HND-SNH Info

Newsletter 03

Veljača 2013.
HND-SNH Info

IZDVAJAMO

-24 SATA I NADALJE NAJTIRAŽNIJI, VEČERNJI I JUTARNJI VODE MRTVU UTRKU
-21. STOLJEĆE PRESTALO IZLAZITI
-NOVINARIMA SREDSTVA ZA SAMOZAPOŠLJAVANJE
-UPRAVA EPH-a: WAZ NE TRAŽI KUPCA ZA SVOJ UDIO, NITI BANKE PREUZIMAJU EPH
-ŽIVKOVIĆ: PRATITI KREDITIRANJE I POSLOVE KOJIM SE JOŠ BAVE VLASNICI MEDIJA
-ZADRUGARSTVO MEĐU NOVINARIMA
-HRVATSKA SA 68 NAPREDOVALA NA 64 MJESTO NOVINARSKIH SLOBODA
-MINIMALNE OTPREMNINE ZA NOVINARE VJESNIKA
-EFJ PODRŽAVA POKRETANJE EUROPSKE GRAĐANSKE INICIJATIVE O MEDIJSKOM PLURALIZMU

 

MEDIJSKA SCENA

24 SATA I NADALJE NAJTIRAŽNIJI, VEČERNJI I JUTARNJI VODE MRTVU UTRKU

Prema posljednjim podacima ABC Hrvatske među dnevnim novinama i nadalje najveću tiražu ima dnevnik 24 sata čija je ukupna prosječna naklada u mjesecu prosincu 2012. godine bila 115.983 prodanih primjerka, od čega je u Hrvatskoj prodano 114.080 primjeraka. Iza 24 sata slijedi Večernji list koji je u istom mjesecu imao ukupno 62.472 prodana primjerka, od čega u Hrvatskoj 54.338. Jutarnji list je imao ukupnu nakladu od 57.047 primjeraka, od čega 54.338 u Hrvatskoj. ABC Hrvatske je tripartitni sustav, izdavača, oglašivača i marketinških agencija, čiji je cilj da na osnovu naklade omogući izdavačima uspješniju prodaju oglasnog prostora, a oglašivačima i agencijama ponudi istinite i relevantne podatke za efikasnije ulaganje u oglašavanje u tiskanim medijima. Radom ABC sustava upravlja Board sastavljen od jednakog broja oglašivača, izdavača i agencija. Naklade ABC redovito se svakih šest mjeseci provjeravaju neovisnom revizijom.

21. STOLJEĆE PRESTALO IZLAZITI

Nakon samo nešto više od dva mjeseca postojanja na hrvatskoj medijskoj sceni dnevnik 21. stoljeće prestao je sa izlaženjem. Tvrtka Miran dan d.o.o. izdavač dnevnih novina 21. stoljeće donijela je odluku o privremenom obustavljanju izlaska. "Sa žaljenjem moramo objaviti da smo bili primorani privremeno obustaviti izlaženje dnevnih novina 21. stoljeće. Na donošenje takve odluke prisiljeni smo zbog neobjašnjivog ponašanja tiskare Vjesnik dd koja nam je inicijalno dogovorenu cijenu tiska bez obrazloženja i utemeljenih razloga povećala više od tri puta. Pod takvim uvjetima projekt ne može biti profitabilan i održiv te je, nažalost, jedina moguća i odgovorna odluka privremeno obustaviti izlazak dnevne novine", izjavio je vlasnik i direktor projekta Marjan Jurleka. Dnevne novine 21. stoljeće u nepuna dva mjeseca izlaženja našle su svoju poziciju na tržištu i put do čitatelja pokazujući da na tržištu, što se publike tiče, zaista postoji prostor za nove dnevne novine. Prosječno dnevna prodaja u posljednjih mjesec dana iznosila je 15.000 primjeraka, a u pojedinim danima nadmašivala je prodaju na kiosku konkurentskih izdanja koja su na tržištu već dugi niz godina. Dnevna novina 21. stoljeće danas drži 7% ukupne prodane naklade dnevnih listova na kioscima.

UPRAVA EPH-a: WAZ NE TRAŽI KUPCA ZA SVOJ UDIO, NITI BANKE PREUZIMAJU EPH

Nakon što je petoro novinara Jutarnjeg lista u honorarnom i RPO statusu nedavno dobilo otkaz, Uprava Europapress holdinga svojim je zaposlenicima kako doznajemo najavila i novo rezanje plaća. Restrukturiranje je zahvatilo i redakcije te je tako došlo do spajanja redakcija tjednika Globus i Jutarnjeg lista, a glavni urednik Globusa, Nino Đula, preuzet će i funkciju izvršnog urednika Jutarnjeg lista. Istoj se redakciji pridružuje i ono što je ostalo od zagrebačkog dopisništva Slobodne Dalmacije. Prema nekim informacijama u Slobodnu Dalmaciju trebao je doći na jednu od čelnih pozicija i Igor Alborghetti, ali u odgovoru na naš upit glasnogovornik EPH Sven Semečić i sam na odlasku iz EPH to demantira. Na ostale naše upite Semenčić je djelomično odgovorio na osvrnćući se na pitanja o mogućem novom smanjivanju plaća, otpuštanju i rezanju troškova. Donosimo ga u cjelosti. "Zahvaljujemo na interesu za poslovanje Eurapress holdinga. EPH se nalazi u procesu restruktuiranja već tri godine. Ne postoje planovi o smanjenju troškova za 25 posto. Ne postoje takvi zahtjevi banaka. Ne postoje zadani rokovi o kojima pitate. Integracije uredničkih i novinarskih poslova dio su stalnog procesa modernizacije kompanije i njenog prilagođavanja najsuvremenijim zahtjevima medijske idustrije. Igor Alborgheti zamjenik je glavnog urednika Jutarnjeg lista i ne postoji ni najmanja šansa za njegov odlazak u Slobodnu Dalmaciju. Kruno Kljaković je glavni urednik Slobodne Dalmacije. EPH je iznimno zadovoljan njihovim radom i rezultatima. Ideja o nekakvom izdvajanju Glorije i SN je ocito rezultat nepoznavanja unutrašnje organizacije EPH i potpuno je besmislena. Riječ je o dva godinama nezavisna poduzeća koja uspješno djeluju u sustavu EPH. EPH ne planira prodavati niti svoje tvrtke niti brandove. EPH ne planira gasiti postojeća izdanja. Dapače, EPH je u procesu lansiranja nekoliko novih zanimljivih izdanja i projekata. EPH ulaže velike napore i sredstva kako bi razvio svoje iznimno jake digitalne operacije. Ninoslav Pavić nije većinski, već 50 postotni vlasnik EPH. Niti banke a niti WAZ ne preuzimaju EPH. WAZ ne traži kupce za svoj udio u EPH. Sve svoje aktivnosti WAZ koordinira i usaglašava sa svojim partnerom u EPH".

