HND-SNH Info

Newsletter 04

Travanj 2013.
HND-SNH Info

IZDVAJAMO

- NEMČIĆ DOBILA NAJVEĆU PODRŠKU HRT-ovaca
- MIJIĆ DOBIO VEĆINSKU PODRŠKU NOVINARA NOVOG LISTA
- HINA NEĆE OTPUŠTATI NOVINARE
- NOVINARIMA INDEXA ISPLAĆEN DIO ZAOSTALIH PLAĆA
- DZNP OBJAVIO LISTU NAJCITIRANIJIH NOVINARA
- MEDIJSKE ZADRUGE I KLASTERI ZA SAMOZAPOŠLJAVANJE NOVINARA
- NJEMAČKA: U NAPLATI SADRŽAJA NA INTERNETU NOVINARI OSTALI ZAKINUTI

MEDIJSKA SCENA

NEMČIĆ DOBILA NAJVEĆU PODRŠKU HRT-ovaca

Marija Nemčić bit će nova ravnateljica programa HRT-a, ako Goran Radman bude slušao glas zaposlenika. Naime, nakon što se najveći broj kreativnih zaposlenika javne televizije na internom glasanju 12. travnja pozitivno izrazio o njenoj kandidaturi. Nemčić je dobila 353 glasa (54,31 posto) podrške među 650 kolega koji su ocjenjivali njenu kandidaturu, slijedi je Goran Rotim s 311 glasova (50,98 posto) od 610 HRT-ovih glasača koji su se izjašnjavali o njegovoj kandidaturi, dok je aktualni v.d. urednika Informativnog programa Domagoj Novokmet dobio 285 glasova (46,88 posto od od 608 glasača. HRT-ovci su na internim izborima imali pune ruke posla, jer su se mogli izjasniti o kandidatima za čak 17 uredničkih i za mjesto ravnatelja Programa, premda njihovo mišljenje nije obvezujuće za glavnog ravnatelja Gorana Radmana, koji bi odluku o novim imenovanjima javno trebao objaviti 19. travnja. Među kandidatima za urednika prvog televizijskog programa najviše glasova dobio je Miro Branković, dosadašnji urednik Dokumentarnog programa, a iza njega smjestila se Sandra Križanec sa tridesetak glasova manje. Najneizvjesnije je bilo u borbi za uredničko mjesto na HTV2, gdje je Tanja Šimić Vlajki dobila podršku 229 kolega, odnosno samo jedan glas više od Maje Tokić, koja je zadnjih mjeseci uređivala Zabavni program. Na uredničkom mjestu HTV-a 3, ako će ravnatelj Radman slušati glas kreativnog osoblja, trebao bi ostati Dean Šoša, dok će news-kanal HRT4 vjerojatno i dalje voditi Sanja Gvozdanović, koja je dobila više glasova od Tihomira Ladišića i Mirjane Hrge.

MIJIĆ DOBIO VEĆINSKU PODRŠKU NOVINARA NOVOG LISTA

Novinari i fotoreporteri Novog lista u utorak, 16. travnja, dobili su priliku izjasniti se o kandidatima za novog glavnog urednika tog dnevnika koji se bira na mandat od četiri godine. Članovi redakcije većinom su glasova prednost dali sadašnjem glavnom uredniku Branku Mijiću kojemu mandat ističe 18. travnja. Osim njega, za posao glavnog urednika, u rokovima što ih je propisala Uprava, kandidirao se i Damir Cupać, također dugogodišnji novinar Novog lista i trenutni predstavnik radnika u Nadzornom odboru tog poduzeća. Izbor članova redakcije Upravu ne obvezuje pri donošenju konačne odluke o imenovanju glavnog urednika.Od 126 članova redakcije koji su mogli dati glas za jednog od dva kandidata izborima ih je pristupilo 97. Sadašnji glavni urednik Mijić dobio je potporu 46 radnika, dok je njegova protukandidata Cupaća podržalo 29 glasača. Kao i na svakim izborima skupilo se i nevažećih glasova, čak 22. Izbor glavnog urednika, odnosno participacija članova redakcije u njegovom odabiru, trebala bi biti regulirana Statutom redakcije. Dnevnik Novi list, kao i većina novinskih redakcija u Hrvatskoj Statut redakcije, kojeg propisuje Zakon o medijima, nema. Kao i u svim drugim slučajevima, osnovni razlog nedonošenja Statuta je u činjenici da zakon ne propisuje sankcije nakladniku u slučaju nepostojanja tog dokumenta. Osim toga, uprave društava ne vesele se mogućnosti da radnici, koji svakodnevno rade na kreiranju sadržaja proizvoda, sudjeluju u odabiru svog neposrednog šefa. Jedan od razloga tome je, vjerojatno, dugodogišnja praksa koja je pokazala da su glavni urednici izgubili poziciju "prvih u redakciji" i postali "zadnji u upravi". U osnovi, odluka redakcije Upravu ne bi trebala obvezivati. No, čini se kako će u slučaju Novog lista menadžment poduzeća uvažiti volju novinara i fotoreportera. Barem se to dade zaključiti iz dopisa upućenog ogranku HND-a u kojem Uprava ističe kako će pri izboru glavnog urednika u vidu imati mišljenje redakcije. A redakcija, kao i svi ostali zaposlenici novog lista, bez obzira je li riječ o radnicima tiskare ili administrativnom osoblju i dalje su pod stanim pritiskom smanjivanja prava, ali i kršenja potpisanih dogovora. Iako Novi list, prema podacima koje su predstavnicima radnika predočili članovi Uprave, posluje pozitivno ponovo su iznesene ideje za smanjenjem prava ugovorenih kolektivnim ugovorom. Za sada je odbačena mogućnost razgovora o smanjenju dijela prava. No, poslodavac probija zakonske, kako i kolektivnim ugovorom ugovorene rokove za isplatu plaća. Odnosno, pod prijetnjom sindikalnim akcijama ispunjava svoje obaveze prema radnicima u mjesecu njihova dospijeća.

