Politièari i kapital sklapaju veze za pobjedu na izborima

30.12.2005.

ZAGREB - Nitko se od vodeæih politièara, odnosno šefova vodeæih stranaka u državi, nije pronašao u tvrdnji predsjednika Stjepana Mesiæa da politièari nastoje upravljati i manipulirati medijima. Mesiæevu kritiku stanja na domaæoj medijskoj sceni, koju osim podložnosti politièkim interesima obilježavaju komercijalizacija, senzacionalizam, bitka za profit i odsustvo ozbiljnih i objektivnih informacija, politièari smatraju pretjeranom, a problem medijske ovisnosti o kapitalu i zakonima tržišta uglavnom proglašavaju struènim pitanjem u koje se ne treba miješati. Struènjaci, meðutim, potvrðuju Mesiæeve bojazni i slažu se s ocjenom da su mediji u Hrvatskoj, pod utjecajem politike i kapitala, sve neslobodniji.
Iz vladajuæe stranke poruèuju da se protive bilo kakvom obliku pritiska na javne medije, kao i miješanju u njihovu ureðivaèku politiku. »Mediji su èuvari demokracije, i ni u kojem sluèaju ne mogu i ne smiju biti u bilo kakvom odnosu s politikom, osim naravno onog koji podrazumijeva objektivnost i istinitost izvješæivanja o politièkom životu«, objašnjava HDZ-ovu i Vladinu poziciju prema medijima glasnogovornik Ratko Maèek.
U Hrvatskoj, po mišljenju haespeovca Ante Ðapiæa, postoji apsolutna sloboda medija, koja »èak zna prijeæi u anarhiju«. Mediji ne samo da su slobodni, kaže Ðapiæ, nego preuzimaju ulogu arbitra, suca i tužitelja. »Ne kažem da su previše slobodni jer slobode nikad dosta, ali ima neodgovornosti, kao i u politici i pravosuðu«, veli Ðapiæ, koji priznaje da dio medija »služi kao dimna zavjesa za probleme u društvu ili se priklanjaju odreðenoj politici«.
- No oni to èine iskljuèivo svojom voljom, a ne pod prisilom. Iza toga stoji novac jer kapital koji stoji iza svakog medija odluèuje hoæe li se vezati na odreðenu politiku - kaže Ðapiæ, koji takvu praksu ne smatra znakom neslobode medija.
Željka Antunoviæ (SDP) priznaje da su mediji pod razlièitim vrstama pritisaka, ne samo politièkih, veæ i razlièitih interesnih skupina, ali ne i njene stranke. »Danas raditi u medijima i biti novinar nije jednostavno«, kaže Antunoviæ i dodaje kako je SDP »uèinio sve da medije oslobodi svih vrsta pritisaka, naroèito politièkih«. Pitanje komercijalizacije i trivijalizacije medija za nju je pitanje kojim se treba baviti aktivnije nego dosad, ali to, kaže, trebaju uèiniti strukovne udruge. »To nije politièko pitanje, veæ pitanje kojim se mora baviti novinarska profesija, i naæi naèina kako se oduprijeti senzacionalizmu nauštrb profesionalizma.«
Za šefa HSS-a Josipa Frišèiæa sasvim je razumljivo da politika želi ovladati medijima, »jer se to dogaða svugdje«. Ali ne slaže se, kaže, s Mesiæevom generalizacijom. Sloboda medija, kaže Frišèiæ, daleko je veæa nego prije 15 godina. »Poznajem desetke novinara kojima nije ni na kraj pameti plasirati nešto mimo èinjenica, èak i po cijenu da im se plaæa smanji«, kaže Frišèiæ. Ocjenjuje kako je privatizacija medija dovela do njihove komercijalizacije i vezivanja za odreðene politièke opcije, no stvar je, kaže, dugoroènog promišljanja njihovih vlasnika ima li koristi od takvog vezivanja.
Mesiæevim je ocjenama donekle nezadovoljan predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Dragutin Luèiæ, koji priznaje da je u svim zapadnim zemljama prisutan trend da veliki financijski lobiji imaju sve veæi utjecaj na medije. Ali o tome treba govoriti konkretno, kaže Luèiæ, te istièe kako u Hrvatskoj postoje vrhunski, osrednji i loši mediji, pa osim nekih koji se dodvoravaju publici ima i novina i novinara koji ozbiljno rade svoj posao, i ukazuju na tamne strane društva.
- Teško je oèekivati da novinari budu mesije. Mi radimo za plaæu. Želimo raditi po standardima, ali ako radimo u komercijalnom mediju, proizvod moramo prodati - kaže Luèiæ i zakljuèuje kako su mediji, unatoè problemima s etièkim standardima, zadnjih godina »raskrinkali mnoge mutne poslove koji su se odvijali daleko od oèiju javnosti, zbog èega su mnogi visoki dužnosnici morali odstupiti«.
U ozbiljnost Mesiæevih teza uvjeren je profesor novinarstva Stjepan Maloviæ. Procjene da je sloboda medija u Hrvatskoj ugrožena su toène, kaže Maloviæ, baš kao i procjene da æe mediji igrati odluèujuæu ulogu u buduæim izborima. »Tko bude kontrolirao medije, kontrolirat æe izbore. To je opasno jer je utjecaj vlasništva nad medijima danas velik, a politièari, kapital i oglašivaèi sklapaju veze«, upozorava Maloviæ, koji smatra da se »stvari razvijaju vrlo ružno«, i da medijima predstoji loša godina.  Lj. BRATONJA MARTINOVIÆ

 

Povratak