NOVINARIMA SREDSTVA ZA SAMOZAPOŠLJAVANJE

Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) od ove godine prvi put izdvaja nepovratne poticaje za samozapošljavanje novinara. Poticaje u visini od 18,880 kuna mogu dobiti novinari prijavljeni na burzu, a namijenjeni su podmirivanju doprinosa za zdravstveno i mirovinsko osiguranju u trajanju od godinu dana. Mjera se odnosi na novinare- freelancere, koji nakon odobrenja poticaja trebaju ući u sustav Registra poreznih obveznika (RPO). Za odobrenje poticaja podnositelji zahtjeva moraju izraditi poslovni plan, nakon kojega komisija HZZ-a odlučuje jesu li zadovoljili kriterije. HZZ je najavio strogu kontrolu namjenskog trošenja sredstava, tako što su im novinari dužni svaka tri mjeseca dostaviti potvrdu o uredno podmirenim obvezama za zdravstveno i mirovinsko osiguranje. Za više informacija, zainteresirani novinari mogu se obratiti savjetniku za samozapošljavanje u područnoj ispostavi HZZ-a. Mjere poticanja samozapošljavanja krenule su 15. siječnja, a do početka veljače pozitivno su riješeni zahtjevi dvoje novinara.

ŽIVKOVIĆ: PRATITI KREDITIRANJE I POSLOVE KOJIM SE JOŠ BAVE VLASNICI MEDIJA

Tko su vlasnici medija u Hrvatskoj, tko ih kontrolira i s kojom svrhom pitanja su na koja će odgovor pokušati pronaći novi Zakon o medijima propisujući regulacijsku proceduru koja se moguće neće zaustaviti tek na deklarativnom vlasništvu upisanom u sudski registar, kako je do sada bio slučaj, već će pratiti i kreditiranje te oglašavanje u medijima. Novost je to koju nam je priopćio Milan F. Živković, savjetnik za medije ministrice kulture, koji je na čelu i nedavno osnovanog Odjela za medije. "Ako na frizerskom salonu i računu u kafiću može stajati ime vlasnika (ili barem člana njegove uže obitelji), nema nikakvog razloga da to ne piše u impresumu novina ili na odjavnoj špici TV-emisije. Dapače, trebalo bi pisati koje još poslove i udjele posjeduje dotični vlasnik, odnosno vlasnici. Razlog tome je činjenica da medijski biznis predstavlja svojevrsnu 'četvrtu vlast', koja bi se također mogla, barem deklarativno, pridržavati nekih normi", smatra Živković ocjenjujući aktualan Zakon i terminološki zastarjelim, osim što je u osam godina od kako je izglasan u Saboru 2004. uspio ostati tek mrtvo slovo na papiru. "Osam godina poslije donošenja Zakona se, kao što vidimo iz nedavnog zaokreta u odnosu pravosudne zajednice prema radnim pravima novinara, možda i najspornijim pokazao pri odgovoru na pitanje 'tko je novinar?' Ako nema statutarnog prava na redakcijsko suodlučivanje i sigurnosti zaposlenja, očigledno, nema niti slobodnog novinarstva, tako da ćemo Zakon morati mijenjati. Što prije, tim bolje. HND-ov doprinos se pokazao neprocjenjivo važnim u pripremi izmjena odredbi o statutima medija, a zakonodavnu redefiniciju novinara možemo zahvaliti nažalost velikom iskustvu Nataše Škaričić u borbi za njihova radna prava", komentira najspornije dijelove aktualnog zakona čelni čovjek Odjela za medije napominjući kako se tek sada, osam godina poslije, u Ministarstvu kulture konačno pripremaju kriteriji i pravila prvog poziva za potporu neprofitnim medijima. "Želimo li javnu komunikaciju koja služi društveno, a ne tržišno definiranim ciljevima, moramo u nju uložiti supstancijalna javna sredstva. Odmah slijedi načelno pitanje: je li bolje ta sredstva povjeriti trgovačkom društvu koje će profit eventualno preusmjeriti u neki drugi, možda unosniji posao, ili neprofitnoj organizaciji, koja će svu ostvarenu dobit reinvestirati u javnu komunikaciju? Naravno da su praksi moguća različita rješenja, uključujući i potpore komercijalnim medijima - procjeni učinaka različitih modela javna rasprava primarno i služi - ali strateški prioritet Ministarstva kulture, uz očuvanje i razvoj javnog medijskog sektora, jest sustavna potpora neprofitnim medijima različitih zajednica i asocijacija", kaže Živković koji na izravno pitanje hoće li Ministarstvo podržati osnivanje medijskih zadruga odgovara kako neprofitne zadruge predstavljaju dobar model jer se zadrugari neizbježno uzajamno nadziru puno neposrednije i kvalitetnije no što je to moguće različitim regulacijskim mehanizmima. Želite li se uključiti u javnu raspravu koja se u ovoj, prvoj fazi odvija među grupama sudionika sličnog interesa i pozicija u medijskom sustavu prijavite se na mail reformamedija@gmail.com, kaziva Milan F. Živković.