HINA NEĆE OTPUŠTATI NOVINARE

Restrukturiranje HINA-e neće, kako je to običaj kad se restrukturiranje spominje, značiti i smanjivanje broja zaposlenih, barem kada je o novinarima i urednicima riječ. Potvrdio nam je to i novi glavni urednik Serđo Obratov: "Mislim da tu nema viškova jer mi smo pogon koji radi 24 sata dnevno. Uprava je, ako mogu u njihovo ime reći jer se o tome pričalo na sjednici Upravnog vijeća, govorila o uštedama u nekim drugim segmentima. Osobno, namjeravam biti prva crta obrane u zaštiti radnih mjesta kolega novinara i urednika u redakciji". Obratov najavio je i novu sistematizaciju prema kojoj će startna pozicija novinara i urednika koji obavljaju isti posao biti jednako bodovana, a ne kako je to do sada bio slučaj. "Neće biti šest vrsta novinara kao do sada nego četiri, od honorarca na dalje. Masa plaća će ostati ista u najboljem slučaju, ali će tu biti promjena što se tiče koeficijenata. HINA je dosadašnjom lošom kadrovskom politikom dovela do toga da su brojni kvalitetni novinari neopravdano gurnuti na marginu, gušila se kreativnost, a nova uređivačka politika insistirat ću na tome i novinarskoj slobodi. Rezultati takvog pristupa brzo će se primijetiti. Osim toga, uvodimo središnji desk i dva izvršna urednika koji bi, uz glavnog urednika, trebali sve to, kako mi u HINA-i kažemo, zažnjirati da se više ne događa da jedna redakcija ne zna što rade druge. I servis bi trebalo ubrzati. Mi ne moramo konkurirati portalima jer za HINA-u je najvažnije da je informacija provjerena, ali sadržaje bi trebalo proširiti" kaže novoimenovani glavni urednik. Tijekom ove godine planira se, kako kaže, i postavljanje novog redakcijskog sustava koji bi omogućio bržu obradu informacija, ali i nova web platforma koja bi HINA-i konačno omogućila i postavljanje multimedije. "Tu smo za sada ograničeni s resursima, nemamo digitalne snimače, nemamo kamere, a što je najgore sadašnji web uopće ne podržava multimedijalne sadržaje. Ipak, trenutni audio servis možemo relativno brzo unaprijediti ako uložimo u dva – tri snimača koji bi našim novinarima omogućili snimanje izjava na terenu. Za novu web platformu i novi redakcijski sustav bit će nam potrebno minimum 6 mjeseci, a bio bih zadovoljan i kad bismo to uspjeli u osam mjeseci napraviti jer tehnički je vrlo zahtjevno i radit će se u više faza", kaže Obratov o najnužnijim, hitnim promjenama dok u doglednoj budućnosti, svakako za vrijeme svojeg četverogodišnjeg mandata, planira i širiti mrežu dopisništava što je i HINA-ina zakonska obaveza. "Potezi bivše Uprave doveli su do raskidanja ugovora s nekim od najvećih nakladnika i nova Uprava sada radi na tome da sanira nastalu štetu. Nedavno su ponovo potpisani ugovori s EPH i RTL Televizijom, znam da se pregovara sa Styrijom ali to su stvari o kojima više zna Uprava. No, HINA već dugo ima jako dobar financijski servis, naše se analitičke vijesti dosta koriste i tu možemo napraviti iskorak. Kolege iz gospodarstva već su radile neke analize tržišta i u stalnom su kontaktu s korisnicima. Trenutno radimo i na anketi prema veleposlanstvima u Hrvatskoj i drugim korisnicima engleskog servisa kako bi od njih dobili povratnu informaciju o tome kako unaprijediti uslugu", kaže Obratov koji se, priznaje, s puno entuzijazma bacio na posao uvjeren kako HINA, usprkos nekim greškama u koracima, nije izgubila na svojem kredibilitetu ozbiljnog i pouzdanog medijskog servisa.

IGRE S NORMOM U GLASU ISTRE

Umanjenje i onako malih plaća za 30 posto, zbog neispunjavanja propisane norme, postala je "normalna pojava" novinarima i fotoreporterima Glasa Istre. Nešto su rjeđe situacije da se radnicima, zbog prebačaja norme, plaća poveća. Normiranje rada zaposlenih u redakciji provodi se pola godine, i iz mjeseca u mjesec, samo se potvrđuje ono što je u startu bilo jasno – norme su postavljene tako da ih je gotovo nemoguće ispuniti. Štoviše, radnicima je u neformalnom razgovoru od strane vodstva dnevne novine priznato kako se, u slučaju da svi zaposleni ispune propisanu normu, materijal jednostavno ne bi imao gdje objaviti. Toliko prostora u toj dnevnoj novini - nema. Bez obzira na to, radnici Glasa Istre teško mogu računati da će poslodavac "olabaviti pravila igre" jer visoko postavljene norme ostvaruju cilj da se smanje izdaci za plaće. A da je to jedini cilj svjedoči i informacija prema kojoj je urednicima preporučeno da smanje ocjene tekstova nakon što je u prosincu većina novinara uspjela preskočiti postavljene ljestvice. Premda je sistematizacijom radnih mjesta i normiranjem rada otvorena i mogućnost otpuštanja radnika koji ne ispune normu tri mjeseca uzastopce, do sada otkaza nije bilo. Odnosno, poslodavac je planirao dati otkaz jednom radniku, ali je uvažio očitovanje sindikalne podružnice u funkciji Radničkog vijeća i povukao svoju namjeru. Vlasnik Glasa Istre Albert Faggian s predstavnicima radnika ne želi razgovarati. Isključivi razlog tome je, kako se može čuti, činjenica što su se radnici prije tri godine usudili štrajkati jer im je poslodavac otkazao Kolektivni ugovor. Otkazivanje kolektivnog ugovora, da ne bi bilo zabune, legitiman je razlog za štrajk. A kako razgovora nema, tako niti radnici ne mogu dobiti nešto više informacija o tome je li Glas Istre pred blokadom Porezne uprave zbog 21 milijuna kuna duga, od čega je šet milijuna kuna poreznog duga na teretu Glas Istre novine, a ostatak na Glasu Istre trgovina. Većinu tog duga sadašnji je vlasnik istarskog dnevnika naslijedio od bivše uprave na čelu sa Željkom Žmakom.

