HND-SNH Info

Newsletter 05

Svibanj 2013.
HND-SNH Info

IZDVAJAMO

- NAGRADE HND-a: ŠKARIČIĆ NOVINARKA GODINE
- TISAK PREUZIMA DISTRIBUCIJU NOVOG LISTA
- NOVE HITNE IZMJENE ZAKONA O MEDIJIMA
- HND-a ZA PONAVLJANJE NATJEČAJA ZA GLAVNOG UREDNIKA HTV 1
- BAGI PRIZNANJE ZA NOVINARA REGIJE

MEDIJSKA SCENA

NATAŠA ŠKARIČIĆ NOVINARKA GODINE

"Mi jesmo mračna budućnost novinarstva i mokri san svakog kapitalista. Restrukturirani smo do kraja, radimo s minimumom troškova izdavanja i dopiremo do 1,2 milijuna ljudi u Hrvatskoj", rekle su Ana Benačić i Jelena Šimac, novinarke portala net.hr zahvaljujući Hrvatskom novinarskom društvu na tome što je prepoznalo i internet novinare te među godišnje strukovne nagrade uključio i tu, posebnu kategoriju. Nataša Škaričić izabrana je većinom od ukupno 600 glasova članova HND-a novinarkom godine, u jakoj konkurenciji sa novinarom Večernjeg lista Marinkom Jurasićem i novinarom Novog lista Ladislavom Tomičićem. Novinarka koja se od 2009. spori sa Slobodnom Dalmacijom je li ili nije novinar njihove redakcije upravo je za ovu dnevnu novinu otkrila aferu Farmal, a podatke ovog njezinog istraživanja koristio je i DORH kako bi cijeli slučaj dobio i pravosudni epilog. "Shvatila sam da svi zahvaljuju svojim redakcijama, pa bih i ja svojoj redakciji Slobodne Dalmacije željela zahvaliti, kao i kući EPH koja ju je preuzela, posebno Upravi s kojom se sporim od 2009. Godine kao i Vrhovnom sudu što me tjeraju da dokazujem kako radim u Slobodnoj", rekla je Nataša Škaričić primajući nagradu. Nagrade su se i ovoga puta dijelile iz fonda Hrvatskog novinarskog društva, a novinari su kandidirani neovisno o njihovom članstvu u HND-u. Jedini je kriterij i ove godine bila novinarska izvrsnost. Kako ovo priznanje struke ima za cilj promovirati visoke novinarske standarde u uvijetima sve težeg socijalnog položaja novinara i sveprisutne komercijalizacije medija, podsjetio je prilikom otvaranja dodjele nagrada predsjednik HND-a Zdenko Duka napominjući kako se formula 'više posla za manje para' prije svega odražava na kvaliteti vijesti. Nagradu Otokar Keršovani za životno djelo dobila je Giga Gračan, dugogodišnja novinarka i urednica na 3. Program Hrvatskog radija, urednica u kulturnim časopisima i prevoditeljica koja je prije nešto više od godinu dana nagrađena i za životno djelo na području prevodilaštva. Sergej Županić primio je nagradu za istraživačko novinarstvo zahvaljujući otkrivanju niza afera od uvoza azbesta iz EU i Plive koja antibioticima zagađuje Savu do toga kako je bivši predjednik HNS-a kadrovirao u državnim institucijama. Nažalost, bivša je i redakcija tjednika Forum u kojem je svoje tekstove objavljivao, a nakon isteka ugovora s Večernjim listom ovaj je vrstan istraživački novinar već dva mjeseca bez posla. Nagradu za snimateljski prilog na televiziji primio je snimatelj HTV-a za dvije reportaže objavljene u emisiji "Manjinski mozaik", dok je HTV-ova novinarka Anka Bilić Keserović nagrađena Marijom Jurić Zagorkom za televizijsko novinarstvo zahvaljujući hvaljenom dvodjelnom političkom dokumetarcu o Ivi Sanaderu "I ružičasto je crno". Za serijal dokumentarnih reportaža na Radio Sljemenu nagrađena je reporterka Ivana Radaljac Krušlin, a Srećko Niketić fotograf Cropixa snimio je najbolju novinarsku fotografiju u 2012. kad je objektivom uhvatio prelet kanadera nisko iznad požara kod Peroja i Barbarige. Serijom tekstova o aferi "Olivergate" u Novom listu nagradu za pisano novinarstvo primio je Danko Radaljac koji je otkrio kako policija i tajne službe nastavljaju pratiti i špijunirati predstavnike društvenog i političkog života, kao i novinare koji rade svoj posao.