ZADRUGARSTVO MEĐU NOVINARIMA

Hrvatsko izdanje mjesečnika Le Monde diplomatique (LMD) pojavilo se na kioscima 28. siječnja, a izdavač je zadruga KopMedija, prva medijska zadruga u Hrvatskoj koja je, istina, na trgovačkom sudu bila primorana registrirati se kao potrošačka - jer svaki je početak težak. "Pravna procedura je detaljno objašnjena, korak po korak, na stranicama Hrvatskog saveza zadruga. Savez nudi administrativnu i pravnu pomoć te je spreman uskočiti po potrebi. Puno je veći problem Trgovački sud, na kojem je registracija zadruge čista lutrija. Pri institucijama na kojima smo se morali registrirati, Zakon o zadrugama tumačili su drugačije nego što su ga tumačili njegovi autori, tako da nam nije dozvoljeno da se registriramo kao medijska zadruga, jer u zakonu nije eksplicitno predviđeno da takva vrsta zadruga može postojati. Premda je intencija zakona, kako nam je kasnije rastumačeno, da nabrajanje vrsta zadruga u njemu bude primjerično, niže instance to nabrajanje tumače kao taksativno, stoga smo se mi bili prisiljeni registrirati kao potrošačka zadruga s nakladničkom djelatnošću", rekla nam je Andrea Milat, upraviteljica KopMedije. Zadrugu trenutno čini deset zadrugara, svaki s minimalnim ulogom koji je propisan Zakonom u iznosu 1.000 kn, a 60 posto osnivačkog uloga ostavljeno je kod javnog bilježnika koji je, tvrdi Andrea Milat, puno pomogao u rješavanju administrativnih zavrzlama oko registracije. Sve zadrugarke i zadrugari ravnopravno sudjeluju u upravljanju zadrugom, nadziru njezino poslovanje i rad te koriste sredstva i usluge zadruge. Kako to funkcionira u praksi objašnjava upraviteljica: "Zadruga funkcionira putem redovnih tjednih sastanaka i elektroničkom komunikacijom. Posljednjih šest mjeseci proveli smo oblikujući jedan od dva medija s kojima uskoro krećemo. Radi se naime o franšizi francuskog mjesečnika "Le Monde diplomatique" koji izlazi na preko 50 jezika diljem svijeta. Pravila zadruge rađena su prema predlošku pravila ponuđenih na stranicama Hrvatskog saveza zadruga uz dodatne prilagodbe koje su uglavnom išle u smjeru veće uloge skupštine, koju čine svi zadrugari, i veće kontrole poslovanja upravitelja/ice zadruge, za što su zaduženi nadzorni odbor i skupština". Mogućnost državnih poticaja za zadrugarstvo, po uzoru na Europsku uniju moguće je i u Hrvatskoj gdje resorna ministarstva predviđaju određena nepovratna sredstva za zadruge iz njihovog djelokruga djelatnosti. Kako je KopMedija registrirana kao potrošačka zadruga s nakladničkom djelatnošću, ona spada u resor Ministarstva obrta i poduzetništva. "Registrirali smo se prije pola godine i otada još nije objavljen nijedan natječaj posebno za zadruge, tako da zasada mogu reći samo da postoje opcije financiranja zadrugarstva u Hrvatskoj, ali čini se da do toga nije jednostavno doći, kaže Andrea Milat.

RADMAN DO 15. VELJAČE PRIMA PRIJEDLOGE I PRIGOVORE ZAPOSLENIKA

Na HRT-u nema mira! Od početka godine nastavio se trend pljuštanja ostavki, imenovanja v.deova, skidanja emisija, smanjenja plaća i tako redom sve do povrataka Krešimira Macana za neformalnog savjetnika ravnatelja. Glavni ravnatelj HRT-a Goran Radman posvetio je prvi tjedan veljače predstavljanju reforme javne televizije, prvo pred zaposlenicima i Radničkim vijećem, a onda i novinarima drugih medija s kojima je sredinom tjedna održao brifing. Najveće novosti donose izmjene Statuta HRT-a koji se primjenjuje od 3. veljače i Radmanu značajno proširuje ovlasti. Prema odredbama Statuta, glavni ravnatelj ubuduće može raspolagati iznosom do deset milijuna kuna bez suglasnosti Nadzornog odbora, a radikalno se mijenja i ustroj HRT-a. Radman će preustrojem osnovati četiri temeljnje poslovne jedinice: Program, Produkcija, Tehnologija i Poslovanje, čiji će čelni ljudi s njima na čelu biti dio Ravnateljstva HRT-a. Velike promjene očekuju se i u uredničkoj strukturi. HRT bi ubuduće trebao imati glavnog urednika objedinjenog informativnog medijskog servisa, koji će objedinjavati 'informativu' televizije, radija i interneta. Svaki od navedenih informativnih kanala imat će glavnog urednika, koji će odgovarati ravnatelju poslovne jedinice Program, dakle članu Ravnateljstva. Prisavski kritičari Radmanove reforme upozoravaju da član Ravnateljstva time dobiva uredničke ovlasti, koje prema Zakonu o HRT-u imaju glavni urednici. Naime, prema Zakonu o HRT-u, glavni ravnatelj imenuje glavne urednike temeljem javnog natječaja, uz mišljenje novinara i drugog kreativnog osoblja, a glavni urednici potom predlažu urednike pojedinih programa. Prema Statutu, međutim, glavnim urednicima se oduzima ovlast predlaganja urednika pojedinih programa i prebacuje se na člana Ravnateljstva, kojim opet rukovodi Radman. Glavni ravnatelj do 15. veljače prima prijedloge i prigovore zaposlenika HRT-a o reformi javne radiotelevizije.

