljubav prema novinarskoj branši usaðivao je i mladim studentima novinarstva na Hrvatskim studijima.

Ocjenjivaèka skupina za pisane radove Živko Gruden, Drago Hedl, Ivica Grèar, Duško Miljuš, Božica Brkan, Saša Novkoviæ i Ðermano Senjanoviæ Æiæo o nagradi Marija Juriæ-Zagorka odluèila je da se

Nagrada Marija Juriæ-Zagorka za tisak za vijest/izvještaj za 2004. godinu

dodijeli Renatu Ivanušu

za izvještaje o nakani Vlade da Bechtel dobije posao mimo natjeèaja,

Veèernji list, 2. do 27. srpnja 2004. godine

Obrazloženje:

Renato Ivanuš je poèetkom srpnja otkrio da hrvatska Vlada namjerava dati posao izgradnje dijela auto-ceste Zagreb – Split amerièkom Bechtelu bez natjeèaja. Serija napisa koja je uslijedila nakon tog Ivanuševa otkriæa, kako iz pera samoga Ivanuša tako i u drugim medijima, upozoravajuæi javnost da zaobilaženje natjeèaja podiže cijenu gradnje i pobuðuje sumnje da pojedinci u vrhovima vlasti imaju od toga koristi, urodila je odustajanjem Vlade od njezine namjere i raspisivanjem natjeèaja za gradnju spomenute dionice auto-ceste.

Nagrada Marija Juriæ-Zagorka za tisak za reportažu za 2004. godinu

dodijeli Zorani Bajt

za seriju reportaža s tursko-iraèkog graniènog podruèja

Veèernji list, 25. listopada do 3. studenog 2004. godine

Obrazloženje:

Novinarka Veèernjeg lista Zorana Bajt svojim javljanjima s tursko-iraèkog graniènog podruèja kojima je potkraj listopada prošle godine èitateljstvu svoga lista rjeèitim jezikom rasne reporterke predoèila sve neizvjesnosti, strahove i stradanja koji prate hrvatske vozaèe kamiona na iraèkim cestama i svu bijedu koja ih je natjerala da se prihvate tog po život krajnje opasnog posla.

Nagrada Marija Juriæ-Zagorka za tisak za intervju za 2004. godinu

dodijeli Šenolu Selimoviæu

za razgovor s Gianfrancom Finijem

Slobodna Dalmacija, 13. listopada 2004. godine

Obrazloženje:

Šenol Selimoviæ dobiva nagradu za intervju s  Gianfrancom Finijem, potpredsjednikom talijanske Vlade i  voðom desnièarske Alleanze nazionale, objavljen u Slobodnoj Dalmaciji pod naslovom “Dalmacija, Rijeka i Istra oduvijek su talijanske zemlje”, što je vjerna interpretacija Finijevih rijeèi iz intervjua kako je još u djetinjstvu  “nauèio da su ti krajevi bili i jesu talijanski”. Iako takva stajališta talijanske desnice nipošto nisu nešto novo,  novost je da su ona izražena u intervjuu hrvatskim novinama i da ih izražava upravo potpredsjednika talijanske Vlade, pa je razumljivo što je taj intervju naišao u nas na vrlo velik odjek i primjereno žestoke reakcije. Selimoviæ je dobro vodio intervju, što se, rekli bismo, oèitovalo i u tome što se Fini, unatoè svemu, osjetio ponukanim reæi da “nitko ozbiljan danas u Italiji ne pomišlja na povratak bivših teritorija na istoènoj obali Jadrana u sastav talijanske države”.

Nagrada Marija Juriæ-Zagorka za tisak za komentar/kolumnu za 2004. godinu

dodijeli Anti Tomiæu

za komentare u kolumni Klasa optimist, u  Jutarnjem listu

Obrazloženje:

Nagrada za komentar/kolumnu pripala je Anti Tomiæu za  kolumnu Klasa optimist u Jutarnjem listu. Tomiæ je jedan od krajnje rijetkih kolumnista u hrvatskom tisku  zahvaljujuæi kojima predodžba o kolumni u najširoj, pa i u onoj najužoj, cehovskoj javnosti, ipak još nije posve

zamuæena i zamagljena. Tomiæeva kolumna jest kolumna po tome što je Tomiæeva. Ona je njegova osobna, prepoznatljiva. Ona je, jednostavno, kolumna. Iz bilo koje Tomiæeve kolumne

možete istrgnuti bilo koji odlomak i ponuditi bilo kojem   novinskom ovisniku koji svakodnevno èita desetak, a možda i stotinjak kolumni da pogodi autora - budite sigurni da æe  prepoznati Tomiæa.

