HND-SNH Info

Newsletter 09

Studeni 2013.
HND-SNH Info

IZDVAJAMO

- ZAMP ŠALJE RAČUNE NEPROFITNIM PORTALIMA
- OBJAVLJENI NOVINARSKI PROJEKTI OTVORENI ZA JAVNO GLASANJE
- NOVINARI HINE MINISTRICI ZLATAR: NE USMJERAVAJTE NAS NA PUT VJESNIKA
- HRT ZATVARA DOPISNIŠTVA U BOSNI I HERCEGOVINI
- NET.HR ZBOG GOVORA MRŽNJE UKINUO ČITATELJSKE KOMENTARE
- OTKAZI U GLASU ISTRE
- HND I SNH: STOP PRITISCIMA - ZAŠTITIMO NOVINARSTVO
- PETICIJA PROTIV DOŽIVOTNE ROBIJE ZA TURSKE NOVINARE

MEDIJSKA SCENA

ZAMP ŠALJE RAČUNE NEPROFITNIM PORTALIMA

Nekoliko je portala, uključujući i h-alter.org, prošli mjesec dobilo od ZAMP-a zahtjev za sklapanje ugovora o zaštiti autorskih prava i račun koji u konkretnom slučaju h-altera, iznosi 8 tisuća kuna za godinu dana. Premda se na spomenutom portalu glazba malo kada koristi, a najmanje u komercijalne svrhe, ZAMP je račun odrezao prema vlastitoj tablici minimalnih naknada koje u slučaju "streaming on demand" iznose barem 500 kuna mjesečno. Streaming on demand odnosi se tako i na Youtube snimke koje se uvrštavaju direktno na internet stranicu kao embed, premda ZAMP nema s Youtube-om nikakav potpisani ugovor. "Već dulje vrijeme pregovaramo s You Tubeom oko reguliranja prava priopćavanja autorskih glazbenih djela putem Interneta. Prenošenje samo linkova s YouTubea (ili drugog servisa) nije potrebno regulirati putem HDS ZAMP-a", odgovorili su na naš upit iz Službe zaštite autorskih muzičkih prava. "Razlika je pak u slučaju kad se glazbeni sadržaj s You Tubea, bilo kojeg drugog kanala / servisa ili vlastitog servera integrira (kao tzv. embedded video) u sklopu web stranice – članka. Tada korisnik (news portal) podliježe obvezi reguliranja autorskih prava budući da priopćava glazbu javnosti", dodaju u ZAMP-u. Činjenica da se sadržaj prenosi s Youtube kanala s kojim ZAMP nema nikakav ugovor o zaštiti autorskih prava. Za očekivati je uostalom da, kad bi ovako zamišljena naplata za Youtube bila uobičajena, svaki bi video pratila i napomena kako je moguće zaštićen autorskim pravima. No, kako je ovaj kanal još 2006. godine sa svim najvećim diskografskim kućama potpisao ugovor o pravu na emitiranje njihovih glazbenih spotova, nije jasno što točno ZAMP naplaćuje. Ništa jasnije to međutim nije ni u slučaju obrta i tvrtki gdje se sluša radio ili gleda TV, a koje već godinama ZAMP-u plaćaju autorska prava za isti program koji je već naplaćen od nakladnika koji emitiraju program.

MOBBING NOVINARA

Pet godina i dvije pravomoćne presude, no bitka koju Nataša Škaričić vodi za svoja radna prava protiv poslodavca, Slobodne Dalmacije, izgleda još nije završena. Premda je presudom od 25. listopada u roku osam dana trebala biti vraćena na mjesto pomoćnice glavnog urednika u Slobodnoj, Škaričić se do sazivanja konferencije za novinare dva puta službeno obraćala Upravi, glavnom uredniku pa i osobi za zaštitu dostojanstva radnika u Slobodnoj Dalmaciji, i sve bez uspjeha. "Upravu Slobodne prijavila sam DORH-u po članku 311. Kaznenog zakona zbog neizvršavanja pravomoćne sudske presude. Išla sam s prijavom DORH-u umjesto nadležnom Općinskom DO jer sam na njihovo rješenje 2010. čekala godinu dana, za istu stvar jer sam i tada četiri mjeseca čekala da me vrate na posao", objasnila je Škaričić na konferenciji za tisak nazvanoj Mobbing i nepoštivanje pravomoćnih sudskih presuda u EPH. Slobodna Dalmacija javila se Nataši Škaričić dan poslije konferencije za tisak. Na konferenciji su govorile i predsjednica udruge Mobbing Jadranka Apostolovski, kao i Romana Eibl, bivša novinarka i urednica sportskog priloga Jutarnjeg lista. Ona je najprije smijenjena kao urednica jer je dobar novinar za kojega je bolje da piše, da bi malo zatim dobila otkaz RPO ugovora kao lijena i nepismena. "To me je ponizilo ne samo profesionalno nego i ljudski, jer stavljena sam u poziciju da se moram braniti kako nisam nepismena i problematična. Kolege su bile zgrožene ali podršku su mi slali u inbox, nitko ju nije objavio na facebooku. Ljudi čuvaju svoja radna mjesta", rekla je Eibl čiju je tužbu zbog nezakonitog otkaza na čekanje stavila predstečajna nagodba EPH. Pravi razlog zbog kojega je dobila otkaz, smatra Eibl, jest serija negativnih tekstova o direktoru NK Dinama Zdravku Mamiću. "Udruga prima veliki broj prijava novinara. Najčešće prijavljuju grube intervencije u tekstove i cenzuru gdje je svaki njihov otpor dočekan vrijeđanjem i diskriminacijom, čak i od strane kolega koji nisu solidarni jer čuvaju svoje radno mjesto", rekla je predsjednica udruge Mobbing Jadranka Apostolovski napominjući kako je prvu pravomoćnu presudu zbog mobbinga u HINA-i dobio novinar Ivo Lučić. Parnica je trajala osam godina.