IZMIJENITI DISKRIMINIRAJUĆI ČLANAK U ZAKONU O MEDIJIMA

Na inicijativu novinarke Nataše Škaričić, odnosno temeljem njezinog zahtjeva Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti članka 2. Zakona o medijima u dijelu u kojem se definira pojam novinar, Ministarstvu kulture upućen je prijedlog za pokretanje procedure izmjene spornoga članka. Naime, Vrhovni je sud pozivajući se upravo na definiciju novinara kako ju donosi Zakon o medijima, poništio pravomoćnu odluku Županijskog suda o vraćanju Nataše Škaričić na posao u redakciju Slobodne Dalmacije, a odgovarajući na žalbu Europapress holdinga. Prema onome kako su članak 2. Zakona o medijima iščitale najviše sudske instance ispada kako novinari, ako nisu zaposleni kod nakladnika ili ne vode poslovne knjige za samostalnu djelatnost, zapravo i nisu novinari. Ovime su diskriminirani brojni kolege slobodni novinari pa je prijedlog za pokretanje procedure izmjene članka 2. Zakona o medijima podržao i HND, uz Akademsku solidarnost, profesore novinarstva i kolege novinare. Hrvatsko novinarsko društvo izrazilo je zabrinutost te je bilo iznenađeno viješću da je Vrhovni sud RH ukinuo već pravomoćnu presudu kojom je utvrđeno da je bivša pomoćnica glavnog urednika Slobodne Dalmacije Nataša Škaričić od uprave toga lista dobila protuzakoniti otkaz, te da je predmet vratio na ponovno suđenje. Razlozi zabrinutosti HND-a višestruki su, a jedan od njih su u najmanju ruku neuobičajeni rokovi u kojima je Vrhovni sud u ovom predmetu postupao. Vrhovni je sud u rekordno kratkom roku, u samo tri mjeseca nakon što je Slobodna Dalmacija zatražila reviziju sudskog postupka, uvažio zahtjev toga lista za revizijom.

OTIŠAO VAN KOL, NOVI DIREKTOR ADRIA MEDIE ALEX TEUTSCH

Peter van Kol, generalni direktor Adria Media Zagreb koji je u Hrvatsku došao 2002. godine iz tvrtke Sanoma Media International koja je tada pokretala tjednik Story, vratio se u sjedište matične kompanije u Amsterdam dok je njegovu funkciju u Zagrebu s početkom ove godine preuzeo Alex Teutsch. Alex Teutsch ujedno je preuzeo i poziciju generalnog direktora Adria Media Holdinga, zajedničkog pothvata tvrtki Sanoma Magazines International i Gruner + Jahr koji imaju po 50 posto udjela, dok Styria Media International kao partner raspolaže s udjelima u lokalnim poduzećima, u Hrvatskoj s 25 posto te s 10 posto u Srbiji i Crnoj Gori. U službenom priopćenju AMH-a stoji kako će se pod Teutscheovim rukovodstvom aktivnosti tvrtki Adria Media Zagreb i Adria Media Beograd više približiti, a tvrtkom u Zagrebu Teutsch će upravljati iz Beograda gdje živi s obitelji. U međuvremenu slovenska podružnica Adria Media Holdinga prodana je izvornom osnivaču Tomažu Drozgu, a sve se izvjesnijim čini kako će i zagrebačka biti ponuđena na prodaju. Za neka od izdanja navodno se već zanima Styrija kao tvrtka partner.

PREOSTALI FORUMAŠI VRATILI SE U VL

Nakon 11 mjeseci, koliko je prošlo od prvih otkaza, konačno je razriješena kriza u nekadašnjem tjedniku Forum. Kao što je poznato, neriješenih statusa ostalo je četvero forumaša, članova novinarskih i zaposleničkih organizacija u Večernjem listu koji nisu pristali na od Uprave Večernjeg lista predložene uvjete koji su bili mahom lošiji kako materijalno tako i statusno od onih koje su imali kao djelatnici matične redakcije. Ohrabrujuće je ipak što je sadašnja Uprava umjesto nastavka ipak besmislenog pritiska na novinare koji imaju zakonske prerogative odabrala put međusobnog dogovora i suradnje kao jedini logični put izlaska iz ove dugotrajne situacije. Tako je nakon dugotrajne pat pozicije Uprava Večernjeg lista konačno odlučila ponuditi preostalim Forumašima prihvatljive uvjete nastavka rada u Večernjem listu pa oni sada svoj novinarski rad nastavljaju u matičnoj redakciji.