TISAK PREUZIMA DISTRIBUCIJU NOVOG LISTA

Novi list uskoro bi mogao kompletan posao transporta prepustiti Tisku. Pregovori o tome, prema neslužbenim informacijama traju, a jedna od mogućnosti je da i nakon prenosa dijela poslovanja na Tisak Novi list zadrži posao tiražiranja. Prepuštanje distribucije drugom poduzeću ugasit će 16 radnih mjesta u Novom listu. Oni bi prema sadašnjim informacijama trebali preći u Tisak, ali bi zadržali sva materijala prava koja imaju u Novom listu. No, neizvjesno je hoće li se to ostvariti. Teško je, naime, vjerovati da će Uprava koja se rješava dijela djelatnosti voditi brigu o budućem radno-pravnom statusu radnika koje prepušta drugoj firmi. Tako sindikati koji djeluju u riječkoj novinskoj kući tek trebaju s upravom razgovarati, odnosno pregovarati i pismeno ugovoriti zaštitne klauzule za 16 radnika koji bi trebali preći u Tisak. Sve nekretnine Novog lista u Rijeci su založene za kredit od 21 milijun kuna podignut u Zagrebačkoj banci. Od tog iznosa 13 milijuna kuna podignuto je za potrebe Novog lista i to za vraćanje starih kredita te za otpremnine, a osam milijuna kuna namijenjeno je Glas Istre novine i trgovina. Te dvije kuće uz tvrtku Andre d.o.o. jamčili su za dio kredita namijenjenog Novom listu, dok je Novi list svojom imovinom jamac za kredite istarske novinske kuće. Za otpremnine u Novom listu, premda službeno lista viška radnika nije izrađena, ali uprava već duže vrijeme nudi stimulativno umirovljenej radnicima koji za to imaju uvjete, planirano je utrošiti 5,5 milijuna kuna. Idući mjeseci u toj riječkoj novinskoj kući mogli bi biti burni ne samo zbog vjerojatne namjere smanjivanja broja zaposlenih, već i načina. Ponovo je, naime, aktualizirana stara ideja o poketanju lokalne zagrebačke dnevne novine. Otvoreno se o tome još ne govori. No, raniji planovi pretpostavljali su formiranje novog poduzeća u koje bi bili prebačeni zaposleni u zagrebačkom dopisništvu. Uz dnevne obaveze za Novi list oni bi bili odgovorni za sadržaj lokalne zagrebačke novine. Sve u svemu, to bi za poslodavca bio lagan put da uz što manje troškova, nakon nekoliko mjeseci, otpusti 20-tak radnika.

ETIČKO POVJERENSTVO HRT-a O ROGOŠIĆU

ZAGREB » Glavni ravnatelj HRT-a Goran Radman traži način na koji bi, najbezbolnije moguće, ipak razriješio dužnosti glavnog urednika HTV 1 Željka Rogošića. Tako su, barem, djelatnici HRT-a protumačili činjenicu da se početkom tjedna, na brzinu i hitno, sastalo Etičko povjerenstvo HRT-a i to po prijavi glavnog ravnatelja koji je od njih zatražio, pojednostavljeno rečeno, da ocijene je li se Željko Rogošić ogriješio o Etički kodeks kuće 'uljepšavajući' životopis na osnovu kojeg je imenovan. Reklo bi se, na povjerenstvu je da ocijeni pa Radmanu kaže je li etički u životopisu pretjerivati, ako ne i iznositi laži. Radman, očito nije u stanju to procijeniti sam, ili je i opet »samo« do krajnjih granica odan procedurama. Svoj pravorijek Povjerenstvo najvjerojatnije neće donijeti prije srijede. Prije nego donesu svoju ocjenu o tome krši li biografija kodeks valja im saslušati i Rogošića.

