HND-SNH Info

Newsletter 08

Listopad 2013.
HND-SNH Info

IZDVAJAMO

- SUD I PRAVOMOĆNO PRESUDIO U KORIST NATAŠE ŠKARIČIĆ
- VEĆI PDV NA DNEVNE NOVINE DOVEST ĆE DO NOVIH OTPUŠTANJA
- POKRENUTA TRI NOVA NEPROFITNA PORTALA
- ZA RADMANA I SDP STANJE NA HRT-u DOBRO, OSTALI KAŽU LOŠE
- ZDENKO LJEVAK PODNIO OSTAVKU NA MJESTO PREDSJEDNIKA VEM-a
- SEMINAR ZA NOVINARE O EU U ORGANIZACIJI HND-A I EJC-A
- SJEĆANJE NA PRVOG PREDSJEDNIKA HND-a MILANA GRLOVIĆA
- PETICIJA PROTIV GAŠENJA LJUBLJANSKOG RADIO ŠTUDENTA
- NOVINARSKA STIPENDIJA NA HARVARDU

MEDIJSKA SCENA

SUD I PRAVOMOĆNO PRESUDIO U KORIST NATAŠE ŠKARIČIĆ I NALOŽIO SD DA JE SE ODMAH VRATI NA POSAO

Županijski sud u Zagrebu potvrdio je 24. rujna presudu Općinskog suda u radnom sporu koji Nataša Škaričić vodi protiv Slobodne Dalmacije. Novinarka je pokrenula postupak kako bi dokazala da je tzv. RPO status, kako se formalno vodio njen radni angažman kao pomoćnice glavnog urednika u Slobodnoj, bio jednak ugovoru o radnom odnosu. Nakon što je Županijski sud već jednom presudio u njenu korist, Slobodna Dalmacija je tražila reviziju Vrhovnog suda koji je uvažio stav odvjetnika vlasnika tvrtke Nine Pavića i vratio spor na Općinski sud. Taj je, međutim, opet dao za pravo Nataši Škaričić, da bi potkraj rujna njegovu presudu potvrdila i viša sudska instanca, čime je ova presuda postala pravomoćna. Novinarki Nataši Škaričić u sporu protiv Slobodne Dalmacije sud je i pravomoćno dokazao da je njen «RPO ugovor» u Slobodnoj Dalmaciji jednak stalnom zaposlenju te da iz njega proizlaze sva radna prava koja imaju i stalno zaposleni. Sud je utvrdio da je otkaz ugovora Nataše Škaričić od 31. srpnja 2008. godine nedopušten te da ne proizvodi nikakve pravne učinke zbog čega se nalaže Slobodnoj Dalmaciji da je vrati na poslove pomoćnice glavnog urednika u roku od osam dana. «Sudovi su pokazali potpunu autonomiju u ovom slučaju, za razliku od svih ostalih institucija u čijoj su nadležnosti profesionalna i radna prava novinara. Godinama svi znaju da se status slobodnog novinara ne smije zloupotrebljavati da bi se novinari jeftinije zapošljavali i lakše otpuštali i nitko ne čini ništa. Ovo je za mene znači kraj egzistencijalne, profesionalne i intelektualne agonije koju sam prolazila da bih dokazala nešto što u iole uređenoj zemlji nikada ne bi trebala dokazivati - da sam stvarno radila u Slobodnoj Dalmaciji», komentar je Nataše Škaričić. "Ovo je gotovo povijesna presuda jer je Sud dokazao da je RPO ugovor kojeg je sa Slobodnom Dalmacijom imala Nataša Škaričić u stvari prikriveni radni odnos. Nadam se da će ova sudska odluka i te kako pomoći i drugim kolegicama u kolegama u sličnim sporovima. Status tzv. slobodnog novinara kod nas je potpuno nedefiniran i lažan su 'slobodnjaci' najmanje slobodni, pod trajnom prijetnjom otkaza, bez radnih prava i obično mizerno plaćeni", rekao nam je Zdenko Duka, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva.

VEĆI PDV NA DNEVNE NOVINE DOVEST ĆE DO NOVIH OTPUŠTANJA

Ministarstvo financija započelo je savjetovanje o izmjenama Zakona o PDV-u kojim je predviđeno povećavanje međustope PDV-a s deset na 13 posto u koje bi bilo uključeno i povećanje oporezivanja dnevnih novinskih izdanja na koja se do sada plaćalo pet posto poreza. Ako se ovaj prijedlog usvoji, porez bi se izjednačio za dnevne novine i časopise za kulturu i umjetnost koji bi se ubuduće plaćao jednako kao i na ulje, šećer, ulaznice za koncerte te ugostiteljske i turističke usluge. Od tiskovina bile bi izdvojene samo one koje u cijelosti ili djelomično sadrže oglase ili služe za oglašavanje čime se želi postići jedinstveni tretman kod oporezivanja novina, objašnjavaju iz Ministarstva financija.Dodatno porezno opterećenje donijelo bi državnom proračunu 600 milijuna kuna godišnje, a izdavače, barem prema neslužbenim izjavama, gurnulo u nove probleme s obzirom da će osam posto viši porez utjecati na poslovanje pa se, doduše još uvijek ispod glasa, najavljuju nova otpuštanja po redakcijama. Savjetovanje će trajati do 8. studenoga.