BIVŠI NOVINARI BUSINESSA.HR I AKTUALA U POTRAZI ZA SVOJIM PRAVIMA

Bivši novinari poslovnih novina Business.hr i tjednika Aktual i dalje od poslodavca potražuju u prosjeku četiri neisplaćene plaće.Donedavni suvlasnici Businessa i Aktuala Andrija Kević i Mujo Selimović navodno su izdavačka prava i novinske brendove prodali riječkom poduzetniku Marku Lučiću, ostavivši milijunske dugove prema državi, tiskari i zaposlenicima. Putem ovrhe uspio se naplatiti samo manji dio novinara koji su zahtjev za ovrhu podnijeli do sredine listopada 2012. Račun Business Media Grupe(BMG), mjesecima je blokiran, a prema zadnjim podacima iz Fine, vjerovnici od Kevića i Selimovića potražuju oko 1,5 milijuna kuna, s vrlom slabim izgledima da se naplate. Većina novinara napustila je Business.hr i Aktual u listopadu i studenom prošle godine, kad im je poslodavac ponudio otkaz ugovora o radu te prebacivanje na ugovor o djelu uz plaću od 1500 kuna. Od početka veljače, preostalim novinarima ponuđen je ugovor o radu na rok od tri mjeseca.

HRVATSKA SA 68 NAPREDOVALA NA 64 MJESTO NOVINARSKIH SLOBODA

Hrvatska je za četiri mjesta napredovala u ovogodišnjem »Indeksu novinarskih sloboda«, koji svake godine objavljuje globalna nevladina organizacija »Reporteri bez granica«. S prošlogodišnjeg 68., Hrvatska je napredovala do 64. mjesta. Odmah ispred nje, 63., jest Srbija, koja je napredovala čak 17 mjesta. U upravo objavljenome izvještaju o indexu, Hrvatskoj i Srbiji posvećena je samo jedna rečenica. Za obje zemlje, kažu analitičari Reportera bez granica "slika je pomiješana" zakonodavne su reforme donijele napredak, ali ne treba zaboraviti da prepreka još ima, preživaljavaju i stare navike, štetne za nezavinso novinarstvo. Balkan općenito, zaključuju "ostaje ukopan u represivnim praksama prošlosti". Proteklih godina reporteri bez granica kritizirali su Hrvatsku naročito zbog ubojstva Ive Pukanića 2008. te tužbe današnjeg šefa HDZ-a Tomislava Karamarka protiv nezavisnog blogera Željka Peratovića.

JAVNO O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONAM O ELEKTRONIČKIM MEDIJIMA

Sabor je usvojio Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o elektroničkim medijima. Predstavnici predlagatelja istaknuli su da će se donošenjem predloženog zakona uskladiti Zakon o elektroničkim medijima sa Zakonom o općem upravnom postupku i Zakonom o upravnim sporovima. Također je rečeno da će se pridonijeti razvoju pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u Republici Hrvatskoj poticanjem pružatelja elektroničkih publikacija i proizvođača neprofitnih audiovizualanih i/ili radijskih programa iz sredstava Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medijia, te se uvodi nezavisna evaluacija programa i sadržaja koji se sufinanciraju iz sredstava Fonda od strane nezavisnih vrednovatelja koje u tu svrhu može angažirati Vijeće za elektroničke medije. U raspravi je iznesena primjedba što se o predloženom zakonu nije provela javna rasprava. Rečeno je i da je potrebno bolje regulirati pojam neprofitnih medija, jer nešto što je neprofitno ne mora biti i od javnog interesa. Izneseno je i mišljenje da se za neprofitne medije ne bi trebala izdvajati sredstva iz Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija. Također je rečeno i da bi se postupak evaluacije trebalo definirati kao znanstveni proces, te je postavljeno pitanje tko su ti nezavisni vrednovatelji koje može angažirati Vijeće za elektroničke medije. Predloženo je i da se u članku 6. u kojem se govori o tome što će se sve od važnosti za javnost poticati finacijskim sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija uvrsti i poticanje svijesti javnosti o zaštiti životne sredine od onečišćenja i uništavanja. Inače, portal Moderna vremena Info zainteresiranu javnost pozvao je na sudjelovanje u javnoj raspravi Ministarstva kulture RH na temu Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o elektroničkim medijima koji, smatraju, diskriminira komercijalne i NGO portale.

MINIMALNE OTPREMNINE ZA NOVINARE VJESNIKA

Novinarima Vjesnika u stečaju Agencija za osiguranje radničkih potraživanja isplatila je minimalne iznose otpremnina i zaostalih plaća, i to samo onima koji su u Vjesniku ostali zaposleni u posljednja tri mjeseca od 12. lipnja do 12. rujna kad je započeo stečaj. Za tri minimalne plaće Vjesnikovcima koji su bili zaposleni u tom periodu Agencija je isplatila 5.300 kuna, dok su se minimalne otpremnine kretale u rasponu od devet do 70 tisuća kuna ovisno o visini plaće i godinama staža. "Minimalnu otpremninu Agencija obračunava po formuli da trećinu brutto iznosa plaće pomnoži s brojem godina staža i podijeli s dva, s tim da iznos ne može biti veći od tri brutto plaće", objasnila je Vjesnikova sindikalistica, novinarka Marijana Matković. Zaposlenicima Vjesnika isplaćena je tako tek petina njihovih potraživanja od nakladnika u stečaju u rasponu od minimalnih 5.300 kuna do najviše oko 80 tisuća kuna, a ostatku se, kako kaže stečajni upravitelj Maroje Stjepović, ne moraju nadati: "Razlika do punog iznosa otpremnina neće se moći isplatiti, a stečaj će trajati još dva mjeseca prije zaključenja", rekao je Stjepović napominjući kako ugašeni Vjesnik ni po kojoj pravnoj osnovi više ne polaže pravo na prostore Vjesnika u Slavonskoj aveniji jer je redakcija 2006. izašla iz tvrtke Vjesnik u novo osnovano trgovačko društvo Vjesnik nakladnik da bi ju zatim preuzele Narodne novine.