NOVE HITNE IZMJENE ZAKONA O MEDIJIMA

Do kraja mjeseca Ministarstvo kulture će, zbog žurnosti da zadovolji Direktivu o uslugama na unutarnjem tržištu Europske unije, izraditi nacrt izmjena i dopuna Zakona o medijima. Radi se o tek "maloj dopuni" kako ju predstavlja Tomislav Jelić, načelnik sektora za normativne i upravno - pravne poslove Ministarstva u dopisu kojim od kolega traži primjedbe. Primjedbe će se tražiti i u okviru javne rasprave koja bi trajala 15 dana, a bit će valjda već sljedeći tjedan objavljena na stranicama Ministarstva kulture.Smisao izmjene članka 10. Zakona o medijima je omogućiti slobodu pružanja usluge nakladnika registriranog u bilo kojoj od država potpisnica Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru. Besmisao je u činjenici kako Ministarstvo kulture već dvije godine ima HND-ov prijedlog izmjena i dopuna Zakona o medijima gdje se, između ostalog, zahtijevaju kazne za medije koji nemaju, a zakon ih obvezuje donijeti Statut redakcije. Kada se čak i rukovodstvo javnog medija koristi klišejem o tome kako 'vlasnik' ili, u ovom slučaju upravitelj, ima diskreciono pravo postavljati urednike kako ga volja, novinarska autonomija, a time i sloboda, ozbiljno je ugrožena. Stoga i Jelena Berković, zamjenica izvršnog direktora GONG-a, predlaže da se u hitne izmjene uključi i amandman prema kojem bi usvajanje Redakcijskog statuta bio jedan od nužnih uvjeta za registraciju medija uopće, a njegov nedostatak nakladnika bi stajao kazne od milijun kuna. "Radi se o prijedlogu koji je na tragu starog i godinama ponavljanog prijedloga HND-a", podsjetila je Berković te dodala: "Ukoliko hitne i sitne izmjene Zakona o medijima ne mogu čekati Medijsku strategiju, onda je to prilika da se odgovori na taj hitni i sitni zahtjev novinarske struke".

B. KESEROVIĆ GLAVNI UREDNIK PORTALA JUTARNJI.HR

Portal Jutarnji.hr preuzima novi glavni urednik Borna Keserović. Dolazi li Keserović s novim konceptom za sad možemo tek nagađati jer osim potvrde kako dolazi na to mjesto iz EPH nam nisu mogli dati dodatne informacije o ovom, novom kadroviranju. "EPH ulaže velike napore i sredstva kako bi razvio svoje iznimno jake digitalne operacije", rečeno nam je prilikom posljednjeg dopisivanja sa službom za odnose s javnošću Europapress holdinga dok je u međuvremenu kompanija pokrenula i novu aplikaciju Dodo, punog naziva dobar doctor. Keserović je dugogodišnji novinar Večernjeg lista koji je s ekipom Večernjakovaca pokrenuo i Styrijin tjednik Forum koji je uprava nakon manje od godinu dana odlučila ugasiti. Nakon toga kratko je vrijeme, jer novina nije dugo trajala, bio glavni urednik dnevnika 21. stoljeće.

JURLEKA: ZAPOSLENIKE ĆEMO KOMPENZIRATI IZ POVRATA PDV-a

Nakon što su novinari Nacionala ostali bez kune, a «vjesnikovci»uzeli tek siću, i oni zaposleni u propalom kratkotrajnom dnevnom listu 21. stoljeće željno iščekuju rezultat stečajnog postupka. Ovaj dnevni list ugasio se nakon samo tri mjeseca izlaženja i ostavio pedesetak novinara na cesti s više neisplaćenih plaća koji željno iščekuju ishod ovog neslavnog poslovnog pothvata. Prema riječima vlasnika tvrtke Miran dan Marjana Jurleke, izdavača 21. stoljeća, brojni dužnici nemaju razloga za brigu. «Sazvano je prvo ročište u postupku otvaranja stečaja koje će biti održano 29. svibnja na Trgovačkom sudu u Zagrebu. Slijedom činjenice da zahtjev za povrat PDV-a nije podnesen te imajući u vidu njegovu visinu, zaposlenici će se moći u stečajnom postupku kompenzirati za svoj rad iz tih sredstava», tvrdi Jurleka.