OBJAVLJENI NOVINARSKI PROJEKTI OTVORENI ZA JAVNO GLASANJE

Nešto više od 50 projekata stiglo je na poziv Ministarstva kulture za ugovaranje novinarskih radova u neprofitnim medijima. Novinari su radove prijavljivali pod šifrom uz pismo namjere uredništva neprofitnih medija koji će ih objavljivati. Njih petnaest dobit će jednomjesečnu podršku za rad na predloženoj temi (u visini prosječne bruto plaće u Hrvatskoj, uz osigurane putne i druge troškove u iznosu do 2000 kuna), a tri projekta dobit će tromjesečnu podršku (u visini tri prosječne bruto plaće u Hrvatskoj, uz osigurane putne i druge troškove u iznosu do 6000 kuna). Ovo je prvi put da Ministarstvo kulture izravno financira novinarske radove, a ujedno i prvi put da će o dodjeli javnih sredstava odlučivati cjelokupna zainteresirana javnost. Svi prijedlozi pristigli su u predviđenom roku (do 1. listopada 2013.), a utvrđeno je i da zadovoljavaju formalne kriterije natječaja, usvojene nakon javne rasprave i objavljene u dokumentaciji natječaja. Nakon toga, sedmeročlano stručno povjerenstvo za neprofitne medije (koje čine Željko Blaće, Đurđica Klancir, Dejan Kršić, Stojan De Prato, Nada Zgrabljić Rotar, Sanja Sarnavka i Mima Simić) pregledalo ih je, recenziralo i ocijenilo prema kriterijima ustanovljenima tijekom javne rasprave. Projekti su sada dostupni svim zainteresiranim građankama i građanima Republike Hrvatske, koji ih mogu proučiti da bi od 1. do 8. prosinca, u internetskom glasanju koje će biti organizirano na posebnoj stranici, izravno rasporedili predviđene podrške, odlučujući sami o tome koje teme najviše odgovaraju javnom interesu. Recenzije i ocjene povjerenstva, zajedno s koncepcijama i informacijama o prijavljenim projektima, pronaći ćete na listi projekata prijavljenih za jednomjesečne podrške i na listi projekata prijavljenih za tromjesečne. Listu prijavljenih radova kao i recenzije povjerenstva za neprofitne medije možete za jednomjesečne projekte pogledati na ovom linku http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=9520 a za tromjesečne na ovom http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=9521 POTPORE MINISTARSTVA ZA NOVINARSKE PROJEKTE