Nagrada Marija Juriæ-Zagorka za tisak za istraživaèko novinarstvo za 2004. godinu

dodijeli Hrvoju Appeltu

za istraživanje o sluèaju Imostroj, Spas radnih mjesta u sjeni sukoba interesa,

 Jutarnji list, 26. listopada 2004.

Obrazloženje:

Tekst Hrvoja Appelta pod naslovom Spas radnih mjesta u sjeni sukoba interesa, objavljen 26.10.2004., zauzima  središnje mjesto u seriji tekstova kojima je Appelt, ne dopuštajuæi tobožnjim demantijima da ga obeshrabre i zaustave, korak po korak otkrivao da je tadašnji ministar vanjskih poslova Miomir Žužul u ozbiljnom i oèitom sukobu interesa, što je, na kraju balade, potvrðeno i njegovom ostavkom, dogaðajem koji æe spomenute Appeltove tekstove vjerojatno ubaciti u povijest hrvatskog istraživaèkog novinarstva.

Nagrada Marija Juriæ-Zagorka za tisak za najbolje ureðenu rubriku za 2004. godinu

dodijeli rubrici Bestseler Jutarnjeg lista

Obrazloženje:

Iako pokrenut tek potkraj prošle godine, Bestseler, tjedni kulturni prilog Jutarnjeg lista,  veæ

 je zaslužio nagradu za najbolje ureðenu rubriku. Prilog koji prvenstveno prati knjigu, film i glazbu vrlo je povoljno primljen u hrvatskim kulturnim krugovima, što se oèituje i u tome što u prilogu redovno suraðuju ili se povremeno javljaju mnoga ugledna imena s hrvatske kulturne pozornice. Meðutim, podjednako je dobro prihvaæen i u široj javnosti, po svemu sudeæi zahvaljujuæi tome što je brzim i kvalitetnim informiranjem o aktualnostima u svijetu knjige, filma i glazbe popunio prazninu na našoj medijskoj sceni.

Nagrada za unapreðenje novinarskog izraza za 2004. godinu

dodijeli Zdravku Zimi

Obrazloženje:

Zdravko Zima, književni kritièar i kolumnist Novog lista, nagradu je osvojio redovnim tekstovima u Mediteranu, tjednom prilogu Novog lista – književnom kritikom i kolumnom Zimsko ljetovanje – koji zraèe samosvojnošæu, erudicijom i duhom, podsjeæajuæi na njegova kolegu iz kulturne rubrike Vjesnika otprije èetvrt stoljeæa – Veselka Tenžeru. Svaki Zimin novinski prilog svjedoèi o autorovoj takvoj suverenosti i virtuoznosti u carstvu rijeèi da izaziva zavist njegovih cehovskih kolega i pisaca uopæe.

Nagradu Nikša Antonini za novinsku fotografiju za 2004. godinu

dodijeli Ratku Mavaru

Obrazloženje:

Ratko Mavar dobiva nagradu za snimku susreta obitelji Blaškiæ prilikom povratka Tihomil  Blaškiæa iz zatoèeništva u Haagu. S dogaðaja koji je zraèio razlièitim politièkim konotacijama Mavar se, ogranièivši kadar svoje snimke na lica troje Blaškiæa, javio slikom obiteljske radosti i sreæe.   