TJEDNIK FORUM NASTAVLJA IZLAZITI U DIGITALNOM OBLIKU

Tjednik Forum nastavit će izlaziti u digitalnom obliku. Dio novinara i urednika Foruma koji je nakon nepune godine postojanja lani odlukom tadašnjeg izdavača Večernjeg lista prestao izlaziti odlučio je preuzeti njegovu web stranicu www.forum.tm. Članovi neprofitne udruge Dom kulture (re)aktivirat će domenu s ciljem da se i dalje bave ozbiljnim i poštenim novinarstvom koje je obilježilo kratkotrajno izlaženje tog tjednika. Njihovu otvorenom pozivu svima koji razmišljaju na sličan način odazvalo se više desetina novinara s kojima će zajedno pisati blogove kao svojevrsni uvod u novi, redizajnirani portal www.forum.tm čije se objavljivanje očekuje uskoro. Natječaj, ističu u Forum.tm-u, time nikako nije zaključen. Štoviše, želja izdavača iz neprofitne udruge Dom kulture je da se u tom «tjedniku na portalu» okupi što više onih koji imaju i znaju što reći.

ADRIA MEDIA ZAGREB NIJE NA PRODAJU

Nakon informacija o tome kako je Robert Čoban ozbiljno zainteresiran za kupovinu izdanja Adria Media Zagreb, iz te tvrtke su, na naš upit je li točno kako će s 1. srpnjem ove godine Adria Media Holding i službeno objaviti prodaju svoje zagrebačke podružnice, odlučno opovrgnuli sve vijesti o prodaji. "Vlasnici Adria Medije Zagreb do sada još nisu dobili niti jednu ozbiljniju ponudu koja bi se odnosila na kupnju kompanije, pa tako niti od strane gospodina Roberta Čobana. Stoga nas još više iznenađuje vaša tvrdnja iz maila da se Adria Media Zagreb prodaje u srpnju ove godine, za što ne postoje nikakve utemljene tvrdnje", poslala je mailom Kristina Potlaček. Neslužbene informacije iz Styrije, koja je vlasnikom manjinskog udijela u kompaniji, tvrde međutim kako je Styrija spremna prodati svoj udio kad se za AMZ pronađe kupac jer bi se time oslobodili i ugovorne obveze koja im zabranjuje izdavanje magazina kojima bi konkurirali Adria Mediji na hrvatskom tržištu gdje kompanije zajedno posluju.

PREKO 200 NOVIH NEZAPOSLENIH NOVINARA

U prva četiri mjeseca ove godine, prema statistikama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, na burzu se prijavilo novih 237 novinara. Među njima najveći je broj, čak 115, onih koji dolaze iz radnog odnosa dok je na burzi ravno sa studija završio 41 novinar. Broj nezaposlenih novinara prijavljenih na burzu od 2004. do 2009. kretao se oko 200 ljudi godišnje, dok nakon 2009. raste iz godine u godinu za novih stotinu nezaposlenih kolega čiji je ukupan broj do kraja travnja dosegao brojku od 764 novinara na zavodu za zapošljavanje. Donekle je utješan podatak kako je 158 novinara ove godine ipak uspjelo pronaći posao, no pitanje je koliko ih je ostalo u medijima.