NOVINARI HINE MINISTRICI ZLATAR: NE USMJERAVAJTE NAS NA PUT VJESNIKA

Radničko vijeće Hine i Sindikat novinara Hrvatske, podružnica Hina uputilo je pismo ministrici kulture Andreji Zlatar Violić u kojem se ističe kako su zaposlenici Hine zaprepašteni odlukom Ministarstva kulture da u proračunu za iduću godinu uskrati nacionalnoj novinskoj agenciji 5 milijuna kuna, ili gotovo četvrtinu sadašnjih davanja. - Takvo drastično smanjenje tzv. 'skupne pretplate' dovelo bi agenciju u bezizlaznu financijsku situaciju i onemogućilo nastavak pozitivnih trendova nakon uspješno provedenog restrukturiranja. Stoga tražimo od Ministarstva da podnese amandman na prijedlog državnog proračuna za 2014. godinu kojim bi se stavka za Hinu sa 16,67 milijuna kuna vratila na dosadašnjih 21,67 milijuna kuna. Ako Ministarstvo to ne učini, to će značiti da je potpuno svjesno usmjerilo Hinu na put Vjesnika. Urušavanje agencije sasvim je izvjesno jer teškoće u kojima bi se našla s tako drastičnim smanjenjem proračuna nemoguće je savladati. Nakon ljetos provedenog restrukturiranja broj zaposlenih smanjen je za 31 osobu, na njih 125. Hina nema viška zaposlenih, naprotiv, niti u administraciji, niti u odjelu za tehničku podršku. Smanjenje broja novinara također je nemoguće jer bi se na taj način srezali resursi agencije za izvršavanje njezine osnovne djelatnosti, definirane u Zakonu o Hini, prema kojoj je zadužena za "prikupljanje i razašiljanje što potpunijih činjeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbivanjima u Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života". Smanjenje plaća zaposlenika Hine također je neproduktivno jer su njihova primanja u posljednjih nekoliko godina već smanjena u tri navrata i ne može se reći da su novinari agencije dobro plaćeni. Zaposlenici Hine svjesni su da se financiranje agencije treba prilagoditi pravilima Europske unije. No, sigurni smo da ta pravila ne nalažu uništavanje javnog servisa. Zaposlenici Hine svjesni su, također, da u proračunu treba štedjeti. Međutim, ukupno smanjenje proračuna Ministarstva kulture iznosi samo oko 3 posto, dok su Hini davanja smanjena za čak 23 posto, dakle gotovo 8 puta više nego što je prosječno smanjenje proračuna Ministarstva. To nisu mjere uštede, to su mjere uništavanja Hine! Uvjereni da bi se zaustavljanje kreativnog razvoja Hine negativno odrazilo na cijelu hrvatsku medijsku i javnu scenu, podsjećamo na zakonske odredbe koje propisuju da se neovisnost Hine posebno ogleda u njenoj financijskoj samostalnosti. Podsjećamo i da Zakon o Hini propisuje da agencija djeluje po načelima neovisnog, nepristranog i profesionalnog novinsko-agencijskog izvještavanja te da ne smije biti izložena bilo kakvim utjecajima koji bi mogli ugroziti točnost, objektivnost ili vjerodostojnost njezinih informacija. Stoga tražimo da se u 2014. godini financiranje Hine zadrži na ovogodišnjoj razini kako bi se agenciji dalo barem nekakvo tranzicijsko razdoblje za prilagodbu zakonskih rješenja EU-propisima. Tražimo, također, da predstavnici agencije sudjeluju u izradi izmjena postojećeg ili sasvim novog zakona o Hini kojim bi se trajno uredio novi način financiranja agencije i odredio put njezina razvoja, stoji u priopćenju koje potpisuju Bach, predsjednik Radničkog vijeća Hine i Andrej Matijašević, povjerenik Sindikata novinara Hrvatske-podružnica Hina. Poziv Ministarstvu kulture da hitno preispita odluku o smanjenju pet milijuna kuna Hini za 2014. godinu poslalo je i Hrvatsko novinarsko društvo, u priopćenju Zdenka Duke.

HRT ZATVARA DOPISNIŠTVA U BOSNI I HERCEGOVINI

Dva dopisništva HRT-a, u Sarajevu i Mostaru, s prvim danom siječnja iduće godine prestaju s radom. Još jedna je to od posljedica programa restrukturiranja koji je Vlada prihvatila, dok se na posljednjoj novinarskoj tribini nazvanoj Goran Radman na HRT-u: rješenje ili problem, moglo čuti kako ni Nadzorni odbor HRT-a nije upoznat s operativnim planom tog programa. Izjavio je to Dražen Rajković, dok je Sanja Mikleušević Pavić otkrila kako su ljudi u tim dopisništvima doznali za njihovo gašenje na portalima koji su prenijeli HRT-ovo priopćenje. Istovremeno, HRT je raspisao interni natječaj za dopisnike iz Bruxellesa, Washingtona, ali i Sarajeva i Mostara gdje se gase dopisništva. HRT-ovo priopćenje objašnjava to sviješću o važnosti položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini te obećava kako ukidanjem dopisništava te teme nipošto neće biti marginalizirane. Svi će budući dopisnici, osim toga, u HRT-ovoj Akademiji biti multimedijski educirani kako bi, prema novom sustavu, mogli proizvoditi sadržaj na svim platformama, za radio, televiziju i web.