Ocjenjivaèki žiri Zbora fotoreportera HND za nagradu Ivan Fabijan u sastavu Miljenko Marin, predsjednik, Livio Andrijiæ, Silvano Ježina, Ante Verzotti, Ognjen Alujeviæ, Tatjana Šilipetar, Nataša Šegota-Lah donijeli su odluku da se 

Nagrada Ivan Fabijan  za najbolju fotografiju

s podruèja kulture i umjetnosti u 2004

dodijeli Matku Biljaku,

fotoreporteru Slobodne Dalmacije

Ocjenjivaèki žiri Zbora fotoreportera HND žiri za nagradu Pavao Cajzek u sastavu Robert Valai, predsjednik, Hrvoje Grgiæ, Ratko Mavar, Siniša Hanèiæ, Valent Grobenski, Dražen Breitenfeld, Mišo Lišanin donijeli su odluku da se

Nagrada Pavao Cajzek za fotoreportera godine za

ukupan fotoreporterski rad u 2004. godini

dodijeli Goranu Stanzlu,

fotoreporteru Veèernjeg lista

Ocjenjivaèka skupina za radio Muharem Kulenoviæ, predsjednik, Dalia Grin, Sreæko Lipovèan, Diana Koller i Željko Matiæ odluèila je o nagradi Marija Juriæ-Zagorka slijedeæe:

Nagrada Marija Juriæ-Zagorka za radio za reportažu za 2004. godinu

dodijeli jednoglasno Franji Marinkoviæu

za reportažu Moji roðaci

HR Zagreb, 27. prosinca 2004.

Obrazloženje:

Dobro poznata i bolna tema iseljavanja s dalmatinskih otoka u daleke krajeve, pretoèena je u još bolje napravljenu reportažu.

Znalaèki, bez patetike, ali s mnogo topline reportaža Moji roðaci autora Franje Marinkoviæa plijeni pažnju slušatelja, govoreæi o najvažnijim prijeporima ove teme.

Nagrada Marija Juriæ-Zagorka za radio za istraživaèko novinarstvo

 za 2004. godinu

dodijeli jednoglasno Ani Jergoviæ

za trilogiju o saborskim zastupnicima

Dajmo da govore, Dajmo da èitaju i Gdje su bivši saborski zastupnici

Radio 101,  9. lipnja, 22. lipnja i 10 studenog 2004.

Obrazloženje:

Serijal od tri emisija o saborskim zastupnicima napravljen na vrlo aktualne i intrigantne teme. Emisije na interesantan naèin omoguæavaju slušateljima da vide svoje saborske zastupnike iza kulisa. Novinarka je prikupila podatke i pokazala situacije koje sigurno utjeèu na odluèivanje saborskih zastupnika, a koje prosjeèni slušatelj inaèe ne zna i ne bi do njih mogao doæi.

Ocjenjivaèka skupina za televiziju Ante Granik, predsjednik, Jura Ozmec, Vanja Sutliæ, Ernest Marinkoviæ, Branko Kuzele, Velimir Ðuretiæ i Robert Tomljenoviæ o nagradi Marija Juriæ-Zagorka odluèila je da se

Nagrada Marija Juriæ-Zagorka za televizijsku reportažu za 2004. godinu

dodijeli jednoglasno Sanji Pražen

za reportažu Netipièna tipkovnica,

HTV, emisija Globalno sijelo, 19. listopada 2004.

Obrazloženje:

U ovoj dobroj reportaži, osim tipkovnice, bas ništa nije tipièno.

Ponajviše impresionira golema energija uložena u pokušaj oživljavanja komunikacije s hendikepiranom djevojèicom posredstvom kompjutora. Na èudesan naèin ovom je metodom otvoren put do najdubljih njezinih emocija, do tada skrivenih iza komunikacijskih barijera. Djevojèica je uspjela na taj naèin objasniti i potrebu za slikanjem, kao i simbolièko znakovlje njena slikarstva. Sve je to Sanja Pražen uspješno isprièala svojom reportažom Netipièna tipkovnica.

Nagrada Marija Juriæ-Zagorka za televizijski intervju za 2004. godinu

dodijeli Silviji Luks

za razgovor s Carlom del Ponte,

HTV, veljaèa 2004.