NOVINARIMA INDEXA ISPLAĆEN DIO ZAOSTALIH PLAĆA

Novinari portala Index.hr primili su tijekom ožujka dvije zaostale plaće, za studeni i prosinac 2012. godine, nakon što su mjesecima radili bez ikakvih primanja. Najčitaniji domaći portal upao je u financijske probleme kad mu je Porezna uprava blokirala račun zbog duga za pretporez, koji se akumulirao jer se Index, kao i većina hrvatskih medija, ne uspijeva naplatiti od svojih dužnika.Račun Indexa bio je u blokadi 35 dana, a većinski vlasnik i pokretač portala Matija Babić tvrdi da je riječ o političkoj odmazdi ministra financija Slavka Linića i Kukuriku koalicije. Index je koncem prošle godine objavio fotografije ministra Linića ispred luksuznog hotela Burj Al Arab u Dubaiju, gdje se odmarao za božićno-novogodišnje blagdane, a Babić kritičke napise portala o vladajućoj koaliciji izravno povezuje s recentnom poreznom presijom. "Kad moraš platiti 25 posto novca koji nisi zaradio, a u nelikvidnoj državi je pitanje da li ćeš ga ikad i zaraditi, nazivati to "porezom" je posve pogrešno. Pravo ime za takav "porez" je reket i ucjena. Index ga svejedno plaća, no nakon dokapitalizacije i vraćanja kompletnog "duga", Index će prestati biti hrvatska kompanija. Otvorit ćemo međunarodnu domenu, a kompaniju preseliti iz Hrvatske", najavio je nedavno Babić. Blokada računa Indexu je "odnijela" i vodećeg kolumnista Tomislava Klauškog, koji je prešao u dnevni tabloid '24 sata'. Situacija na Indexu navodno se nakon otplate duga za pretporez stabilizirala i u narednom razdoblju ne bi smjelo biti duljih kašnjenja u isplati plaća.

HRVATSKO VIJEĆE ZA MEDIJE U BORBI ZA AFIRMACIJU

Hrvatsko vijeće za medije koje su osnovali HND i nakladnici većine glavnih tiskanih i elektroničkih medija u zemlji u suradnji sa Zakladom Konrad Adenauer, kako nam kaže predsjednica Vijeća Sanja Mikleušević, zbog početnih muka vezanih uz organizaciju rad i djelovanja počelo je funkcionirati tek krajem druge polovice 2012 godine. - Tijekom godine na našu je adresu pristiglo 30-ak pritužbi na rad medije, od kojih je sedam u nadležnosti Vijeća, te su na tri održane sjednice Vijeća razmatrani, navodi Mikleušević i dodaje da se od samog osnivanja HVM suočava s ozbiljnim problemima u radu. - U najvećoj se mjeri to odnosi na neaktivnost članova Vijeća, nedolazaka na sjednice i nedostatak kvoruma što bitno otežava rad i djelovanje. Rad Vijeća još je uvijek neprepoznatljiv i nema javni utjecaj. Za njega u dovoljnoj mjeri ne znaju ni čitatelji, gledatelji ili slušatelji kao ni sami novinari i urednici. Dojam je kako ni same članice u svojim medijima u dovoljnoj mjeri ( iako alate imaju ) ne promoviraju rad Vijeća. Iz svega proizlazi kako Hrvatsko Vijeće za medije tek traži svoj put - pravac, način i oblik rada. Napominjem, kako je rad Vijeća za medije kao samoregulatorno tijelo tradicija gotovo svih europskih zemalja. Njemački Presserat primjer je rada ali i tradicije koja nakon desetljeća od osnivanja rada daje konkretne rezultate. Uz to, HVM nije se uspjelo profilirati kao samoregulatorno tijelo koje radi na promicanju i poboljšanju standarda struke, niti je uspjelo jače utjecati na izmjenu postojećeg medijskog zakonodavstva iako je cijela godina obilježena različitim problemima struke – od gašenja dnevnih i tjednih tiskovina do krize u svim aspektima medijske industrije. Iako je to bio jedan od ciljeva HVM-a, u ovoj godini nismo uspjeli tiskati zbornik Publicističkih načela kojega bi podjelili svim redakcijama, no ona se mogu naći na stranicama www.hvzm.hr. U praksi ostalih zemalja u regiji (Slovenija, BiH, Srbija, Crna Gora) Hrvatsko vijeće za medije je jedino volontersko tijelo, čiji članovi nemaju naknadu. Ostala Vijeća imaju nekoliko zaposlenih članova, profesionalaca, koji svakodnevno rade na pitanjima postavljanja standarda i etike unutar medija. Iskustava zemalja regije ali i Europe, govore kako pred nama nije, niti lak, niti jednostavan put prema afirmaciji Vijeća. Rezultati njihova rada bili su vidljivi tek nakon nekoliko godina, a rade u puno boljim uvjetima nego HVM. Na proteklu godinu, stoga, gledamo kao na godinu utemeljenja i sakupljanja iskustava kako bi mogli sagledati gdje, kako i kojim tempom želimo ići. Planovi za 2013-tu su da rad Vijeća učinimo što sadržajnijim i dostupnijim. U planu je održavanje jedne regionalne Konferencije i dvije tematske u Hrvatskoj, koje bi aktualizirale rad Vijeća i doprinijele rješavanju problema struke, navodi Mikleušević.