NET.HR ZBOG GOVORA MRŽNJE UKINUO ČITATELJSKE KOMENTARE

Internetski portal Net.hr ukinuo je komentare ispod tekstova ističući da je postalo "gotovo pravilo da komentari služe za izražavanje poremećenih, bolesnih i zadrtih stavova jednog dijela čitatelja".Internetski portal Net.hr ukinuo je komentare ispod tekstova ističući da je postalo "gotovo pravilo da komentari služe za izražavanje poremećenih, bolesnih i zadrtih stavova jednog dijela čitatelja". "Iako smo i prije isključivali komentare pod tekstovima u kojima smo pisali o bilo kojoj manjini – nacionalnoj ili vjerskoj, nečijoj seksualnoj orijentaciji, djeci, pokojnicima... jer smo tu uočili osobito učestale provale vulgarizama i gadosti, to više nije bilo dovoljno", ističu na Net.hr-u objašnjavajući razloge ukidanja čitateljskih komentara. Dodaju kako su svjesni negativnih reakcija svoje odluke zbog tumačenja da je smisao internetskih portala interakcija s čitateljima. No, ta se interakcija, kao naglašavaju u većini slučajeva svela na "provale strašnih uvreda". "Stoga smo smatrali svojom obavezom da kao izdavači, bez obzira na moguću poslovnu štetu, pristojne i konstruktivne čitatelje zaštitimo od nepotrebne agresije kojom su se u velikoj većini slučajeva služili redoviti komentatori i tako usmjeravali rasprave u potpuno pogrešnim smjerovima, često potpuno nevezanima za sam tekst koji se komentira", navode u obrazloženju. Glavni tajnik Hrvatskog novinarskog društva (HND) Vladimir Lulić kazao je da je takva odluka Net.hr-a vrlo hrabar potez. "Zbog komentara koji obiluju šovinizmom, mržnjom i drugim gadostima bilo je nužno nešto napraviti pa čak i na ovako radikalan način. No, puno bi bolje rješenje bilo da su redakcije internetskih portala brojčano i stručno ekipirane pa da mogu filtrirati komentare prije objave", kazao je Lulić.

STYRIA ZAINTERESIRANA ZA SLOVENSKI DNEVNIK VEČER

Pivovarna Laško koja je vlasnik Dela, koje je pak vlasnik mariborske dnevne novine "Večer", prema nalogu slovenske agencije za zaštitu tržišnog natjecanja ponudila je na prodaju ovu dnevnu novinu. Njezini zaposlenici pokušali su se sami natjecati za kupnju novine čija se vrijednost procjenjuje na više od 5 milijuna eura, a sa Pivovarnom Laško dogovoreno je i da im se novena ustupi po duplo nižoj cijeni od 2,5 milijuna eura. Pola tog iznosa pribavilo bi se kreditom banaka, a drugu bi polovicu trebali skupiti članovi zadruge koju su osnovali zaposlenici Večeri. Ipak, nakon što je objavljeno kako bi s prvim danom 2014. svaki član zadruge trebao platiti 10 tisuća eura ako je fizička osoba, a 30 tisuća u istoj valuti ako je tvrtka ili poduzeće, brojni su se zaposlenici ipak povukli. Od njih preko stotinu koji su u početku iskazali interes, tek ih je nešto manje od 30 ostalo zainteresirano za otkup. Večer, naime, ne stoji najbolje i prema nekim procjenama da bi novina poslovala u plusu trebalo bi otpustiti najmanje 40 ljudi. Zaposlenici bi tako morali dizati kredite za otkup novine u kojoj će moguće morati dobiti otkaz. I dok se zaposlenici povlače, za kupnju Večeri je navodno zainteresirana i austrijska Styrija koja strpljivo čeka da vrijednost novine još malo padne.

I BISKUPI POKREĆU TELEVIZIJU

Odbor Hrvatske biskupske konferencije za sredstva društvenih komunikacija priopćio je da se na svom zasjedanju osvrnuo na jednostrano kršenje Sporazuma s HBK od strane HRT-a. Članovi Odbora podržali su zahtjev hrvatskih biskupa koji su, nema ni mjesec dana poručili kako se odredbe Sporazuma koji je još uvijek na snazi moraju poštivati, odnosno kako se Religisjkom programu mora vratiti dokinuta mu autonosmnost i ravnopravnost s drugim programima. Kako piše Novi list slučajno ili ne, članovima odbora predstavljen i projekt 'Laudato TV – naša televizija'. 'Riječ je o pripremama za pokretanje privatne televizije koja će promicati kršćanske i tradicionalne obiteljske vrijednosti te isticati i pozivati na zajedništvo, solidarnost, ljubav prema Bogu, čovjeku, Crkvi i Domovini. Pod imenom Laudato.hr već djeluje news portal. Kako se neslužbeno doznaje, predstavljanje projekta bilo je obavijesnog karatketa. Članovi odbora informirani su o privatnoj inicijativi koja je u početnoj fazi za koju se istražuje tržište i analizira uspješnost sličnih televizijskih prigrama i kanala. S druge strane stva HBK je odavno poznat; biskupi su spremni podržati programe koji promiču kršćanske vrednote, ali novce da bi išta takvog poput televizije financirali, nemaju. Iz kojih bi se izvor a financirala Laudato TV ostaje upit za direktoricu. Portal, primjerice, prima i financijsku potporu za svoj rad.