KONZULTANTI NOVI STRATEŠKI PARTNER LIDERU

Novi strateški partner poslovnog tjednika Lider konzultantska je kuća TPA Horwath s austrijskom centralom i razgranatim poslovanjem u 11 uglavnom balkanskih zemalja. Prema sudskom registru vlasnička se struktura izdavača tjednika, tvrtke Lider Press, još nije promijenila, a nigdje nije naznačeno ni u kojoj će mjeri strateški partner preuzeti vlasništvo nad izdanjem. Predstavnik konzultantske kuće koja će investirati u novu razvojnu fazu Lidera, Reno Budić, istaknuo je tek kako su se na ovaj potez odlučili zbog vjere u projekt poslovnog tjednika s vizijom njegova regionalnog širenja koje bi se u prvoj fazi zaustavilo na organiziranju konferencija i događaja. Kako je osnovna djelatnost konzultantske kuće TPA Horwath pomaganje privatnim ulagačima, fondovima i tvrtkama iz inozemstva u poreznim, financijskim i ostalim vrstama savjetovanja pitanje je kakav su interes pronašli u ulaganju u etablirani poslovni tjednik.

INFORMATIVNI CENTAR BJELOVAR U BLOKADI

Račun Informativnog centra Bjelovar blokiran je pa će iznos od 173,3 tisuće kuna što su ga ove godine dobili iz Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija biti progutan na račun nagomilanih dugova što su sjeli na naplatu. Prema informacijama koje, zbog naših kratkih rokova nije bilo moguće provjeriti i službeno, zaposlenicima radijske postaje već su ponuđeni na potpis ugovori s novom tvrtkom koja očigledno preuzima radio. Možda je vrieme da Vijeće za elektroničke medije detaljnije ispita poslovanje ove radijske postaje koja je, nakon prijave bivše zaposlenice Ivane Lekšić već prošla jednu kontrolu Vijeća kojom je utvrđeno kako u poslovanju nema nepravilnosti. Tim prije što je, prema pravilniku po kojem Vijeće iz spomenutog Fonda dijeli sredstva, jedan od uvjeta i uredno poslovanje elektroničkih medija koji apliciraju na sredstva.

NOVI KOLEKTIVNI PREGOVORI U GLASU SLAVONIJE

Podružnice Sindikata novinara i Sindikata grafičara u Glasu Slavonije u iščekivanju su skorog otvaranja pregovora za novi kolektivni ugovor u toj kući. Iako je kolektivni ugovor u dnevnoj novini odavno istekao, na nove se pregovore čekalo dok se ne provede postupak utvrđivanja reprezentativnosti sindikata za kolektivno preovaranje. Novinari i grafičari prošli su "test" prebrojavanja članstva. A dok se novi kolektivni ugovor ne ispregovara u Glasu Slavonije na snazi je pravilnik o radu kojeg jednostrano donosi poslodavac. U ovom slučaju, poslodavac je u pravilnik unio odedbe starog kolektivnog ugovora. Sindikati će ga u pregovorima nastojati popraviti, odnosno poboljšati prava radnika čije su plaće u proteklih nekoliko godina u više navrata smanjivane pa tako danas novinar s jednim od najviših novinarskih koeficijenata i preko 30 godina staža mjesečno zaradi pet tisuća kuna, dok početnička plaća jedva dosegne tri tisuće kuna.

NATJEČAJ ZA ISTRAŽIVAČKE NOVINARE

South East European Media Observatory u sklopu svojeg novog projekta raspisat će u lipnju ove godine natječaj kojim će pozvati novinare da predlože priče na kojima bi radili, a o različitim konkretnim temama vezanima uz medije. Među prijavama najbolje će odabrati međunarodni žiri uglednih istraživačkih novinara, potvrdio je voditelj Centra za istraživačko novinarstvo u Hrvatskoj, Saša Leković. Kriteriji natječaja bit će, kako doznajemo, prilično visoko postavljeni. Obavijestit ćemo i o raspisivanju natječaja, dok u međuvremenu više podataka o projektu možete pronaći na ovom linku http://www.tacso.org/doc/Info, dok se o radu Centra za istraživačko novinarstvo možete informirati na njihovim službenim stranicama http://cin-ijc.com/en/