IZ RADA HND-a i SNH

ZOVKO NOVI PREDSJEDNIK ZBORA ISTRAŽIVAČKIH NOVINARA HND-A

Dugogodišnji novinar HTV-a Hrvoje Zovko novi je predsjednik Zbora istraživačkih novinara HND-a. Zovko je izabran na izbornoj sjednici Zbora u ponedjeljak 3. veljače, na kojoj su članovi birali između njega i Sergeja Županića, donedavno novinara uglaslog tjednika Forum. Za potpredsjednika Zbora izabran je još jedan HTV-ovac, novinar Informativnog programa Tomislav Kalusek, koji je tijesno pobijedio Andreu Žapčić, glavnu urednicu portala udruge Gong. Zovko je najavio aktiviranje Zbora, koji bi uskoro trebao krenuti s nizom javih tribina o istraživačkom novinarstvu i cenzuri. Prva tribina, predviđena za je za 27. veljače, a tematizirat će istraživačke teme koje se iz tiskanih medija i s portala ne uspijevaju probiti na nacionalne televizije. Hrvoje Zovko na HRT-u radi od 1997. godine, a 2012. je bio kandidat za HND-ovog novinara godine za seriju istraživačkih priloga od kojih je najviše bure podigao onaj o padu Vukovara.

TRIBINE HND-A: NOVINARI NA BURZI I U GLASNOGOVORNIŠTVU

U proteklom razdoblju održane su dvije tribine HND-a o novinarima na burui i novinarima glasnogovornicima. Kako je prvoj tribini kazala Ivane Šimek, rukovoditeljice Odsjeka za rad s poslodavcima HZZ prema evidencijama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje na burzi je s krajem prošle godine bilo 750 nezaposlenih novinara, što je broj koji se ne mora činiti velikim, no predstavlja tek nešto manje od 20 posto od ukupno četiri tisuće novinara koliko se procjenjuje da ih u Hrvatskoj postoji. Upozoriti treba i kako su ove statistike sve prije nego li precizne i da je u stvarnosti i puno veći broj novinara koji su ili ostali bez posla ili egzistenciju potražili u kojoj drugoj djelatnosti. Najveći dio kolega koji su pronašli novi posao našli su ga u komunikološkim djelatnostima, a prevedeno sa šturog jezika administracije, najveći broj njih redakciju je zamijenio PR uredom. Marijana Grbeša, predstojnica Odsjeka za novinarstvo na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, složila se kako upisne kvote za novinarstvo nisu usklađene s potrebama tržišta rada, no podsjetila kako je novinarstvo otvorena struka u kojoj često završe i oni koji novinarstvo nisu studirali. Iako pozvana na tribinu, na njoj nije mogla gostovati novinarka Jasna Babić koja je u srijedu kad je održana tribina završila u pritvoru u Remetincu. Podršku pritvorenoj novinarki uz Hrvatsko novinarsko društvo iskazale su i brojne međunarodne novinske organizacije napomenuo je na početku tribine predsjednik HND-a Zdenko Duka. Na drugoodržanoj tribini bilo je riječi o tome zašto se novinari koji napuštaju struku najčešće odlučuju za posao glasnogovornika ili pak PR stručnjaka pitanje je na koje je pokušala odgovoriti novinarska tribina u srijedu 6. veljače kao i preispitati koliko je etično nakon što ste bili glasnogovornik neke političke stranke, institucije ili tvrtke, vraćati se u novinarstvo. Moderator tribine, novinar Ladislav Tomičić iz Novoga lista nije propustio pitati bivšu premijerku Jadranku Kosor o slavnoj sjednici VONS-a o transparentnosti vlasništva medija, no o čemu se na sjednici govorilo ni ovoga puta nismo doznali ništa. Zinka Bardić spočitnula je pak novinarima što ne pišu više o tajkunima smatrajući kako su im političari dovoljno na meti, no svako pitanje o uzrocima takvoga stanja u medijima prebacivala je na Ministarstvo kulture. Voditeljica ureda predsjednika Danica Juričić Spasović uporno je odbijala govoriti o pateru Ivanu Tolju kao predsjednikovom prijatelju iako je moderator to pitanje više puta ponovio. Doznali smo međutim kako su glasnogovornici većinom uvjereni kako je njihov novi posao vrlo sličan poslu koji su obavljali kao novinari te da ne vide nikakve zapreke u tome da se jednoga dana vrate u novinarstvo. Jedini koji se nije složio s takvim stavom bio je Tomislav Jakić koji se u novinarstvo ne bi vraćao iako se i danas osjeća prije svega novinarom.

PROFESORI I NOVINARI O NOVINARSTVU

Predstavnici HND-a protekli mjeseca razgovarali su sa profesorima Odsjeka za novinarstvo FPZ-a o suradnji i stanju u hrvatskom medijskom prostoru. Okupljene profesore predsjednik HND-a Zdenko Duka, Deana Knežević i Božena Matijević informirali su o novopokrenutim novinarskim tribinama u HND-u koje su se pokazale kao pun pogodak. U raspravi su se čuli brojni komentatri i prijedlozi pa je tako kazano kako bi bilo dobro da i novinari budu dovoljno samokritični pa i sami među sobom izdvoje one novinare koji su se ogriješili o struku te se u tom smilu treba i javno izjasniti. Također je kazano kako i nadlje treba intezivirari suradnju s Ministarvom kulture, na čemu se intezivno i radi. Predstavnici HND-a su obišli i i redakciju Studentske televizije gdje je s glavnim urednikom Igorom Mirkovićem dogovorena suradnju na način da studenti-novinari za neke od tribina naprave kratke uvodne priloge koji bi se emitirali na samom početku tribina.