NOVI LOKALNI PORTAL SA STAVOM

STav je novi informativni portal sa sjedištem u Splitu, a u izdanju udruge Cenzura plus. Uvodnim slovom uredništvo ovoga portala, novinari Mašenjka Bačić i Igor Mušić, najavili su kako se sadržajem neće skrivati iza "floskule objektivnog novinarstva, već će iznositi svoja razmišljanja i sudove nastojeći pritom svoj posao obavljati pošteno i u skladu s novinarskom etikom". Nezavisan od političkih ili ekonomskih interesnih skupina, financiran mahom iz europskih fondova, portal se ne namjerava baviti komercijalnim medijskim sadržajima, a uredništvo sve svoje čitateljice i čitatelje poziva na angažirano djelovanje kroz komentare tekstova i kontakt s redakcijom preko adrese stav@cenzura.hr. STav potražite na adresi stav.cenzura.hr

OTKAZI U GLASU ISTRE

Glas Istre uskoro bi, ostvare li se najave poslodavca, moglo proizvoditi manje od 70 novinara i ostalih medijskih radnika. Još prije nekoliko tjedana sindikalnoj podružnici usmeno je najavljeno da će 33-34 radnika dobiti otkaz, ali za sada o tome nema nikakvog pisanog traga. Ono što se neslužbeno može čuti jest da otkazi neće pogoditi samo redakciju već i popratne službe, prije svega marketing. Iako poslodavac ne navodi ni razloge ni kriterije za smanjenje broja zaposlenih, kao i mnogim drugim poduzećima i šire od medijske djelatnosti, kao krivac se prokazuje sindikat. U ovom slučaju podružnica Sindikata novinara Hrvatske u Glasu Istre i to zbog činjenice da je, sada već prije četiri godine poslodavca tužila zbog otkazivanja Kolektivnog ugovora. Presuda koja je potvrdila da je poslodavac nezakonito otkazao Kolektivni ugovor u toj medijskog kući odavno je pravomoćna, a poslodavac na kapaljku radnicima isplaćuje odštete temeljem presude. Paralelno, cijeli postupak odugovlači žalbama i zahtjevima za reviziju presude. Sve će te troškove u konačnici platiti radnici. Prema neslužbenim podacima radnicima Glasa Istre trebalo bi biti isplaćeno ukupno oko četiri milijuna kuna zbog otkazivanja Kolektivnog ugovora. No, trošak bi mogao biti i veći jer cijeli postupak još nije okončan. Naime, sindikat je naprije pokrenuo pilot tužbe za koje su presude sada pravomoćne, a nakon toga su i svi ostali zaposlenici tužili poslodavca. Najavljeni otkazi u Glasu Istre vjerojatno su i posljedica reorganizacije koju poslodavac planira provesti. Tako se planira objedinjavanje pratećih službi Novog lista, Glasa Istre i Zadarskog lista. Primjerice, imali bi zajednički marketing. Plan je, kako se može čuti, i da se Glas Istre prelama u Novom listu čijim bi se tekstovima i punila glavnina istarskog i zadarskog dnevnika. Obiteljsko poslovanje tri dnevnika, pak, i dalje stvara ogroman financijski teret Novom listu koji samo od Glasa Istre za tiskanje potražuje gotovo sedam milijuna kuna. Tako uprava Novog lista kasni i s isplatama otpremnina radnicima koji su se početkom ljeta dobrovoljno javili da žele otići iz poduzeća uz poticajnu otpremninu. A iako je poslodavac kreditom osigurao sredstva za isplatu otpremnina, zbog nedostatka novaca, s radnicima se dogovorio o obročnoj isplati otremnina.

KOLEKTIVNI PREGOVORI U GLASU SLAVONIJE

Podružnica Sindikata novinara u Glasu Slavonije zajedno s podružnicom Sindikata grafičara, napokon bi 21. studenog trebala otpočeti pregovore s poslodavcem o novom Kolektivnom ugovoru na razini te medijske kuće. Iako je kolektivni u Glasu Slavonije odavno istekao, poslodavac je postupao temeljem njegovih odredbi jer je rješenja iz kolektivnog ugradio u Pravilnik o radu. Sindikati, pak, još od proljeća pokušavaju poslodavca dovesti za pregovarački stol. Približavanje datuma otvaranja pregovora, popraćeno je najavama o višku radnika i u toj medijskoj kući. Neslužbene informacije kazuju da bi otkaze moglo dobiti 30-tak od trenutno 170 radnika u dnevnoj novini i tiskari.