POKRENUTA TRI NOVA NEPROFITNA PORTALA

Kad ne ide profitno, ide neprofitno, moto je kojeg se drži sve više novinara. Zadnjih mjesec dana pokrenuto je više neprofitnih portala čiji su osnivači sami novinari. Zajedničko im je nezadovoljstvo trivijalizacijom i komercijalizacijom medija protiv koje se bore uglavnom volonterskim radom. Tako su Drago Pilsel i Zdravko Zima pokrenuli portal Autograf.hr za koji pišu poznata imena poput Igora Mandića, Ivana Lovrenovića, Teofila Pančića i Renata Baretića. Kako ističu autori projekta, naslov "autograf.hr" upućuje na potrebu obnove jedne, nemalim dijelom, kompromitirane profesije, jer pretpostavlja osoban, pa stoga odgovoran, beskompromisan, a to znači odlučan, moralan i angažiran stav.U Šibeniku su bivša dopisnica Slobodne Dalmacije Davorka Blažević i bivša dopisnica Vjesnika Jadranka Klisović, uz pomoć bivšeg novinara Večernjeg lista Gorana Šimca i novinara 24 sata Hrvoslava Pavića, osnovali portal Tris.com.hr, a u Splitu je najavljen novi portal iz udruge Cenzura.

ZA RADMANA I SDP STANJE NA HRT-u DOBRO, OSTALI KAŽU LOŠE

Glavni ravnatelj HRT-a Goran Radman ocijenio je na prošlotjednoj tematskoj sjednici saborskog Odbora za informiranje, informatizaciju i medije kako je stanje na HRT-u dobro, a suprotnog stava bila je većina članova odbora, kao i predstavnici novinara te kuće, dok je potporu Radmanu dao SDP, izvvijestila je Hina. -Stanje na HRT-u dobro, premda neki političari i mediji žele uvjeriti javnost da je stanje izvanredno, rekao je Radman na sjednici odbora koji će zaključak o "stanju na HRT-u" donijeti na svojoj idućoj sjednici. Pred HRT-om je još puno rada kako bi dosegao najviše europske standarde, dodao je Radman uvjeren u sposobnost HRT-a da se "nosi s izazovima". Glavni ravnatelj smatra da se Zakon o HRT-u, koji je na snagu stupio prije godinu dana, provodi bez poteškoća te se proizvode javni sadržaji, a HRT je, rekao je, sada u cijelosti normativno uređen. Financijsko stanje je stabilno, istaknuo je i naveo da je HRT 2012. završio s gubitkom od 29 milijuna, dok je u prvih osam mjeseci ove godine dobit 96 milijuna kuna. "Preuzeo sam HRT kada je nad njom bila ovrha od 500 milijuna kuna Porezne uprave, naslijeđen iz ranijih razdoblja. Riješili smo to pitanje i HRT može nastaviti poslovati bez prijetnje ovrhom", rekao je i najavio da će ta kuća u sljedećoj godini pokrenuti investicijski ciklus vrijedan 200 milijuna kuna.Broj zaposlenih smanjen je za 25 od kada sam preuzeo dužnost, a programom restrukturiranja predviđeno je smanjenje broja zaposlenih za 600-700, naveo je. Njegove su ocjene izazvale potpuno suprotne stavove većine članova odbora, kao i novinarke HRT-a Elizabete Gojan, predstavnice Ogranka HND-a na HTV-u, no Radman na njih tijekom dvosatne tematske sjednice nije odgovorio.Gojan je tako pozvala Radmana da kaže koliki je broj novozaposlenih od kada je on glavni ravnatelj, navodeći da je primljeno 30 ljudi, od kojih su, ustvrdila je, neki Radmanovi prijatelji, a svi su dobili visoke koeficijente, odnosno plaće. Prozvala je Radmana i zbog najave donošenja pravilnika kojim bi se omogućila kontrola komunikacije putem mailova i sms-ova nazvavši to špijuniranjem, kao i zbog izvanrednog otkaza jednoj djelatnici koja je u javnosti govorila o razlozima samoubojstva zaposlenice restorana na HRT-u. "Stanje na HRT-u je izvanredno i ljudi se boje pričati", ustvrdila je.Sjednici je nazočila spomenuta djelatnica, koja je raspravu slušala na rubu plača, a nakon što je novinarka HRT-a Ana Jelinić na to upozorila i zatražila odgovor na pitanje zašto je ta djelatnica dobila otkaz, nitko nije htio odgovoriti. Predsjednik odbora Branko Vukšić (Laburisti) kazao je kako na HRT-u otkaz trebaju dobiti samo oni koji "na HRT dolaze samo po plaću", a ostali, istaknuo je, trebaju proizvoditi program. Situacija na HRT-u je loša, rekao je Vukšić dodavši da svaki put kad organizira sjednicu o HRT-u iz te kuće dobiva prijetnje, navodeći kao posljednji primjer pisanje jednog tjednika da je HRT-u ostao dužan sto tisuća njemačkih maraka, a članak je podijelio članovima odbora.Da je situacija na HRT-u loša, smatra i Jasen Mesić (HDZ) koji naglašava da se ne smije događati stalni pad gledanosti informativnog programa kuće koja bi trebala biti "stup identiteta i promotor kulturne platforme". I Goran Beus Richembergh (HNS) smatra da stanje na HRT-u nije dobro ističući kako dobiva previše pisama i primjedbi novinara na stanje u toj kući da bi mogao reći drukčije. Šime Lučin (SDP) smatra, pak, da restrukturiranje nije lako provesti i istodobno osigurati ispunjavanje uloge javnog servisa. "Zamislite kada krenu prvi veći otkazi. Pa mi ćemo morati imati svaki dan tematsku sjednicu o stanju na HRT-u", ustvrdio je dodavši da će Radman, kad završi restrukturiranje imati samo neprijatelje i nitko mu neće reći ni hvala. Sjednici je nazočila i ministrica kulture Andrea Zlatar Violić koja je istaknula da HRT treba biti mjerilo novinarstva u Hrvatskoj te dodala da se ne slaže sa svojim stranačkim kolegom Beusom Richemberghom jer, rekla je, u proizvodnji programa odgovorni su svi, a ne samo jedan čovjek. Ravnatelj programa HRT-a Goran Rotim kazao je kako programi HRT-a ispunjavaju svoje zadaće definirane ugovorima, a potpredsjednik Programskog vijeća Bruno Kragić najavio je da će Vijeće uskoro podnijeti svoje godišnje izvješće o radu kazavši kako je ono dosad "pokazalo visok stupanj razumijevanja, ali je bilo i kritično spram ispunjavanja programskih obveza HRT-a".