NAGRADE I NOVINARSKI BAL U SISKU

U Sisku je održan još jedan tradicionalan novinarski bal u organizaciji Hrvatskog novinarskog društva Sisačko-moslavačke županije. Kako je istaknula predsjednica HND-a SMŽ Karmen Valenta, ovo je naših pet minuta koje traju do jutra za opuštanje, kada ne trebamo žuriti u redakcije završavati priloge, potiho se javljati na mobitele kada smo na nekoj tiskovnoj. Na novinarskom balu dodijeljene su brojne nagrade, posebna priznanja kao i godišnje novinarske nagrade. "Zlatna pera" dizajnerski je oblikovala i napravila te darovala obitelj Vrbanus. Nagradu za pisano novinarstvo, dobio je Mate Piškor iz Jutarnjeg lista, dok je nagradu za televizijskog novinarstvo dobila Roberta Paulin s Mreža TV. Njezin radni kolega Vanja Kozina dobio je nagradu za snimateljski rad, dok je nagradu za radijsko novinarstvo dobila Slađana Marković s Radio Quirinusa. Nagrada za fotografiju ponovno je išla u ruke Mati Piškoru iz Jutarnjeg lista. Posebno priznanje HND-a ogranak Sisačko-moslavačke županije posthumno je dodijeljeno Darku Komlinoviću, preminulom direktoru Petrinjskog radija. Posebno priznanje dodijeljeno je i za promociju struke izvan granica Županije, a dobio ga je Miroslav Šantek Cobra, suradnik Petrinjskog radija koji je ove godine osvojio i nagradu HURIN-a za fotografije objavljene u Petrinjskom listu. Ivica Mioković, urednik, voditelj i novinar Petrinjskog radija u ovom poslu je već dugih 30 godina, a isto toliko godina u struci proveo je Vladimir Jurišić. Kutinski novinari Josip Tropčić i Rudolf Krznarić primili su priznanje za 40, odnosno 45 godina rada u struci.

OSNOVANO TURISTIČKO UDRUŽENJE TURISTIČKIH NOVINARA ALPE ADRIA

Delegacija hrvatskih turist novinara sudjelovala na turističkom sajmu Alpe Adria, na poziv nacionalne organizacije Slovenije i turistističkog ureda Ljubljane, zajedno sa još 15 kolega iz tih zemalja. Tom prilikom osnovano je i Udruženje turističkih novinara Alpe Adria (Italija, Slovenija, Hrvatska, Madžarska, Srbija-Vojvodina). Prvi sastanak izvršnog odbora održat će se u Umagu 28.2.-2.3.2013. za vrijeme IAGI-a-, međ. kongresa tradicionalne gastronomije. Udruženje je osnovano na inicijativu FIJET-a Slovenije i Hrvatske,ali će djelovati samostalno.Planira se proširiti i na Dunavske zemlje.- Smatramo da je to izuzetno važno u vrijeme kada se vlasnici medija odriču specijalizacije u novinarstvu ,a želja nam je i kroz edukaciju (Akademija za mlade turist. novinare-ove god Slovenija, uz suradnju susjednih zemalja)i zajedničke susrete i projekte upravo poticati turističko novinarstvo, kazala je predstavnica HND-a Tina Čubrilo.

IZ SVIJETA I REGIJE

EFJ PODRŽAVA POKRETANJE EUROPSKE GRAĐANSKE INICIJATIVE O MEDIJSKOM PLURALIZMU

Pan-europska koalicija građana i brojne medijske grupe, novinari i organizacije civilnog društva sa cijelog kontinenta lansirali su online zbirku potpisa za europsku Građansku inicijativu za slobodu medija i pluralizam. Inicijativa je novi alat kojim se participatira u demokraciji i omogućava građanima prikupiti najmanje milijun potpisa online ili offline za predstavljanje zakonskih prijedlog izravno Europskoj komisiji. – Ova incijativa predstavlja prekretnicu u borbi za slobodu medija u Europi, rekao je predsjednik Europske federacije novinara (EFJ), Arne König. -Dugi niz godina, novinarima se suprostavlja pretjerana komercijaizacija i politički smetnje. Ako građanidiljem Europe podrže ovaj poziv, europske institucije će biti dužne nositi se s problemima i zaustaviti negativne trendove-. Predloženi ECI poziva Komisiju da prođe zakonodavstva EU obrani medijskog pluralizma u EU, koji sadrži: djelotvorno zakonodavstvo kako bi se izbjegla koncentracija vlasništva u medijima i reklamnim sektora; zajamčena neovisnost nadzornih tijela te politički i kulturno uravnoteženog i društveno raznolik članstva; definicija sukoba interesa s vlasništva nad medijima i da emitirana, print i online izdanja podnesu nacionalnim medijskim autoritetima dovoljno o vlasničkimj informacijama kako bi se omogućilo utvrđivanje korisnosti i utvrdio krajnji vlasnik medija. Zemlje koje sudjeluju u pokretanju ECI su: Francuska, Belgija, Mađarska, Italija, Velika Britanija, Rumunjska, Bugarska, Nizozemska, Portugal i Španjolska.