SIMONOVIĆ I KUNAC NOVE ČLANICE VIJEĆA ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE

Vlada RH na zatvorenom je dijelu sjednice u četvrtak 11. travnja predložila Suzanu Kunac i Gordanu Simonović za nove članice Vijeća za elektroničke medije umjesto dosadašnjih članova tog Vijeća Ljubomira Stefanovića i Marije Udiljak kojima mandat istječe s 30. travnjem. Mandat dviju novih vijećnica, potvrdi li Sabor njihovo imenovanje, počinje 1. svibnja. Gordana Simonović u Vijeće dolazi iz HINA-e kao predsjednica Upravnog vijeća te agencije, uređivala je i HND-ovo strukovno glasilo Novinar, a iz bogate biografije ove novinarke koja je početkom 90-ih pratila rad Sabora i Vlade za Radio 101 navest ćemo i njezin novinarski angažman za Deutsche Welle. Suzana Kunac je sociologinja, istraživačica i aktivistkinja B.a.b.e. koja je doktorirala na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, a osim političke komunikacije i izbornog procesa, područje njezinog profesionalnog interesa su i mediji kojima također pristupa iz perspektive rodne ravnopravnosti. Vijeće za elektroničke medije koje svake godine dodjeljuje poticaje lokalnim radijskim i TV postajama iz Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija, a u koji se godišnje slije oko 30 milijuna kuna uzimanjem tri posto iz HRT pretplate, ima ukupno sedam vijećnika čiji je mandat pet godina. Predsjednik i članovi Vijeća prema Zakonu o elektroničkim medijima svoju dužnost obavljaju profesionalno kao zaposlenici Agencije s punim radnim vremenom, a isti im zakon nakon isteka mandata jamči i naknadu u visini posljednje plaće dok ne pronađu novi posao, ne ostvare pravo na mirovnu ili pak najduže do godinu dana.

MEDIJSKE ZADRUGE I KLASTERI ZA SAMOZAPOŠLJAVANJE NOVINARA

Poticanje udruživanja u zadruge, a potom i umrežavanja srodnih gospodarskih subjekata u klastere među ciljevima su Poduzetničkog impulsa Ministarstva poduzetništva i obrta za ovu godinu i jedna su od mogućnosti za dobivanje bespovratnih sredstava u najvećem iznosu od 250 tisuća ili pak najmanjem od 20 tisuća kuna za što su na stanicama ovog ministarstva već objavljeni javni pozivi koje možete pronaći na ovim linkovima: http://www.minpo.hr/default.aspx?ID=290 http://www.minpo.hr/default.aspx?id=291 Kako je na nedavnoj novinarskoj tribini održanoj na temu medijskih zadruga u HND-u rekla Zdenka Mesić, voditeljica Službe za klastere i zadruge u Ministarstvu poduzetništva i obrta, ove godine planira se izdvojiti do 3,5 milijuna kuna za bespovratna financiranja zadruga. Jedan je to od načina na koji i novinari, osnivanjem medijske zadruge a potom i njezinim umrežavanjem mogu doći do poticaja za pokretanje vlastitog medijskog projekta. Oni nezaposleni mogu na ova sredstva aplicirati i nakon što su od burze podigli poticaje za samozapošljavanje. Na burzi se jednako tako mogu dobiti poticaji i za osnivanje zadruge u smislu financiranja osobnog dohotka voditelja zadruge. Najmanje jedan zaposlenik uvjet je i natječaja Ministarstva poduzetništva i obrta (MINPO). Registrirate li svoju zadrugu kao neprofitnu moći ćete aplicirati i na sredstva Potpore Ministarstva kulture od prihoda igara na sreću ostvarenih u ovoj godini od kojih će, kako se procjenjuje, oko 2,9 milijuna kuna biti namijenjeno financiranju plaća i honorara urednika, novinara i suradnika neprofitnih medija, a od toga 210 tisuća kuna za start-up projekte od kojih će svaki, kako se trenutno razmišlja, moći dobiti potporu od najviše 70 tisuća kuna. Kriteriji za ovaj natječaj još se razrađuju a prema predloženom kalendaru osnovni bi natječaj trebao biti raspisan do kraja ovoga mjeseca na internetskim stranicama Ministarstva kulture i naravno u Narodnim novinama. Od početka 2014. moći će se aplicirati i na poticaje Europske unije za zadruge, no možda se uspijete pronaći i u jednom od trenutno raspisanih natječaja za apliciranje na fondove EU-a popis kojih možete pronaći na ovom linku: http://www.eu-projekti.info/category/natjecaji

DZNP OBJAVIO LISTU NAJCITIRANIJIH NOVINARA

Društvo za zaštitu novinarskih autorskih prava(DZNAP) objavilo je listu 150 novinara čije su tekstove u 2012. godini najviše citirale pressclipping agencije. Kao i godinu ranije, uvjerljivo najcitiraniji hrvatski novinar je Jagoda Marić iz zagrebačkog dopisništva Novog lista sa 8605 umnoženih primjeraka svojih tekstova koje su agencije prodale klijentima. Slijedi je Marina Šunjerga (5505), koja je iz ugaslog Vjesnika sredinom prošle godine prešla u Večernji list, te još jedan novinar Novog lista, Dražen Ciglenečki, sa 5207 umnoženih primjeraka. Na listi 150 najcitiranijih novinara opet se nalaze isključivo autori iz tiskanih medija, jer DZNAP još nije pronašao model po kojem bi naplaćivao korištenje tekstova s internetskih portala, nerijetko čitanijih i utjecajnijih od tiska. DZNAP je u 2012. od pressclipping agencija prikupio 996 670 kuna, no autorima će na račun sjesti tek manji dio od navedenog iznosa. Naime, DZNAP od godišnjih prihoda 20 posto uplaćuje ZAMP-u za računovodstvene i pravne poslove, deset posto ostaje na računu DZNAP-a, a po 35 posto prošlogodišnjih prihoda isplaćuje se nakladnicima i autorima. SKupština DZNAP-a zakazana je 27. travnja u 10 sati u Novinarskom domu u Perkovčevoj 2, a prema najavama predsjednika Ivice Grčara pokrenut će se postupak naplate naknade i od drugih korisnika novinarskih tekstova, a ne samo pressclipping agencija( npr.Ministarstvo zdravstva distribuira novinske tekstove o zdravstvu svim zdravstvenim ustanovama i za to ne plaća nikakvu naknadu). Grčar predlaže i osnivanje radne skupine koja bi propitala ugovor s HDS-ZAMP-om, na kojega je bilo dosta kritika među članovima Društva te u dijelu medija koji sustavno istražuje poslovanje HDS-ZAMP-a. Popis 150 najcitiranijih novinara, kao i način raspodjele sredstava, može se pronaći na www.dznap.hr