IZ RADA HND-a i SNH

HND-a ZA PONAVLJANJE NATJEČAJA ZA GLAVNOG UREDNIKA HTV 1

Etičnost, lojalnost, kompetentnost – kriteriji su koje je glavni ravnatelj HRT-a Goran Radman često isticao kao ključne za zaposlenike HRT-a u javnim nastupima. No, ono što mediji otkrivaju vezano za karijeru Željka Rogošića , glavnog urednika HTV 1 nije na razini standarda koje je sam postavio, ističe se u priopćenju Ogranka HND-a na HTV-u te se dodaje kako je Ogranak HND-a na HTV-u upozoravao na činjenicu da su životopisi, a ne programi koje će glavni urednici provoditi, bili ključni za njihov odabir. "Uljepšavanje" podataka koji se otkrivaju u CV-u glavnog urednika HTV 1 Željka Rogošića, a na koje je javnost kao odgovor dobila tek nemušto objašnjenje , otvaraju pitanje – zadovoljava li kolega Rogošić uvjete natječaja i je li njegovo imenovanje - legitimno? Na čast mu ne idu i novi detalji iz biografije vezani uz navodno izvještavanje iz okupiranog Kijeva koje kolega Rogošić navodi u CV-ju, iako je, kako saznajemo – tamo bio samo snimatelj Davor Šarić. Potpuno je jasno zašto je Željko Rogošić, kako sam kaže, "nejasno" napisao podatke u svom životopisu, naime, puna istina ne udovoljava jednom od osnovnih uvjeta Natječaja za glavne urednike programa – treba imati 5 godina uredničkog iskustva, a zgrožava činjenica koliko je tu podataka koji u potpunosti ne odgovaraju istini. Nažalost, nakon svega, postaje upitna i vjerodostojnost cijelog programa koji on vodi i za koji svojim potpisom odgovara, pa Ogranak HND-a na HTV-u mora od glavnog ravnatelja HRT-a Radmana zatražiti trenutačno ponavljanje Natječaja za glavnog urednika HTV 1. Taj tahtjev podržala je i središnjica HND-a te traži od glavnog ravnatelja Hrvatske radiotelevizije Gorana Radmana da opozove imenovanje glavnog urednika 1. programa HTV-a Željka Rogošića i raspiše ponovljeni natječaj za to glavnouredničko mjesto. HND je još 23. travnja izrazio iznimno nezadovoljstvo kontroverznim izborom Željka Rogošića zato jer je Rogošić i vjenčani kum i tast Gorana Radmana što ne bi bilo presudno kad bi imenovani na to najvažnije uredničko mjesto na HTV-u udovoljavao najvišim kriterijima - i visoke profesionalnosti i visoke etičnosti i kad bi postigao visoku prolaznost u savjetodavnom tajnom izjašnjavanju novinara i ostalog kreativnog osoblja. No, čak 70 posto novinara i ostalog kreativnog osoblja bilo je protiv njegovog imenovanja. -Čovjek koji fabricira biografiju ne može biti moralni autoritet kakav bi trebao biti glavni urednik Prvog programa HTV-a. Ovakvo imenovanje ruši vjerodostojnost Hrvatske televizije a time se, makar i posredno, dovodi u pitanje i vjerodostojnost brojnih izvanredno profesionalnih i etičnih novinara koji tamo rade. Neizreciva je šteta koja se njima na ovaj način čini a javnost ima pravo pitati i znati zbog čega za svoj novac mora trpjeti kumsko-tazbinska imenovanja. Što se još treba dogoditi i biti objelodanjeno da bi imenovanje Rogošića bilo poništeno?, stoji u priopćenju HND-a.