ZDENKO LJEVAK PODNIO OSTAVKU NA MJESTO PREDSJEDNIKA VEM-a

Iako je na službenim web stranicama Vijeća za elektroničke medije još uvijek naveden kao predsjednik ovoga tijela, Zdenko Ljevak čiji mandat u Vijeću istječe iduće godine odlučio je dati ostavku na ovu dužnost. Usprkos tome, Ljevak će ostati u Vijeću do kraja mandata. Premda se o mogućnosti njegove ostavke govori već mjesecima, Zdenko Ljevak s predsjedničke se funkcije odlučio povući ovoga ljeta. Premda od 20. rujna, kad je saborska većina potvrdila imenovanje Roberta Komljenovića za člana, Vijeće djeluje u punom sastavu, s odlukom o izboru novoga predsjednika još se čeka. Još uvijek nema ni najava o tome koliko će vijećnicima, a čak ih je četvero novih imenovano tijekom ove godine, trebati da izaberu novoga predsjednika. Neobično je i to što se o ostavci dosadašnjeg predsjednika u javnosti do sada nitko nije oglasio. Neslužbeno doznajemo kako je kao razlog svoje ostavke Ljevak naveo zdravstveno stanje. Neformalno pak, uzroke vjerojatno treba tražiti u promijenjenom sastavu Vijeća kao i činjenici da se Ljevak nije najbolje snašao u reagiranju na optužbe o zloupotrebi sredstava Fonda za pluralizam. Sredstava iz ovog Fonda nakladnicima lokalnih radija i televizija odobrava Vijeće koje je i zaduženo za provjeru namjenskog trošenja tih sredstava.

VEM KASNI S NOVIM PROPISIMA ZA PRIMJENU ZEM-a

Zainteresirana javnost pozvana je na web stranicama Vijeća za elektroničke medije uključiti se u javnu raspravu o nacrtu prijedloga Pravilnika o Upisniku pružatelja medijskih usluga, elektroničkih publikacija i neprofitnih proizvođača audiovizualnog kao i radijskog programa. Tekst nacrta moguće je pronaći na naslovnici službene internetske stranice e-mediji.hr, a primjedbe i prijedlozi primaju se do 28. listopada na mail adresu komentari@e-mediji.hr. Jedan je to od nužnih preduvjeta i za otvaranje sredstava Fonda za pluralizam novim korisnicima, odnosno neprofitnim internet portalima i produkcijskim kućama. Premda je paket propisa nužnih za primjenu nove verzije Zakona o elektroničkim medijima trebali biti doneseni još 30. rujna, tek je 10. listopada zaključena javna rasprava o novom pravilniku za dodjelu radijskih i TV koncesija, dok pravilnik o postupku dodjele sredstava iz Fonda ne postoji još ni u nacrtu