VIJEĆE EUROPE: TRAŽI SE TRANSPARENTNOST U VLASNIŠTVU MEDIJA

Parlamentarna skupština Vijeća Europe je na prvom ovogodišnjem zasjedanju usvojila rezoluciju o stanju medijskih sloboda u Evropi. Parlamentarna skupština Vijeća Europe ističe da sloboda izražavanja i informacija čine temelj dobrog upravljanja i uspješne demokracije, kao i fundamentalu obavezu svih država-članica po članu 10 Evropske konvencije o ljudskim pravima. Države-članice posebno imaju pozitivne obaveze po članovima 2 i 10 Konvencije da štite novinare od napada na njihove živote i slobodu izražavanja, te da spriječe nekažnjavanje počinitelja takvih djela. Skupština posebno žali zbog činjenice da pitanje vlasništva medijskih kuća nije učinjeno transparentnim u nekim državama-članicama, te je pozvala na usvajanje neophodnih odredbi u vezi sa navedenim. Nedostatak transparentnosti se uobičajeno koristi kao sredstvo za skrivanje političkih ili komercijalnih interesa pri kontroliranju medijskih kompanija. Stoga je Skupština pozvala države članice da poduzmu primjerenu akciju, kako bi se osigurala transparentnost medija, pluralizam i promocija novinarskih standarda. Skupština pozdravlja izvještaj o transparentnosti vlasništva medija koji su sačinili "Access Info Europe" iz Madrida i "Open Society Media Programme" iz Londona u listopadu 2012. godine, te poziva Europsku audiovizuelnu opservatoriju iz Strazbura da dodatno razvije svoju "MAVISE" bazu podataka u vezi sa vlasništvom medija, kao i da osigura pomoć svojim članicama pri uspostavljanju principa transparentnosti u vezi sa vlasništvom medija. Također je izražena zabrinutost zbog nedavnih slučajeva tajnih dogovora medija i vlasnika medija sa političarima i državnim službenicima, koji potkopavaju javno povjerenje u demokratsko upravljanje i neovisnost medija. Političari i državni službenici moraju izbjegavati bilo kakve odnose sa medijima koji mogu voditi sukobu interesa; zakoni o sprečavanju korupcije se moraju provoditi, a novinari i mediji se moraju čvrsto pridržavati svojih profesionalnih etičkih kodeksa.

U SRBIJI DRŽAVA IZLAZI IZ VLASNIČKE STRUKTURE MEDIJA

I u Srbiji se medijska scena vrti oko novog zakona i medijske strategije te za nacrt novog zakona o javnom informiranju i medijima predstoji još nekoliko koraka da bi bio potvrđen i upućen na javnu raspravu, kazala je za "Politiku" Gordana Predić, državni tajnik u Ministarstvu kulture i informisanja. – U medijima se pojavila radna verzija nacrta zakona o javnom informiranju i medijima. Vjerovatno će biti još sugestija i primjedbi na ovaj tekst i on će se još mijenjati – objašnjava Predićeva. Prema njenim rječima, predviđa se da će država izići iz vlasništva nad medijima te će se učiniti transparentnijom njihova vlasnička struktura. Također će se regulirati nedozvoljenu medijsku koncentraciju i jasno se opredjeliti što je javni interes u području javnog informiranja, a također će i uvesti projektno sufinanciranje iz proračuna, kao osnovni oblik podsticanja razvoja javnog interesa u području javnog informisanja. Predviđeno je i da predstavnici medijske zajednice daju svoje primjedbe na tekst, odnosno nacrt radne verzije zakona. Također se, navodi Gordana Predić, očekuje i stručna ekspertiza od eksperta Europske komisije Sandre Bašić-Hrvatin. – Nakon toga, komisija radne grupe utvrdit će konačni tekst tog nacrta, potpisati ga i proslijediti ministru. Kada ga ministar potvrdi, onda to postaje službeni nacrt zakona o javnom informiranju i medijima. Tada će biti objavljen na webu našeg ministarstva i kreće javna rasprava širom Srbije, u kojoj sudjeluju novinari, medijska zajednica, novinarska udruženja i zainteresirani pojedinci. Radna verzija nacrta koja se ovih dana pojavila, neće obavezno zadržati sve te odredbe i u konačnoj verziji – kaže državna tajnica. Od trenutka kada ministar odobri i tekst bude postavljen na web, javna rasprava će trajati najmanje mjesec dana, a tek poslije tog nacrt će razmatrati vlada, a zatim ide pred skupštinu. - Očekujemo da se će se konačna verzija pojaviti pred zastupnicima skupštine u travnju. Istovremeno, ministarstvo nastavlja rad na nacrtu zakona o elektronskim medijima i javnim servisima. Naša je želja da se medijskim javnim servisima osigura stabilno i nezavisno funkcioniranje i izvori financiranja – zaključila je Gordana Predić.

U IRANU PRIVEDENI NOVINARI

Nakon privođenja grupe novinara osumnjičenih za saradnju sa stranim obavještajnim službama, ministar kulture Muhammed Huseyni izjavio je za iranksu televiziju (IRIB) da su novinari privedeni zbog zločina počinjenih putem medija. On je dodao da postoji optužba da je pomenuta grupa novinara sarađivala sa stranim obavještajnim servisima i medijima. Huseyni je izjavio i da su novinari nesvjesno razmjenjivali informacije sa neprijateljima i da su na taj način pomagali u neprijateljskim ciljevima i da su urednici mlade i neiskusne novinare trebali upozoriti, obrazovati i upoznati sa ambicijama neprijatelja. Ministar za obavještajno-sigurnosna pitanja Haydar Muslihi, u vezi sa ovom temom je rekao da će uskoro dati informacije o privedenim novinarima i samom slučaju.Pritvoreni novinari su uposlenici novinskih agencija, časopisa i dnevnih novina. Teheransko tužilaštvo je od 11 privedenih novinara, nakon uzimanja izjava, u pritvoru zadžalo samo trojicu