SNH UPOZORAVA NA SVE LOŠIJI POLOŽAJ NOVINARA

Sindikat novinara Hrvatke i ovoga 3. svibnja akcijom Pet minuta gromoglasne tišine obilježio je Svjetski dan slobode medija, a javnosti je uputio i priopćenje pod nazivom "Bez istinski slobodnih novinara nema borbe protiv korupcije". Sindikat novinara Hrvatske pozvao je sve članove da upozore svoje čitatelje, gledatelje i slušatelje na sve lošiji položaj novinara i medija čime se izravno ugrožava pravo javnosti da dobije ne filtriranu nego cjelovitu informaciju o događajima i procesima važnim za naše društvo i našu državu. Dan slobode medija obilježava se svake godine 3. svibnja i to od 1993. godine kada ga je proglasila Glavna skupština UN želeći podići svijest o važnosti medijskih sloboda i njezinih temeljnih načela. U Hrvatskoj nema zatvorenih novinara (osim na jedan dan), ali su njihova radna, socijalna i profesionalna prava sve ugroženija. Medijski poslodavci godinama izbjegavaju formalizirati prihvatljive uvjete rada u medijima potpisivanjem nacionalnog kolektivnog ugovora, jednostrano raskidaju i kolektivne ugovore u medijskim kućama, izbjegavaju urediti odnose između uredništava i novinara statutima medija kojih nema iako su Zakonom o medijima propisani. Novinari u privatnim medijima nemaju nikakav upliv na izbor urednika, pa urednici postaju produžena ruka izdavača. Kako se krši Zakon o medijima tako se ne poštuje niti Zakon o radu. Poslodavci stalne zaposlenike nesmiljeno zamjenjuju honorarnim i RPO suradnicima - tobožnjim samostalnim poduzetnicima, a zapravo nesigurnim i prestrašenim radnicima u sivoj zoni kojima je lako manipulirati. Dovođenjem novinara u stanje egzistencijalne ugroženosti nastoji se osigurati njihovo poslušno pokoravanje uređivačkoj politici, nerijetko usmjerenoj interesima krupnog kapitala i interesnih skupina nesklonih ostvarenju cilja objektivnog i nepristranog informiranja javnosti. Pred svim ovim problemima - kao i pred činjenicom da Hrvatska postaje jedina država u kojoj je praktično nemoguć novinarski štrajk jer su tzv. slobodni novinari gurnuti na poziciju štrajkbrehera - nadležne državne institucije, a posebno inspekcije rada, uglavnom zatvaraju oči. No, to nije samo problem novinara, nego i problem društva u cjelini. Bez istinski slobodnih novinara, nema ni slobodnih medija, a bez slobodnih medija nema ni poštene borbe protiv korupcije. Bez slobode da u traženju istine idemo do kraja, ne dopuštajući nikome - pa ni hrvatskim tajkunima i političkim moćnicima da budu nedodirljivi - nema napretka, nema demokracije, nema Hrvatske kakvu želimo!", stoji u priopćenju koje za SNH potpisuje predsjednik Anton Filić.

IZ SVIJETA I REGIJE

BAGI PRIZNANJE ZA NOVINARA REGIJE

Europski pokret u BiH je uredniku i reporteru Nove TV Mislavu Bagi dodijelio nagradu za novinara regije, nagradivši ga za doprinos podizanju razine profesionalnosti u novinarstvu. "Gospodin Mislav Bago je kao novinar iskazao visoku razinu profesionalnosti i hrabrosti obrađujući teme i područja koji duboko zadiru u pitanja bitna za demokratizaciju društva regije i ubrzanje procesa EU integracija zemalja u regiji, čime je postao uzor i primjer za sve kolege u novinarskoj branši, te u znatnoj mjeri dao doprinos podizanju razine profesionalnosti područja u kojem djeluje i radi", stoji u objašnjenju nagrade koje potpisuje Predrag Praštalo, predsjednik Europskog pokreta u BIH. U priopćenju Nove TV stoji i da je Europski pokret organizacija osnovana 1948. godine te od tada igra bitnu ulogu u procesu europske integracije, utječući na europske institucije i institucije država članica EU. Danas djeluje u 41 državi i u 20 međunarodnih organizacija. "Tako će se pridružiti listi uglednika čiji je rad ova organizacija nagradila priznanjem, među kojima je i predsjednik RH Ivo Josipović koji je 2011. nagrađen zbog svoje uloge u pomirenju naroda i promociju regionalnog partnerstva u procesu europskih integracija", navodi se u priopćenju.