IŠČEKIVANJE DRUGOG ROČIŠTA U PREDSTEČAJNOJ NAGODBI EPH

Izmijenjen plan financijskog restrukturiranja Europapress holdinga objavljen je na stranicama FINA-e 23. rujna nakon prvostupanjskog postupka koji je cijelu priču vratio na početak, obzirom da prvotno predloženi plan nije obuhvatio sve utvrđene tražbine. Izmijenjeni plan trebao bi ponovo ići na glasanje vjerovnicima, ali u kojem roku ostalo je nepoznato. U međuvremenu, pojavljuju se i novi vjerovnici, mahom oni koji su s Europapress holdingom u sudskim postupcima temeljem kojih traže odštetu. Takve tražbine Europapress holding ne priznaje, a temeljem činjenice da se radi o sudskim postupcima koji su u tijeku te je točan iznos nemoguće utvrditi. Ipak, smatraju neki vjerovnici, trebalo ih je unijeti u ukupan iznos tražbina što bi na koncu povećalo i iznos osporenih tražbina. "U slučaju da je iznos osporenih tražbina veći od četvrtine ukupnih potraživanja tada bi se Predstečajna nagodba morala odmah prekinuti, a za EPH bi se raspisao stečaj", objašnjava Ilko Čimić, novinar portala Index.hr koji je o apsurdnom Zakonu što omogućava da EPH preko dvije trećine potraživanja duguje svojim sestrinskim firmama ili sam sebi. Ova zakonska mogućnost i jedan je od razloga zbog kojih je sudac Trgovačkog suda Mislav Kolakušić posumnjao u ustavnost Zakona o predstečajnoj nagodbi. Dok se na reagiranje Ustavnog suda u ovom slučaju još uvijek čeka, za EPH u studenom ističe rok od 120 dana što je maksimum za prihvaćanje plana financijskog restrukturiranja, iako Zakon ostavlja i mogućnost produljenja tog roka o čemu odlučuje Ministarstvo financija.

RESTRUKTURIRANJE NAKON JURAJA HRVAČIĆA

Novi vlasnici radija Antena Zagreb i Narodnog odlučili su nakon preuzimanja udjela od Juraja Hrvačića restrukturirati poslovanje tvrtki koje djeluju na adresi Avenija Većeslava Holjevca 29 u Zagrebu. Osim navedene dvije postaje u sklopu medijskog konglomerata što ga je Hrvačić ostavio za sobom djeluje i radijska mreža Totalni FM u koju je uključeno osam lokalnih radija. Katijan Knok, direktor mreže Totalni FM u kratkom je telefonskom razgovoru opovrgnuo glasine o gašenju ove radijske mreže koja je 2012. godinu zaključila s priličnim minusom na računu. Jednako tako negirao je i informacije o otpuštanju nekoliko desetaka ljudi tvrdnjom kako na Total FM-u nitko nije dobio otkaz. Među onima s kojima je prekinuta suradnja, a govori se o brojkama od 40 do 50 ljudi, veliki je broj vanjskih suradnika ali i stalnih honoraraca kojima nije produžen ugovor pa se, tehnički gledano, može reći kako Knok govori istinu. S druge strane, među bivšim stalnim zaposlenicima radija Antena Zagreb i Narodnog radija navodno ima i onih koji se spremaju podići sudsku tužbu ukoliko se s novim vlasnicima koji su im uručili otkaze ne uspiju dogovoriti oko otpremnine.

SUDBINA VJESNIKOVA NEBODERA

Kontrolnim ulaskom izaslanstva Fine koje je pregledalo više od 4000 kvadrata aneksa Vjesnika prije skorašnjeg preuzimanja i eventalnog useljenja, prošlog je mjeseca počelo završno komadanje ostataka kompleksa nekadašnjeg novinsko-izdavačkog diva Vjesnika, a sada najvrijednije građevinske parcele u središtu grada procijenjene na čak 80 milijuna eura. Kako piše "Objektiv" u toj završnoj epizodi višegodišnjeg rata za 32000 kvadrata u sjeni Vjesnikova nebodera, terena za kojeg već postoje planovi gradnje novog poslovnog centra i 'šume' nebodera, sada se samo provodi 'mirovni sporazum' i već prije postignut dogovor države i krupnog kapitala preko više moćnih multinacionalnih kompanija - Styrije preko Večernjeg lista, Agrokora Ivice Todorića preko Tiska i Allegheny Financiala (nekada Hypo Alpe Adria Consultantsa) – nekretninske tvrtke posrnulog medijskog tajkuna - s uvlasnika EPH Ninoslava Pavića i njegovih partnera, uključivši i onog skrivenoga u Švicarskoj. Dakle, u igri su moćnici: osim države koja preko Vjesnika d.d. polaže pravo na 60,96 posto kompleksa, tu je Allegheny Financial koja polaže pravo na 11,94 posto zemljišta i nekretnina da bi Paviću, pak, konkurentska Styria, izdavač Večernjeg lista i 24 sata, tražila 10,89 posto, a otprilike isto toliko – 10,96 posto, Tisak hrvatskog megatajkuna Ivice Todorića.I dok su dvije posljednje korporacije u posljednji trenutak ušle u nekretninski obračun i 'očistile' teren na području Vjesnikova kompleksa – Styria je pretprošle godine u srpnju u samo nekoliko dana ispraznila zgradu Večernjeg lista i preselila ga u podstanarstvo kod 24 sata, a Tisak se preselio u novi distributivni centar na Žitnjaku prošlog ljeta – Pavić i njegove tvrtke grčevito se već godinama trude dokazati pravo vlasništva nad dijelom imovine bivšeg Vjesnika.