VIŠNJI BITI NAGRADA ZA PROMICANJE PRAVA DJETETA

Višnja Biti je ovogodišnja je dobitnica Nagrade za promicanje prava djeteta za iznimna postignuća u zaštiti dobrobiti, prava i interesa djece 2013. godine. Nagradu joj je dodjelila potpredsjednica Vlade i ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić. Višnja Biti je radijska i televizijska novinarka i urednica, a prepoznata je zagovarateljica i promicateljica prava djeteta u brojnim područjima života djece te je još kao studentica 1975. godine pokrenula emisiju "Zašto tako" koja se emitira i dan danas, dakle već 38 godina. Višnja Biti rođena je u Zagrebu gdje je završila osnovnu i srednju školu te diplomirala na Filozofskom fakultetu smjer komparativna književnost i filozofija. Kao studentica počela je surađivati u Obrazovnom i dječjem programu tadašnjeg Radio Zagreba te se po završetku studija tamo zapošljava i do danas radi. Pored emisije "Zašto tako", Višnja Biti na Prvom programu Hrvatskog radija radi i emisiju "Savjetovalište". Ova je emisija namijenjena roditeljima i učiteljima, koji u prvom redu, brinu o odgoju i obrazovanju djece. "Savjetovalište" je emisija u kojoj se vrlo konkretno i stručno odgovara na pitanja roditelja, odgajatelja i nastavnika. Odgovaraju liječnici, psiholozi, pedagozi, sociolozi i drugi stručnjaci, ovisno o tome o kojem je problemu riječ. Namjera je autorice i urednice da se o temama odgoja, obrazovanja i zdravlja govori na jednostavan i svima razumljiv način. Odluci o dodjeljivanju nagrade za životno djelo za promicanje prava djeteta Višnji Biti značajno su pridonijele preporuke UNICEF-a, Agencije za odgoj i obrazovanje, Pravobraniteljice za djecu, Pravnog fakulteta u Zagrebu, Plavog telefona, Hrabrog telefona, Foruma za slobodu odgoja, Hrvatskog filmskog saveza, Hrvatskog novinarskog društva, Psihološkog centra TESA i Školske knjige.

IZ RADA HND-a i SNH

HND I SNH: STOP PRITISCIMA - ZAŠTITIMO NOVINARSTVO

Ovaj su apel povodom Europskog dana obrane novinarstva na konferenciji za tisak uputili Zdenko Duka, predsjednik HND-a i Anton Filić, predsjednik SNH-a nabrajajući koliko se tiskanih izdanja zadnjih godina ugasilo i koliko novinara završilo na burzi. Zbog stalnog straha za posao, pa i za budućnost medija u kojem rade, novinari su primorani na brojne kompromise. "Novinari su pod pritiskom u privatnim ali i javnim medijima. Osporava im se pravo izbora urednika dok im se s druge strane ne dozvoljava da pišu išta protiv najvećih oglašivača, naručuju im se PR teme, a veliki je broj i tužbi u kojima ljudi u sudskim procesima tuže novinare koji su im objavili inicijale", istaknuo je Duka napominjući kako je zadatak HND-a i SNH zaštititi ovim okolnostima ugroženu novinarsku etiku. Zadatak, međutim, nije nimalo lagan ako se uzme u obzir kako HND i dalje bezuspješno traži izmijene Kaznenog zakona, a ni po pitanju novih medijskih zakona stvari se ne odvijaju ništa brže. Koliki je stvaran broj nezaposlenih novinara može se tek nagađati jer nisu svi registrirani na burzi, rekao je Anton Filić napominjući kako budućnost ne obećava da će biti bolja s EPH u predstečajnoj nagodbi i najavama kako bi u Glasu Istre moglo doći do vala otpuštanja. "Pregovori o nacionalnom kolektivnom ugovoru pokazali su kako poslodavci novinarima ne žele osigurati ni minimalna radnička prava, a kolektivni ugovori koji su ostali u nekim redakcijama jednako tako ne funkcioniraju", istaknuo je Filić koji ipak najavljuje novu inicijativu u pregovorima oko nacionalnog kolektivnog ugovora s poslodavcima. Preostala dva moguća rješenja su ili opći nacionalni kolektivni ugovor koji bi štitio osnovna radnička prava, ili pak globalni kolektivni ugovor za medijske djelatnike, ako ne na svjetskoj, ono bar na razini svih država članica EU.