VJESNIKOVCIMA JOŠ JEDNA ISPLATA

Nakon što su dobili dogovorene otpremnine na koje je, prema riječima Vjesnikovog stečajnog upravitelja Maroja Stjepovića, ukupno potrošeno 400 tisuća kuna, zaposlenici ugašenog dnevnika nakon 24. travnja, kad je zakazano prvo ročište na sudu, dobit će još jednu isplatu u iznosu ne manjem od 2.000 kuna po osobi. Radi se naime o sredstvima od prodaje imovine Vjesnika gdje je do trenutka pisanja ovog teksta skupljeno novih 200 tisuća kuna koje će se raspodijeliti na 100-injak Vjesnikovih radnika koji prema zatvorenoj redakciji još imaju potraživanja.

NIŠTA NOVO U 21. STOLJEĆU

Ništa se nije pomaknulo s mjesta u slučaju ugašene dnevne novine 21. stoljeće, doznali smo od bivšeg urednika deska ove novine Vladimira Milinovića koji je, kako kaže, još i dobro prošao jer ostao je bez samo dvije plaće dok je brojnim njegovim kolegama koji nisu imali ugovore o stalnom radnom odnosu ostalo neisplaćeno čak četiri plaće. Najgore su prošli oni RPO-ovci u sustavu PDV-a koji će za nenaplaćene račune morati platiti i porez. "Ovaj slučaj dokazuje kako, osim što možemo vikati po medijima, mi novinari baš kao ni drugi radnici nemamo apsolutno nikakvu pravnu zaštitu. Zahtjev za stečaj koji smo od Trgovačkog suda tražili temeljem disparatnosti razlike potraživanja i imovine firme, drugim riječima Miran dan je dužan znatno više od svoje imovine, još uvijek nije riješen. U međuvremenu su sjele uplate Tiska za prodane posljednje primjerke novine što je novac koji je odmah prebačen na račun Digitela, a kako je Digitel također u blokadi teško je očekivati da će taj novac ikada biti vraćen kako bi se namirilo dugovanje prema zaposlenicima. Kako stečaj još nije raspisan nemoguće je tražiti novac i od Agencije za osiguranje radničkih potraživanja u slučaju stečaja poslodavca, a koja može isplatiti u zadnja tri mjeseca od pokretanja stečaja neisplaćene plaće. Većina nas koja je mogla ostvariti pravo za pomoć s burze i završila je na burzi, a dio ljudi koji su dugotrajno nezaposleni i od burze više ne mogu potraživati pomoć ostali su sjediti u redakciji 21. stoljeća iščekujući objavu stečaja kako bi barem od Agencije dobili dio svojih potraživanja", objasnio je Milinović način na koji će zaposlenici 21. stoljeća na kraju najvjerojatnije ostati bez ikakve naknade za neisplaćena primanja.

IZ RADA HND-a i SNH

O IZMJENAMA I DOPUNAMA STATUTA HND-A NA SKUPŠTINI U LIPNJU

Izvršni i Središnji odbor Hrvatskog novinarskog društva odlučio je 28. lipnja u Zagrebu održati Skupštinu društva koja će odlučivati o izmjenama i dopunama Statuta HND-a. Nacrt izmjena i dopuna izradio je Odbor za statut a glavne teze za promjene su pretvaranje sadašnjeg Središnjeg odbora HND-a u savjetodavno tijelo koje bi se sastajalo prema potrebi (najmanje jednom godišnje) te uvođenje izbornih skupština HND-a svake druge godine na taj način da bi mandat delegata trajao i dalje četiri godine ali bi se svake druge godine mijenjalo pola sastava Skupštine i tijela HND-a. Smatra se da bi se tako dinamizirao rad tijela HND-a i samog HND-a. Članovi Središnjeg odbora većinom su glasova bili za to da tom tijelu ostane sadašnja statutarna uloga – tj. da ostane i dalje ono tijelo koje donosi sve odluke između dviju godišnjih skupština HND-a. Priložen je i amandman Slavice Lukić prema kojem, kad bi on bio usvojen, nadležnost Središnjeg odbora bi se još i povećala utoliko što članovi Izvršnog odbora ne bi na sjednicama Središnjeg odbora imali pravo glasa. Prijedlog Nacrta Statuta i amandman nalaze se na stranici www.hnd.hr. Tokom ovog mjeseca o Nacrtu Statuta trebalo bi se raspravljati u ograncima i županijskim vijećima HND-a i - uvažavajući sve što je rečeno u raspravama - Odbor za Statut bi trebao predložiti HND-ovim tijelima jedan prijedlog ili pak dva ravnopravna alternativna prijedloga Statuta na donošenje lipanjskoj Skupštini HND-a.