NOVI MAGAZINSKI PROJEKT HRVATSKE STIRYJE

Subotnji prilog Večernjeg lista V Magazin od listopada se može pratiti samo kao internet izdanje na web stranicama Večernjeg lista, dok se uz tiskano izdanje od početka mjeseca na kioscima distribuira novi prilog nazvan Diva. Premda je koncepcija oba priloga vrlo slična, osim imena dva se izdanja razlikuju grafičkim dizajnom ali i impresumom koji u Divi zauzima puno veći prostor na stranici, a vjerojatno i u budžetu. Glavna urednica novog izdanja je Tonkica Zlački koja je do početka ove godine uređivala tjedni magazin za žene Story, a do prelaska u Stiryju luksuzno izdanje Adria Medie Story Book. Od kako se Sanoma povukla s hrvatskog tržišta raskinut je i ugovor prema kojem je Stiryja, kao jedan od suvlasnika Adria Medie u Hrvatskoj, bila spriječena izdavati vlastite revijalne tiskovine. Nakon odustajanja od kupnje pojedinih magazina Adria Medije, koja još traži kupca koji bi preuzeo sva njihova izdanja, Sriryja je ove godine pokrenula veliki broj magazinskih dodataka uz svoja dnevna izdanja.

HRVATSKO IZDANJE MAGAZINA ROLLING STONE

Usprkos krizi na tržištu tiskanih medija novoosnovana tvrtka S3 mediji odlučila je otkupiti licencu globalno najpoznatijeg magazina za pop kulturu, mjesečnika Rolling Stone. Osnivač tvrtke izdavača je Antun Moškov, djelatnik ugašene NCL media grupe iz koje dolazi i glavna urednica magazina Ela Radić te urednik deska Milan Pavlinović, ali i urednica fotografije Matea Vrčković. Novo izdanje koje cilja na tržište čitave regije nije posegnulo za etabliranim novinarima koji u Hrvatskoj prate pop kulturu već su posegnuli za svježim, mladim snagama poput voditeljice na Otvorenom radiju Tajane Gašparić, RTL-ovog novinara Vedrana Harča, kolumnu ima i književnica Ivana Simić Bodrožić, a ilustrator je poznati grafiter Slaven Lunar Kosanović. Prvi je broj tiskan u nakladi od 18 tisuća primjeraka i stoji 15 kuna. Prema nekim informacijama, samo franšiza stoji 100 tisuća američkih dolara no novi izdavač očekuje kako će se investicija isplatiti zahvaljujući plasmanu na regionalno tržište i pristupačnoj cijeni koju opisuju kao "granicu boli" za mjesečnik opsega 150 stranica.

NIŠTA OD ISPLATE DUGOVA HONORARCIMA 21. STOLJEĆA

Trgovački sud u Zagrebu krajem rujna otvorio je stečajni postupak nad tvrtkom Miran dan, koja je bila izdavač ugašenog dnevnika 21. stoljeće. Za stečajnog upravitelja imenovan je Maroje Stjepović koji je vodio stečajne postupke Vjesnika i Radija 101. Stjepović će sastaviti popis radničkih potraživanja za bivše zaposlenike koji će dugovanja dijelom moći namiriti i preko Agencije za osiguranje radničkih potraživanja. Problem je, međutim, s obeštećenjima za honorarne suradnike. «Honorarci, te sve druge osobe koje imaju potraživanje temeljem ugovora ili računa, a nisu zaposlenici temeljem ugovora o radu, sami moraju podnijeti prijave svojih potraživanja. Ovdje posebno naglašavam da ovi vjerovnici spadaju u drugi viši isplatni red i namiruju se tek nakon što se u cijelosti namire zaposlenici. Prema dosadašnjem uvidu u stanje imovine i obveza, s velikom vjerojatnošću mogu ustvrditi da se ovi vjerovnici neće uspjeti namiriti u ovom stečajnom postupku, pa niti djelomično. Također naglašavam da su kod podnošenja svojih prijava dužni platiti sudsku pristojbu na prijavu u iznosu od 2% od prijavljenog iznosa, ali ne više od 500 kuna. Ovaj je trošak neizbježan i svatko tko podnese prijavu tražbine bit će dužan platiti tu pristojbu. Naravno, zaposlenici su oslobođeni njezinog plaćanja», stoji u dopisu koji je Stjepović uputio bivšim zaposlenicima i honorarnim suradnicima ugašenih novina.