EFJ – PRIZNATI NOVINARSTVO KAO JAVNO DOBRO

Kao moto za obilježavanje Svjetskog dana slobode medija, 3. svibnja 2013. godine, Europska federacija novinara, EFJ, naglašava potrebu da se novinarstvo prizna kao javno dobro u ovom razdoblju oštrih mjera štednje, restrukturiranja medija i besprimjerne komercijalizacije novinarstva. - Zabrinjava nas to što su posljednjih mjeseci doslovce tisuće novinara širom Europe izgubile posao, neki zbog smanjenja broja radnih mjesta u medijima, a neki su gurnuti u nesigurniji položaj slobodnih novinara, neformalnih suradnika u medijima. Nesigurni oblici angažmana i manjak investiranja u ljudske resurse uvelike utječu na kvalitetu informiranja i slobodu medija, izjavio je Arne Konig, predsjednik EFJ. EFJ je zabrinut zbog porasta neformalnih, nesigurnih oblika rada među novinarima, naročito mladima, jer to ugrožava profesionalne standarde, ekonomsku nezavisnost novinara i njihovu sposobnost da se pridržavaju standarda slobode i pluralizma medija. Čak i u bogatim europskim zemljama sloboda medija je goruća tema. Ekonomske teškoće jesu velike, ali to ne može biti izlika za zanemarivanje novinarstva i njegova doprinosa demokraciji. Pod izlikom fleksibilnosti i tržišnog natjecanja zakidaju se i javni elektronski mediji, smanjuju se plaće novinara, zaobilaze kolektivni ugovori. - Ne možete imati slobodne medije i kvalitetno informiranje ako zamenarujete profesionalce koji trebaju izvještavati, istraživati i informirati javnost, naglasio je Konig. Inače, pored izbora novog čelništva EFJ-a na Općem sastanku EFJ u Verviersu, 13.- 15. svibnja 2013. godine - pod naslovom Novinarski sindikati u vremenima krize: Borba za novinarsktvo kao javno dobro - delegati iz 26 europskih zemalja raspravljali su o golemim izazovima koji stoje pred novinarima kako bi mogli ispuniti svoju ulogu čuvara demokracije.

RTS i RTV FINANCIRAT ĆE SE IZ PRORAČUNA

Radio-televizija Srbije i Radio-televizija Vojvodine financirat će se proračuna Srbije do 31. prosinca 2015. godine piše "Danas".Oba javna servisa obavezuju se da do lipnja te godine sa nadležnim ministarstvom predlože održiv način financiranja putem naplate naknade od fizičkih i pravnih osoba. U poslednjoj verziji Nacrta zakona o javnim medijskim servisima, kako navodi list, godišnji iznos sredstava iz proračuna isplaćivat će se u 12 jednakih mjesečnih rata, a iznos će biti utvrđen ugovorom između javnih servisa i Vlade Srbije. "RTS i RTV za svaku godinu donose program rada i financijski plan kojim se utvrđuju aktivnosti i programske obaveze za ostvarivanje javnog interesa, kao i potrebna finansijska sredstva za realizaciju planiranih aktivnosti", navodi se u Nacrtu koji je uradilo Ministarstva kulture. List piše da bi realizaciju financijskog plana i korištenja novca iz proračuna kontroliralo regulatorno tijelo za elektronske medije, a prema ovom prijedlogu zakona, koji će se najvjerojatnije u ovom obliku naći na javnoj raspravi, pored proračunskog financiranja, javni servisi se financiraju i "prihodima od oglašavanja, izdavačke delatnosti i komercijalnih poslova o čemu se vodi posebno knjigovodstvo". S obzirom na to da prethodnih godina veliki broj građana nije redovno izmirivao obavezu plaćanja RTV pretplate, u nacrtu se, kako prenosi Danas, navodi da će se na naplatu nenaplaćenih potraživanja za pretplatu po prethodnom Zakonu o radiodifuziji primenjivati "opći rok zastarjelosti". Iako je usvojenom Medijskom strategijom predviđeno formiranje i regionalnih javnih servisa, u Nacrtu ovog zakona predviđa se da se pod javnim servisima podrazumevaju samo dva, a to su republički i pokrajinski, odnosno RTS i RTV, navodi "Danas".