OSJEČKA UPRAVA ŽELI SAMO PODOBNE NOVINARE

Hrvatsko novinarsko društvo pruža punu potporu kolegi novinaru Saši Driniću koji prošli tjedan održao konferenciju za novinare prosvjedujući zbog toga što mu je gradska uprava Osijeka prije nekoliko tjedana bez obrazloženja prestala slati pozive, najave i obavijesti iz protokola grada Osijeka. Budući da Drinić kao slobodni novinar piše za tri medija očito je da ne postoji bilo kakav iole prihvatljiv razlog da ga gradska uprava ukloni sa svojih mailing lista obavještavanja. Ali ono što mora najviše iznenaditi je obrazloženje iz priopćenja gradske uprave u kojem stoji: "Službeni stav ove gradske uprave je taj da se informacije javnosti prosljeđuju putem medijskih kuća za koje ocijenimo da to čine na najučinkovitiji i najprofesionalniji način." To da gradonačelnik i gradska uprava misle kako imaju pravo procjenjivati tko to na za njih "najučinkovitiji i najprofesionalniji način" izvještava o njihovom radu pokazuje da oni ili uopće ne razumiju što je uloga medija ili – pretvarajući se da to ne razumiju žele novinare i medije navesti na samocenzuru i cenzuru kako se oni ne bi usudili kritizirati njihov rad. Nije grad Osijek jedini koji bi želio birati svoje novinare, ali kad bi medijske kuće i novinari na to pristali – time bi se odrekli biti novinarskih i medijskih sloboda a one su u tome da služe novinari i mediji javnosti a ne političkim moćnicima, stoji u priopćenju HND-a kojeg potpisuje predsjednik Zdenko Duka.

OTVORENO PISMO SNH PREMIJERU MILANOVIĆU

Sindikat novinara Hrvatske (SNH) uputio je premijeru Zoranu Milanoviću otvoreno pismo u kojem se navodi kako SNH smatra da će se najavljeno porezno rasterećenje krizom ugroženih tiskanih medija pozitivno odraziti na njihovo poslovanje, a slijedom toga trebalo bi omogućiti i bolje uvjete za zapošljavanje novinara i očuvanje radnih mjesta u medijima. - No želimo Vas upozoriti da su kod smanjenja PDV-a 2007. godine medijski poslodavci ignorirali potrebe novinara i medijskih radnika i iskoristili uštedu samo za svoj račun. Medijski poslodavci godinama izbjegavaju formalizirati prihvatljive uvjete rada u medijima potpisivanjem nacionalnog kolektivnog ugovora (NKU), jednostrano raskidaju i kolektivne ugovore u medijskim kućama, izbjegavaju urediti odnose između uredništava i novinara statutima medija, stalne zaposlenike nesmiljeno zamjenjuju honorarnim i RPO suradnicima - tobožnjim samostalnim poduzetnicima, a zapravo nesigurnim i prestrašenim radnicima u sivoj zoni kojima je lako manipulirati. Takva situacija u području reguliranja radnih odnosa šteti, otežava i spriječava sindikalno organiziranje radnika, a okrnjeno nam je i pravo na štrajk, što doprinosi patologiji radnih odnosa u našoj branši. U okolnostima ekonomske krize novinari nemaju izbora te na svoju štetu potpisuju razne oblike ponuđenih ugovora, a ne i ugovore o radu. Iz tih ugovora ne proizlazi primjena zakona i kolektivnih ugovora, pa radnici trpe materijalnu štetu, psihički i fizički se iskorištavaju. No, to nisu samostalni novinari u europskom smislu, oni redovito dolaze na posao, rade u prostoru poslodavca, na sredstvima poslodavca (iako formalno imaju urede u svojim stanovima), njihov rad je subordiniran, obvezuje ih ekskluzivitet, tj. smiju obavljati istovrsni posao samo za jednog poslodavca, imaju pravo na točno određenu plaću, godišnji odmor, plaćeni dopust... Poslodavac im može otkazati kad god to poželi, zbog čega oni rade i žive u velikom strahu. A jasno je da se zapravo radi o nesamostalnom radu te da je riječ o obvezama koje proizlaze iz radnog odnosa i koje bi prema Zakonu o radu trebale biti regulirane ugovorom o radu. Sve to, poštovani predsjedniče Vlade, za posljedicu ima sve manji broj stalno zaposlenih novinara i njihov sve slabiji položaj. No, takvom praksom nisu oštećeni samo ljudi koji se nalaze u tom položaju, nego i državni proračun (prema nekim procjenama, najmanje za 20 milijuna kuna godišnje), mirovinski fondovi i sustav zdravstvenog osiguranja. "Dobronamjerni" su poslodavci, naime, poučili novinare "obrtnike" kako će plaćati najmanje moguće doprinose i poreze. Stoga Sindikat novinara Hrvatske smatra da bi i Vlada Republike Hrvatske s nadležnim ministarstvima kao i Udruga novinskih izdavača trebali pridonijeti tome da dobrobit od smanjenja PDV-a ovaj put stvarno osjete i novinari i ostali zaposlenici u medijima - konkretno putem potpisanog NKU, donošenjem statuta medija, smanjenjem neformalnog i RPO rada u medijima, a koristila bi i inicijativa za osnivanje medijskog fonda za pomoć novinarima i novinarstvu. Predlažemo Vladi da se dodatnim mjerama uskrati povlašteni PDV nakladnicima koji nekažnjeno ignoriraju zakon tako što nisu donijeli statut medija, kao i da se povlašteni PDV u tekućoj godini uvjetuje zaštitom radnih mjesta u svim redakcijama kao i zaštitom najugroženijih skupina u struci. Također, medijskim kućama treba dati do znanja da moraju zapošljavati ljude čiji rad godinama koriste, stoji u otvorenom pimsu koji za Sindikat novinara poptisuje predsjednik Anton Filić.