OGRANAK HND-a NA HTV-u PROTIV ŠPRAJCOVE SMJENE

Ogranak HND-a na HTV-u oštro prosvjeduje protiv još jedne skandalozne odluke Ravnateljstva i programskog vodstva HRT-a – smjene rukovoditelja Informativnog medijskog servisa /IMS/ Zorana Šprajca. Naime, njega su, valjda uvjereni u njegove organizacijske i programske kvalitete, na to mjesto imenovali ravnatelj programa HRT-a Goran Rotim i glavni ravnatelj HRT-a Goran Radman. Sada, nakon samo 5 mjeseci, donose odluku o smjeni, pa se pitamo, gdje je tu njihova odgovornost? Naime, razlozi zbog kojih je smijenjen Zoran Šprajc mogli bi se primijeniti i na one koji su takvu odluku donijeli, jer su oni generatori kaosa i to na sva četiri kanala javne televizije. Svatko tko imalo poznaje stanje unutar IMS-a zna kako za određene procese treba vremena, ali i da se oni provode prema parametrima koje je sa svojim timom postavio upravo Goran Radman! Upravo su te "zadaće i ciljevi" doveli do potpune dezorganizacije unutar novog sustava nazvanog "IMS". Gdje je onda odgovornost glavnog ravnatelja HRT-a Radmana i ravnatelja programa HRT-a Rotima, koji su odobrili implementaciju sustavu koji, niti na jednoj razini, kako navode u priopćenju o smjeni Zorana Šprajca, - "nije dao pozitivne i brze učinke" – a zove se IMS? Upravo je smijenjeni Zoran Šprajc dobio najveći broj glasova zaposlenika HRT-a u legalnoj proceduri koju je proveo glavni ravnatelj HRT-a Goran Radman. Podsjetimo Goran Rotim takvu aklamacijsku potporu kolega nije dobio /nego Marija Nemčić/ - pa je na svoju funkciju imenovan odlukom glavnog ravnatelja HRT-a Radmana, stoji u priopćenju Ogranka HND-a na HTV-u, koji potpisuje predsjednica Elizabeta Gojan.

TRIBINE HND-a: TEMATSKE SJEDNICE O POLOŽAJU NOVINARA I RADMAN RJEŠENJE ILI PROBLEM

Koliko ima nezaposlenih novinara, kolika je prosječna plaća novinara u Hrvatskoj, koliko je stalno zaposlenih novinara, ova je pitanja slobodna novinarka Marijana Matković, moderatorica prve novinarske tribine u novoj sezoni, postavila sudionicima otvarajući temu o saborskom Odboru za informiranje, informatizaciju i medije. Prvo pitanje o tome koje medije prate diskusiju je svrnulo na prigovore djela govornika iz redova zastupnika u Saboru o načinu na koji novinari prate rad ovoga tijela. To je način na koji se Sabor i Odbor i inače bave medijima, zaključila je Slavica Lukić, svrate priču na to kako je Sabor zastupljen u medijima. "Zastupnici ne razumiju u čemu mi radimo, s čime se suočavamo i što su temeljni problemi hrvatskih medija. Jasan primjer je rasprava o sniženju PDV-a na kojoj se lomilo koplja oko 25 tisuća riječi, a redakcijske statute nitko nije ni spomenuo. Zapitajte se što se događa sa statutima, ima li redakcija snage u ovoj situaciji da sama nadzire njihovo ispunjavanje. Danas kad novinare više nitko ništa ne pita, a urednici su postali menadžeri i transmisija nečeg drugog a ne javnog interesa », vratila je Slavica Lukić diskusiju na pravi kolosijek i zaslužila pljesak publike. Odbor je, zaključili su saborski zastupnici na tribini, prilično bespomoćan jer ni zakoni se ne donose u Saboru koji je postao birokratizirani privid demokracije. "Odbori su inače zamišljeni kao tehnička podrška zakonodavstvu i rade kad dobiju zakon ili nalog, što ne ispunjava ulogu Odbora", složio se Josip Kregar napominjući kako bi se za tematske sjednice ipak trebalo pronaći prostora. Predsjednik Obora Branko Vukšić najavio je nakon tematske sjednice o HRT-u i nove, a među temama budućih tematskih sjednica otvorenih za javnost trebale bi se naći teme medijske strategije i medijskog zakonodavstva, pitanje nadzora i sankcija za medijske zakone, položaj novinara, i pitanje vlasnika medija. Na drugoj tribini održanoj u srijedu 20. studenog Goran Radman na HRT-u: Rješenje ili problem brojni su pozvani izlagatelji, među kojima i Šime Lučin, član saborskog Odbora za medije, najprije pristali doći na tribinu, no potom i odbili kad su vidjeli njezin naziv. Pored toga, iako je tribina organizirana na molbu novinara HRT-a da se o javnom servisu ponovo progovori, na prste jedne ruke moglo se prebrojati HRT-ovce koji su sjedili u publici. Među HRT-ovcima koji su se usudili naći među izlagateljima na tribini ovakvoga naslova sjedila je Sanja Mikleušević Pavić u funkciji zamjenice predsjednice HND-ovog ogranka na HTV-u. "Od Radmana se kada je dolazio puno očekivalo, ali niti jedan od temeljnih problema HRT-a nije riješen. od netransparentnosti u poslovanju do hiper produkcije sadržaja za četiri programa s istim brojem ljudi i lošom logistikom te preustrojem u kojem se više ne zna tko o čemu odlučuje i za što je odgovoran. Istovremeno prisutna je i hiper produkcija funkcija", odgovorila je Mikleušević na pitanje voditelja tribine Saše Vejnovića, novinara forum.tm-a, da opiše situaciju na javnom servisu.