NOVINARIMA LIDERA PRIMANJA SMANJENA ZA TREĆINU

Premda se činilo da se poslovni tjednik Lider uspio izvući iz krize u koju je upao prije nego što je pronašao strateškog partnera u tvrtki Infokorp, situacija za novinare u toj tiskovini ipak nije toliko blistava. Novi vlasnici su, naime, odlučili za 20 posto smanjiti primanja svojih zaposlenika i honorarnih suradnika na način da se petina primanja veže uz tzv. stimulativni dio i izravno ovisi o tiraži, financijskom rezultatu tvrtke i ispunjenoj normi što je izazvalo nezadovoljstvo Liderovih novinara. Tvrde da je norma namjerno postavljena previsoko što poslodavcu omogućava da svim zaposlenicima legalno isplaćuje niža primanja. Problem je u činjenici da Lider fizički nema prostora da u prednjem, «lijevom» dijelu tog tjednika svi novinari mjesečno objave osam tekstova, budući da njih polovica radi za priloge koji se nalaze na «desnoj» strani tjednika ili posebnom izdanju koje se prodaje uz Lider. Nezadovoljan je i dio bivših zaposlenika i suradnika koji tvrde da još uvijek čekaju na naplatu dijela potraživanja koje im Lider duguje, premda je veći dio isplaćen.

KREĆE BRANITELJSKA TELEVIZIJA

Sudeći prema neslužbenim najavama, na hrvatskoj medijskoj sceni u dogledno će se vrijeme pojaviti braniteljska televizija. Kako piše Poslovni dnevnik iza tog projekta stoji Josip Klemm, vlasnik brzorastuće zaštitarske tvrtke i predsjednik Udruge specijalne policije Domovinskog rata.Klemm je posljednjih godina u silnom usponu. Njegova je Klemm sigurnost lani s više od 80 milijuna kuna prihoda postala treća najveća zaštitarska tvrtka u RH. Kao jedan od lidera veteranske populacije, bio je organizator mimohoda i bdijenja uoči te svečanog dočeka nakon izricanja presude generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču.

IZ RADA HND-a i SNH

OGRANCI HND -a i SNH TRAŽE OD RAVNATELJA HRT-a DA POVUČE SPORNE ODLUKE

U trenutku kad zaposlenici tvrtke koju vodite, javne televizije, koju ste ponovno vi i od vas izabrani i zaposleni članovi Uprave doveli na naslovnice novina i portala zbog samoubojstva Snježane Abdurahmanović, od vas očekuju hitno obraćanje i pojašnjavanje činjenica vezanih uz tu tragediju, vi se odlučujete na novi, nevjerojatni potez koji krši ljudska i ustavna prava još jedne zaposlenice, ovaj put i formalno HRT-a, djelatnice njezine Interne revizije – Marine Pavičić, stoji u priopćenju ogranka HND-a i podružnice SNH na HRT-u. - Podsjećamo vas na Opću deklaraciju o pravima čovjeka UN-a iz 1948., koje je potpisnica i Republika Hrvatska, a prema kojoj se "Sva ljudska bića rađaju slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i sviješću i trebaju jedno prema drugome postupati u duhu bratstva." te da je "Sloboda govora pravo izražavanja vlastitih stajališta i razmišljanja bez straha da će te netko u tom pokušati spriječiti ili zbog toga kazniti. Naziva se i slobodom izražavanja. Smatra se da je sloboda govora neophodna za postojanje demokratske vlasti. U zemljama u kojima ne postoji sloboda govora, u autokratskim sustavima, ljudi se boje reći ono što misle." Dakle, Marina Pavičić imala je pravo dati izjavu portalu Indeks o saznanjima o stanju svoje prijateljice, pokojne Snježane Abdurahmanović, povjerena joj neposredno prije počinjenja samoubojstva! Imala je pravo izreći, ako je to istina, da se i na nju vrše pritisci te da joj se prijeti. Nikakav interni naputak, a svaki je skandalozan, jer krši prava zaposlenika HRT-a, koji ste proteklih dana donijeli i objavili ih na Intranetu, ne može biti prepreka za govor istine ugrožene djelatnice. Također, Facebook profil djelatnice Marine Pavičić je na društvenoj mreži, na kojoj ona ima sva prava iznositi svoje privatno mišljenje, a općenito je zastrašujuće i skandalozno da čitate FB profile svojih djelatnika i na osnovu njih donosite odluke o izvanrednim otkazima. Pozivamo vas da odmah još jednom razmotrite svoju odluku o izvanrednom otkazu Marini Pavičić jer time nastavljate štetiti HRT-u. Također vas pozivamo da odmah povučete svoje odluke o, budimo iskreni i otvoreni, zapravo prisluškivanju razgovora te špijuniranju SMS poruka na službenim mobitelima te e-mail prepisci zaposlenika, kao i onu o ukidanju zastarijevanja opomena pred otkaz nakon 6 mjeseci novog nekršenja Statuta HRT-a. I ubojica je, nakon odslužene zatvorske kazne za zločin – slobodan, navodi se u priopćenju koje potpisuju za IO Ogranka HND-a na HTV-u Elizabeta Gojan, predsjednica i za Sindikat novinara Hrvatske na HTV-u Sanja Šegedin – Miriovsky, predsjednica.