Obrazloženje:

Odlièan razgovor koji s ove vremenske distance anticipira recentna dogaðanja. Dobro pripremljena novinarka otvara nova pitanja uporno tražeæi odgovore koje napokon i dobije. Izbor sugovornice i aktualnost problematike kojom se ona bavi, presudnost za buduænost života Hrvatske u EU, podcrtava znacaj izbora sugovornice u ovom vrijednom razgovoru Silvije Luks s Carlom del Ponte.

Ocjenjivaèki odbor koji èine sve tri ocjenjivaèke skupine o nagradi za životno djelo za 2004. godinu donio je odluku da se

Nagrada za životno djelo Otokar Keršovani za 2004. godinu

dodijeli Gojku Marinkoviæu

Gojko Marinkoviæ prisutan je u hrvatskom novinarstvu više od 33 godine. Bogati novinarski opus zapoèeo je u redakciji zagrebaèke Borbe zaposlivši se l. listopada 1971. godine. Od suradnika u  gradskoj rubrici stiže do komentatora i urednika. Veæ kao 26-godišnjak dobiva i svoju samostalnu autorsku rubriku Zagrebaèke teme.(...)

U 1982. godini prelazi u novoosnovani tjednik Danas i u tom  uvaženom, i za hrvatsko novinarstvo nezaobilaznom news magazinu, ostaje do njegova posljednjeg broja 2. lipnja 1992. godine. U Danasu Gojko Marinkoviæ djeluje najprije kao komentator, zatim je urednik unutrašnjo-politike rubrike, te konaèno zamjenik glavnog urednika. Zbog izrazito kritièkog pisanja zaraðuje novu partijsku kaznu, a potom i novu zabranu ulaska u zgradu CK SKH, jer je jednog vodeæeg partijskog politièara nazvao staljinistom. Veæ 1983. godine redakcija Danasa je pokažnjavana i desetkovana zbog "promoviranja liberalistièkih teza" i tvrdnje kako æe "apstraktna demokracija za koju se zalaže Danas razbiti zemlju." (...)

Ništa manje nije bio analitièan, samostalan i kritièan, kako kao autor, tako kao zamjenik glavnog urednika, prema vlasti HDZ-a, uspostavljene nakon višestranaèkih izbora 1990. godine. Bitan odmak od dnevne politike bilo je pitanje: Kakvu Hrvatsku u buduænosti?  Zbog toga æe zajedno sa cijelom redakcijom zaraditi otkaz.(...)

Kolega Gojko Marinkoviæ posvetio je mnogo energije i vremena afirmaciji naše profesionalne organizacije – Hrvatskom novinarskom društvu. U svom djelovanju uvijek se zalagao za promicanje i zaštitu profesionalnih i materijalnih interesa hrvatskih novinara. Osnivaè je Zbora slobodnih novinara i jedan od osnivaèa Sindikata novinara Hrvatske. U šest mandata èlan je Predsjedništva ili Izvršnog odbora HND, te dva puta i potpredsjednik HND. Jedan je od malobrojnih novinara koji je uvijek isticao vrijednosti profesionalnog organiziranja i djelovao na snaženju afirmacije HND i Sindikata.

Novinarska organizacija, cijenivši njegovu profesionalnu vertikalu i profesionalizam uopæe, nagradila ga je 1988. godine nagradom Novinar godine, a 2000. godine dobiva i priznaje Milan Grloviæ za doprinos novinarstvu i izgradnji novinarske profesionalne organizacije (...).

Njegov pristup novinarstvu stalno je svjedoèio da osobni izbor nije bio usputan ili sluèajan veæ jasno opredjeljenje. Svoju politièku nepotkupljivost, profesionalnu neovisnost i odgovornost prema istini i služenju javnosti Gojko Marinkoviæ plaæao je visokim cijenama kojom vrhunski novinski profesionalizam plaæa svoj ugled i svoju svrsishodnost.

Nagrada Novinar godine

Za nagradu Novinar godine Ocjenjivaèki odbor izmeðu predloženih nominirao je dvoje Sanju Modriæ i Branka Mijiæa.

Glasovalo je 787 èlanova HND, a dobitnik æe biti proglašen na sveèanosti u utorak,

3. svibnja u 12 sati.

Povratak