HND UPUTIO ZAHTJEV ZA IZMJENAMA I DOPUNAMA KAZNENOG ZAKONA

Hrvatsko novinarsko društvo uputilo je prošli mjesec pismo Predsjedniku Republike Hrvatske, predsjednicima Hrvatskoga sabora i Vlade, te ministru pravosuđa i ministrici kulture zahtijevajući izmjenu Kaznenog zakona koji je 1. siječnja stupio na snagu, u dijelu koji se odnosi na djela protiv časti i ugleda. Sudska praksa već je počela pokazivati loše strane tog dijela Kaznenog zakona. Pojačana zakonska represija sigurno će se negativno odraziti na slobodno novinarstvo a najveći stradalnik bit će – hrvatska javnost, stoji, između ostaloga, u pismu. U pismu stoji: -Hrvatsko novinarsko društvo zahtijeva izmjenu Kaznenog zakona (NN 125/11, 144/12) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2013. u dijelu koji se odnosi na kaznena djela protiv časti i ugleda. Ovako koncipiranom kaznenopravnom zaštitom časti i ugleda kako je to propisano u čancima 147. – 151. Kaznenog zakona učinjen je korak natrag u medijskim slobodama. Umjesto da se ta djela dekriminaliziraju, kazne su značajno pooštrene, čime je u prostoru javne komunikacije i prostoru slobode izražavanja misli neopravdano pojačana represija koja će se kao takva odraziti na zamrzavanje toga prostora inače vitalnog za funkcioniranje jednog demokratskog društva. HND smatra da bi djela protiv časti i ugleda trebalo dekriminalizirati, dakle, izbaciti iz Kaznenog zakona a da bi oni koji se smatraju oštećenima uvredama, klevetama i sramoćenjem osobnu zadovoljštinu i novčanu odštetu trebali i mogli potražiti u građanskim parnicama, a ne eventualno izrečenim i naplaćenim kaznama puniti državni proračun. Ako ta djela ipak ostaju u KZ-u, smatramo nužnim izbaciti iz njega novouvedeno djelo tzv. sramoćenja (čl.148.), pogotovo stavak u kojem stoji da čak niti dokaz da su tvrdnje koje je novinar iznio istinite ne mogu osloboditi novinara krivnje – ako sudac ocijeni da te tvrdnje nisu iznesene u javnom interesu budući je javni interes procijenjen ne samo od novinara nego i od uredništva koje je odlučilo objaviti neku informaciju. Novinari trebaju apsolutnu zaštitu kad iznose u javnost korupcijske priče a novi Kazneni zakon visokim kaznama tome zasigurno odmaže, kao što ne sadrži niti zaštitne odredbe kojima bi se zaštitila novinarska profesija u obavljanju svojih svakodnevnih društvenih obaveza. Za uvredu može se dobiti kazna od 180, za sramoćenje od 360 a za klevetanje novčana kazna od 500 dnevnih iznosa koji su isto tako podložni subjektivnoj procjeni imovinskog stanja okrivljenika. S obzirom na to da su novčane kazne ionako uvećane novim načinom utvrđivanja istih zahtijevamo da se sve ove novčane kazne određeno smanje makar napola. Potpuno je neprihvatljivo i to što se teret dokazivanja u člancima kaznenih djela protiv časti i ugleda prebacio na okrivljenike. To konkretno znači da novinar mora dokazivati da nije imao namjeru klevetama umjesto obratno, kako je bilo u bivšem KZ-u, da tužitelj dokazuje da je okrivljeni novinar imao izričitu namjeru klevetati tužitelja. Smatramo stoga nužnim da se što prije moguće izmijene i dopune članci 147-151. Kaznenog zakona-.

ŠOLIĆU NAGRADA FOTOGRAFIJA GODINE 2012.

Fotograf Nikola Šolić dobitnik je nagrade Fotografija godine 2012. za fotografiju "Veterana Domovinskoga rata i građana, okupljeni na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu, u trenutku ukidanja presude hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču izrečenu u drugostupanjskom žalbenom postupku na Haaškom sudu", a nagrada mu je dodijeljena večeras u Novinarskom domu u Zagrebu, izvjestila je Hina. Šolić je i dobitnik prve nagrade za istu fotografiju u kategoriji Događaja. U kategoriji Svakodnevni život nagradu je dobio Veljko Martinović za fotografiju "Pjaca", a Ronaldu Goršiću iz agencije Cropix pripala je prva nagrada u kategoriji Reportaža za fotografije "Peti dan štrajka radnika tvornice Dioki". Filip Brala iz agencije Pixsell dobio je prvu nagradu u kategoriji portret za fotografiji "General Ante Gotovina na Dan grada Zadra", a u kategoriji Kultura i umjetnost prvonagrađeni je fotograf Kristijan Tabet za fotografiju "Američka pjevačica Macy Gray u izvođačkom zanosu". Fotografijom "Hrvatski strijelac Giovanni Cernogoraz" fotograf Damir Senčar iz Hine pobijedio u kategoriji Šport, dok je prvu nagradu u kategoriji Priroda i okoliš dobio Stipe Surać za fotografiju "Ribar u vrsarskoj luci pokazuje osušenoga morskog konjića". Ocjenjivački sud je međunarodnoga karaktera, a činili su ga Laurent Rebours, glavni urednik fotografije agencije Associated Press za Francusku i sjevernu Afriku (Francuska), Daria Bonera, urednica fotografije National Geographic Travelera (Italija) te Matko Biljak, urednik fotografije Slobodne Dalmacije (Hrvatska). Sto najboljih ovogodišnjih hrvatskih fotografija bit će od 12. travnja izložene u Klovićevim dvorima, a nakon toga putujuća izložba će posjetiti Pulu, Split, Varaždin, Vinkovce, Zadar, Šibenik i Slavonski Brod. Izložba će biti postavljena i u Bruxellesu, kao sastavni dio proslave ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju. Hrvatska novinska fotografija 2012. održava pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića, a ovogodišnja dodjela nagrada jubilarno se održava deseti put.