MEDIJSKI SUSRETI U SOLUNU I SARAJEVU

U zajedničkoj organizaciji Europske unije, Vijeća Europe i Europske federacije novinara (EFJ) početkom listopada održan je u Solunu drugi europski susret o medijskom obuhvaćanju različitosti (Media in Europe for Diversity Inclusiveness). U dvodnevnom susretu u medijskim radionicama sudjelovali su novinari te predstavnici novinarskih udruženja i sindikata iz zemalja EU. Teme su bile poboljšanje novinarske prakse u pogledu obuhvaćanja različitosti - etničkih, rasnih, vjerskih, spolnih, različitosti prema seksualnoj orijentaciji, invaliditetu, imovinskom stanju.... Zdenko Duka, predsjednik HND-a, član je osmeročlane radne grupe EFJ-a koja bi do jeseni iduće godine trebala izraditi (europski) indeks medijskog obuhvaćanja različitosti, odnosno preporuke i dobre prakse za obuhvaćanje različitosti u medijskom izvještavanju. Nekoliko hrvatskih novinara i članova HND-a Zdenko Duka, Drago Hedl i Saša Leković sudjelovali su u listopadu na sarajevskom Forumu SEEMO-a (South East European Media Organisation) čija je tema bila: "Novinarstvo u jugoistočnoj Europi: monopoli, poslovni modeli i borba za kvalitetu". Svi naši predstavnici sudjelovali su u različitim panelima na toj konferenciji a, isto tako, bio je prikazan HRT-ov dokumentarni film "Kako vidim svog susjeda?" kojeg je predstavila producentica Tanja Šimić.

SEMINAR ZA NOVINARE O EU U ORGANIZACIJI HND-A I EJC-A

Hrvatsko novinarsko društvo organiziralo je u suradnji s Europskim novinarskim centrom (EJC) iz Maastrichta seminar za 15 mladih novinarki i novinara iz Hrvatske čiji se prvi dio odvijao u Zagrebu, a drugi u Luxembourgu. Seminar je trajao od 19. do 25. rujna 2013., a polaznici su bili novinari raznih novinskih, radijskih, televizijskih i internetskih redakcija iz cijele zemlje. To je treći u nizu seminara što ga HND i EJC rade zajedno. Prva dva dana zagrebačkog dijela seminara organizirana su bila iznimno zanimljiva predavanja. Nakon pozdravnog govora Vladimir Lulića, glavnog tajnika HND-a, prvo je predavanje održao Martin Mayer, voditelja tima za medije u Predstavništvu EK u Hrvatskoj. Martin Mayer objasnio je načine na koje se lako može doći do svih relevantnih informacija o radu Europske komisije, Europskog parlamenta i drugih institucija EU. U nastavku je Branko Baričević, voditelj Predstavništva EK u RH, izlagao na temu medijskih izazova nakon ulaska Hrvatske EU. Istoga dana predavanje je održao i Boris Anić Ćurko, direktor i vlasnik tvrtke Inovatic ICT iz Zagreba. Govorio je o radu na razvoju edukacijskog robota Emoro II., projektu financiranom iz fondova EU, te o vrlo kompliciranom procesu izrade dokumentacije i prijavljivanju na natječaje za dodjelu bespovratnih sredstava. Daniel Mondekar, predsjednik saborskog Odbora za europske poslove, održao je vrlo zanimljivo predavanje o načinima donošenja odluka u institucijama EU.Drugi dan seminara u Novinarskom domu započeo je predavanjem Ariane Vela, vlasnice tvrtke EU projekti, specijaliziranoj za konzultacije u vezi natječaja EU fondova. Nastavilo se s predavanjem g. Axela Reiserera, višeg komunikacijskog menadžera Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), koji je samo za ovu prigodu doputovao iz Londona. Govorio je o izazovima razvoja privatnog sektora u Hrvatskoj. Dragutin Lučić, urednik emisije EUROSTORIJE Trećeg programa Hrvatskog radija i bivši predsjednik HND-a izlagao je na temu nacionalnog i internacionalnog u kontekstu članstva Hrvatske u EU. Zagrebački dio seminara završen je diskusijom s glavnim tajnikom HND-a Vladimirom Lulićem o hrvatskim medijima kao dijelu medijske scene EU. Polaznici seminara su u Luxembourgu četiri dana obilazili institucije EU-a.