IZ SVIJETA I REGIJE

PETICIJA PROTIV DOŽIVOTNE ROBIJE ZA TURSKE NOVINARE

Europska federacija novinara (EFJ), šokirana odlukom suda u Turskoj koji je četvero novinara osudio na doživotnu robiju zbog toga što su obavljali svoj posao na način koji se nije sviđao vlastima. Podršku ovoj akciji možete dati sljedeći 6 koraka među kojima je prvi slanje e-mailom peticije koju ćete pronaći ovdje https://avaaz.org/en/petition/Justice_for_Journalists_in_Turkey/ svim svojim kontaktima. Drugi je dijelljenje linka na socijalnim mrežama facebook i twitter gdje je peticija postavljena, treći je objavljivanje internetskog oglasa koji možete skinuti ovdje http://www.flickr.com/photos/94622834@N04/10851420814/lightbox/ Ili flajera koji možete skinuti s linka http://www.flickr.com/photos/94622834@N04/10851281245/lightbox/ sve kako bi što više ljudi doznalo za ovu kampanju i u nju se uključilo. Više informacija potražite na linku http://europe.ifj.org/en/pages/turkey-campaign-set-journalists-free

BEZ SLOBODNIH NOVINARA NEMA SLOBODNIH MEDIJA

Bez slobodnih novinara nema slobodnih meidja, zaključio je to srpski ministar kulture Ivan Tasovac na zajedničkoj sjednici Odbora za medije srpske Skupštine i Pododbora Parlamentarne skupštine Vijeća Europe za medije i informiranje. Govoreći o novim medijskim zakonima koji bi se početkom iduće godine trebali naći u Skupštini Tasovac je izjavio kako ne spada među one koji vjeruju da će se povlačenjem države iz vlasništva osigurati sloboda medija. Novi medijski zakoni, naime, predviđaju povlačenje države iz svih medija osim javnih servisa, a razmišlja se i o privatizaciji agencije Tanjug. "Slobodni mediji mogući su samo u društvu koje cijeni i adekvatno nagrađuje medijske poslanike", rekao je Tasovac na sjednici gdje se založio i za istraživanje socijalnog položaja novinara kojim bi se utvrdilo kolika su minimalna mjesečna primanja koja bi novinarima omogućila slobodan rad u skladu s odgovornom funkcijom koju obavljaju. Prosječna plaća novinara u Srbiji posljednjih je godina manja od 300 eura mjesečno.

CILJ SU ODGOVORNI I PROFESIONALNI MEDIJI

Stalna edukacija novinara i sankcioniranje medija jedini su način stvaranja odgovornih i profesionalnih medija, poručili su sa skupa u Tuzli sudionici treninga za novinare i urednike "Implementacija etičkih i profesionalnih standarda u okviru postojećih uredničkih politika". Težnja senzaciji i žutilu, prevelik broj medija, "divlji" portali, loš položaj novinara, samo su neki od problema o kojima su razgovarali sudionici ovog treninga. "Tokom prošle godine u 46 posto tekstova na naslovnoj strani tiskanih medija u BiH pojavljuju se djeca što upućuje na senzacionalizam. U 79 odsto slučajeva ostavljena je mogućnost komentara na te tekstove. Senzacija podrazumijeva istupljivanje kritičke oštrice javnosti, stvaranje straha, manupalaciju i skretanje pažnje sa suštinskih stvari . Cilj je neznanje. Treba insistirati na stalnoj edukaciji novinara jer nekad teže senzaciji iz neznanja", kazala je profesorica Vedada Baraković. Veliki problem je i neuređeno medijsko tržište. "U maloj zemlji sa malim tržištem na stotine medija se takmiče za gledanost i oglašivače. To je prljava utakmica. Tad na periferiji ostaje profesionalnost", istakla je ona. Sudionici treninga složili su se da posebnu pažnju treba posvetiti suzbijanju govora mržnje u medijima. "Govor mržnje je neizlječiva bolest koja se može kontrolirati sankcijama. Govor mržnje je od nacionalne netrpeljivosti evoluirao u političku i spolnu netrpeljivost i negiranje zločina. O ovoj temi treba da se priča u školama kako bi se preventivno djelovalo", kazao je profesor Enes Osmančević. Sudionici treninga istaknuli su da je neophodno adekvatno sankcioniranje medija koji krše etički kodeks kako bi se sačuvala profesionalnost i dostojanstvo profesije.

MILAN ĆULIBRK NOVI GLAVNI UREDNIK TJEDNIKA NIN

NAPAD HAKERA NA RADIO SLOBODNA EUROPA

EUROPSKA NOVINARSKA NAGRADA

NOVINARSKE STIPENDIJE