IZ SVIJETA I REGIJE

U NAPLATI SADRŽAJA NA INTERNETU NOVINARI OSTALI ZAKINUTI

Njemačko novinarsko društvo i sindikat novinara Njemačke pobunili su se protiv zakona o autorskim pravima nedavno izglasanog u gornjem domu njemačkog parlamenta, a koji nakladnicima u toj europskoj zemlji omogućava da Googleu kao i drugim tražilicama ali i agregatorima vijesti na internetu naplate prenošenje svojega sadržaja. Novi je zakon, naglašavaju, sporan najprije stoga što nakladnika ne obavezuje da dio od profita zarađenog na preprodaji sadržaja isplati autorima sadržaja, dakle novinarima i drugim medijskim djelatnicima koji ga potpisuju kao svoje autorsko djelo. Nejasna je i odredba prema kojoj se besplatno mogu koristiti pojedinačne riječi ili najmanji dijelovi teksta jer se postavlja pitanje tko će i na koji način presuditi o tome što se pod pojmom 'najmanjih dijelova teksta' podrazumijeva. Temelj ovakvim zahtjevima je činjenica kako uz tekstove što ih prenosi iz drugih medija Google objavljuje svoje oglase na kojima zarađuje milijarde eura. Zbog toga su svoj dio ovih prihoda od Googlea zatražili i francuski izdavači, ali na ponešto drugačiji način. Naime, svoj zahtjev za naplatom sadržaja povukli su nakon odluke Googlea da financira fond za razvoj digitalnih formata tradicionalnih medija u iznosu od 60 milijuna eura. Nešto slično su krajem prošle godine dogovorili i izdavači iz Belgije a ova dva presedana uopće onemogućuju novinare da naplate svoje autorsko djelo. Kako naime tumače u Googleu, osnivanje fonda različito je od plaćanja prenesenog sadržaja odnosno, iako je prekinulo sporove s izdavačima, navedeni iznos nipošto nije namijenjen plaćanju pojedinih autorskih uradaka. Francuski Nacionalni sindikat novinara (SNJ) I novinarska podružnica pri Općoj konfederaciji rada (SNJ-CGT) trenutno pregovaraju sa svojim članstvom oko mogućeg odgovora na dogovor što su ga izdavači, prema njihovom sudu, sklopili s Googleom novinarima 'iza leđa'.

U SRBIJI PROTIV UKIDANJA PRETPLATE

Ukidanju pretplate i proračunkom financiranju RTS-a kao trajnom rješenju protive se brojne institucije u Srbiji, a i OESS-u i u Europska komisija, ali će sa službenim stavom sačekati dok nacrt zakona ne bude predstavljen javnosti. U nacrtu zakona o elektronskim medijima gotovo sigurno neće se naći odredba prema kojoj bi se RTS financirao samo iz proračuna. U radnoj grupi koja priprema medijske zakone još nisu odlučili da li će u taj dokument uvrstiti neki od razmatranih modela financiranja RTS-a ili će umjesto toga ostaviti prazan prostor u koji će vlast upisati ono što želi. Sigurno je da će se insistirati na uređivačkoj i poslovnoj samostalnosti RTS-a koja bi potpunim fi nanciranjem iz državne kase bila dovedena u pitanje. Toga su svjesni i u radnoj grupi za izradu medijskih zakona. - Nalazimo se u vrlo neugodnoj situaciji. U svakom slučaju bit će kako političari odluče - kaže Rade Veljanovski, član radne grupe, dodajući da su svi u njoj bili prilično iznenađeni kada im je Dragan Kolarević, pomoćnik ministra kulture, prenio ono što je prvi potpredsjednik Vlade Aleksandar Vučić rekao na sastanku sa predstavnicima OESS-a. Prema rječima Veljanovskog, pošto je procjenjeno da je "hrvatski model" nemoguće provesti, najrealnija varijanta je kombinirani model kojim bi bila predviđena i pretplata. To bi u svakom slučaju bila manja suma od one koja bi bila odvojena ako RTS u potpunosti preijđe na proračun - dodaje Veljanovski. I Saša Mirković iz ANEM misli da se ne bi tako lako trebalo lišiti novca iz pretplate. Kombinirani model sa pretplatom i dopunom iz proračuna bio bi najbolji. Puno je važnije ipak da se vidi kako se troše novci u javnom servisu - kaže Mirković.Prvi potpredsjednik Vlade Srbije Aleksandar Vučić obavjestio je predstavnike OESS-a na prošlotjednom sastanku i da se odustalo od ideje o formiranju šest regionalnih javnih servisa, ali i da će se država povući iz "Politike", "Večernjih novosti" i Tanjuga, te da će biti privatizizirani i svi lokalni mediji.

DAILY MAIL PRESTIGAO PO ČITANOSTI THE SUN

Godinama najtiražniji dnevni list u Velikoj Britaniji, tabloid "The Sun" nije više najčitaniji dnevni list. Prema rezultatima, koje je nedavno objavila kompanija PADD koji se odnose na kombiniranu čitanost tiskanog izdanja i on line verzije na prvo mjesto po broju čitatelja na mjesečnoj razini je Daily Mail (20.018.000), a "The Sun" sa 17.418.000 je tek na drugom mjestu, ali je još uvijek najtiražniji. Ovo je prvi put da najprodavaniji britanski dnevni list nije na prvom mjestu kada je u pitanju i čitanost.

STIPENDIJE I NATJEČAJI

Slobodni novinari tiskanih medija i portala iz cijeloga svijeta mogu do 31. svibnja prijaviti svoje radove za nagrade Kurt Schork fondacije Thomson Reuters. Nagrade će se dodjeljivati u dvije kategorije: za slobodne, freelance novinare koji pokrivaju internacionalne vijesti, te za freelancere koji se bave lokalnim ili regionalnim temama u zemljama u razvoju ili tranzicijskim zemljama. Svaki će pobjednik osvojiti nagradu od pet tisuća dolara, a priče mogu biti na temu sukoba, ljudskih prava, prekograničnih pitanja ili bilo koje druge sporne stvari u određenoj zemlji ili regiji. Svaka prijava mora biti primjer profesionalnost novinara, zadovoljavati međunarodne standarde i pružiti dokaze kako je pisanje priče zahtijevalo iznimnu hrabrost i odlučnost novinara. Članke treba prevesti na engleski jezik, a više podataka potražite na ovom linku: http://www.trust.org/foundation-news/entries-now-open-for-2013-kurt-schork-awards-in-international-journalism/