SJEĆANJE NA PRVOG PREDSJEDNIKA HND-a

Utemeljitelj Hrvatskog novinarskog društva i njegov prvi predsjednik 1910. godine rođeni je Križevčanin Milan Grlović. Ugledao je svjetlo dana 10. listopada 1852. godine u obitelji križevačkog odvjetnika Ljudevita Gerlocija, plemenitaškog podrijetla, o čemu svjedoči plemićki list iz 1600. godine na ime "Gerlovich de Gerloczy." Kao student prava 1876. uzeo je Milan prezime Grlović kako bi dokazao svoje hrvatstvo. Nakon rada u očevom odvjetničkom uredu u Križevcima Grlović se zapošljava u Zagrebu u listu "Pozor", čime započinje njegova novinarska i publicistička karijera. Surađivao je i uređivao brojne listove i časopise svoga doba. Dobro poznavajući novinarsko zvanje kojem je posvetio cijeli život Milan Grlović je zarana, još kao 25-godišnjak 1877. godine u svojem listu "Hrvatski sjetozor", u članku "Hrvatsko žurnalističko društvo" obznanio svoje viđenje posebnog žurnalističkog udruženja, radi zaštite, kako je rekao, "mladog hrvatskog novinarskog stališa u pionirskom nevremenu". Konstituirajuća skupština Hrvatskoga novinarskog društva održana je 18. prosinca 1910. godine u Zagrebu, u nazočnosti 30 novinara i jedne novinarke, Marije Jurić Zagorke.Prvim predsjednikom društva izabran je Milan Grlović. Čak i poslije 102 godine njegove poruke o zadaći novinara i novina aktualnije su no ikad, upozoravajući na zabrinjavajući položaj novinarske profesije, ne samo u Hrvatskoj: "Štampa je velevlast. Njezin se glas ma i prigušen čuje daleko – a tko ustrajno i dugo nišani, napokon i pogađa. Geslo nam mora biti: jedan za sve, svi za jednoga. Naše su dužnosti dvojake, naprama narodu kojemu služimo i naprama sebi. Naprama narodu mi smo pioniri i vojnici njegovog političkog osvještenja, njegovog kulturnog unapređenja. Dužnosti spram nas samih osnovane su na vječnim zakonima morala i etike. Mi tražimo dostojnu egzistenciju, pravednu nagradu za naš trud i rad kao svi kulturni radnici…", apelirao je tada Grlović. Nije ga se baš čulo, a niti ga se danas više sluša…

IZ SVIJETA I REGIJE

PETICIJA PROTIV GAŠENJA LJUBLJANSKOG RADIO ŠTUDENTA

Nakon 44 godine postojanja ljubljanski Radio Študent nalazi se pred zatvaranjem. Nastao kao neposredan rezultat studentskog pokreta 1968. godine, radiju koji je odigrao jednu od ključnih uloga u osamostaljivanju Slovenije danas prijeti gašenje zbog financijskih problema. Premda se radi o najstarijoj studentskoj i nezavisnoj, nekomercijalnoj radijskoj postaji u Europi do danas nije pronađeno sustavno rješenje koje bi ovoj medijskoj instituciji što je odgojila generacije novinara omogućilo nesmetan rad. Djelatnici Radio Študenta stoga su javnosti uputili apel za pritisak na slovenske institucije od Studentske organizacije Sveučilišta u Ljubljani, samog Sveučilišta, gradskih vlasti, slovenskog Ministarstva kulture i državne Agencije za poštu i elektroničke komunikacije. Peticiju je do sad potpisalo više od osam tisuća ljudi, a na linku http://radiostudent.si/peticija/ možete im se svojim potpisom pridružiti i vi.

RADIO TELEVIZIJA SRBIJE PROTIV SAŠE MIRKOVIĆA

Jedan od osnivača Radija B92 i suvlasnik televizije B92 Saša Mirković postao je 14. listopada i službeno pomoćnik srpskog ministra kulture i informiranja Ivana Tasovca. Kako je u Srbiji upravo u tijeku javna rasprava o paketu novih zakona koji bi trebali regulirati medijsko tržište i javne servise, srpska javna televizija na ovo je imenovanje reagirala pismom upućenom ministru, a u kojem tvrdi kako je Mirković, kao suvlasnik privatne televizije, u izravnom sukobu interesa. Saša Mirković jedan je od osnivača i predsjednik Asocijacije nezavisnih elektronskih medija i koordinator Medijske koalicije koju čine Nezavisno udruženje novinara Srbije (NUNS), Udruženje novinara Srbije (UNS), Nezavisno društvo novinara Vojvodine (NDNV), Asocijacija nezavisnih elektronskih medija (ANEM) i Lokal press. Prvi zadatak novog pomoćnika bit će konačan nacrt srpskog zakona o elektroničkim medijima i o javnim servisima o kojima je do kraja listopada otvorena javna rasprava. Mirković će, kako je najavljeno iz Ministarstva, biti zadužen i za ubrzanje procesa digitalizacije televizije u Srbiji.

SEDAM MILIJUNA ČITATELJA NA MOBITELU

Tokom prošlog mjeseca u Njemačkoj je registrirano da je oko 7 milijuna čitatelja pratilo novine putem mobilnih uređaja. Radi se o ukupno 27,1 posto ukupnog broja korisnika mobilnih uređaja za praćenje interneta. U ovom broju čitatelja "elektronskih" izdanja novina najzastupljenija je starosna grupa između 30 i 49 godina u kojoj je 28,3 posto od ukupnog broja korisnika ovog oblika praćenja tiska.

NOVINARSKA STIPENDIJA NA AMERIČKOM STANFORDU

NOVINARSKA STIPENDIJA NA HARVARDU