HND-SNH Info

Newsletter 10

Siječanj 2014.
HND-SNH Info

IZDVAJAMO

- HRT UKIDA DOPISNIŠTVA
- DUBRAVKO MERLIĆ NA ČELU INFORMATIVNOG KANALA N1
- PREPOLOVLJENA REDAKCIJA NET.HR-a
- U SLOBODNOJ DALMACIJI PLAĆE SMANJENE ZA 10 POSTO
- NEIZVJESNOST ZA ZAPOSLENE U GLASU ISTRE SE NASTAVLJA
- 24 SATA KRENUO U AGRESIVNU PRODAJU NA TISKU
- VELIKA BRITANIJA U DRUŠTVU ZEMALJA KOJE GUŠE SLOBODU GOVORA
- CRNOGORSKI MEDIJI U ZNAK PROTESTA ZATAMNILI STRANICU
- STIPENDIJE ZA NOVINARE

MEDIJSKA SCENA

HRT UKIDA DOPISNIŠTVA

HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA ukida 11 dopisništava u Hrvatskoj. Odluke stupaju na snagu od 1. srpnja do 1. kolovoza 2014. godine. Trebala bi biti ukinuta dopisništva Karlovac, Koprivnica, Krapina, Nova Gradiška, Sisak, Virovitica, Metković, Gospić, Požega, Slavonski Brod, Županja, a 51 zaposlenik među kojima i brojni novinari ostaju bez posla. Sa HRT-a je stiglo i objašnjenje tog postupka: "Proces restrukturiranja HRT je nužan, već je započeo i podrazumijeva brojne promjene u organizacijskom smislu. Glavni cilj restrukturiranja HRT je što prije, a najkasnije do 2017. osigurati efikasno poslovanje čiji operativni poslovi neće prelaziti 95 posto ukupnih prihoda, da bi se omogućio održivi razvoj i kontinuirano unapređenje javne vrijednosti koju nudi multimedijski servis. Plan restrukturiranja HRT-a, prihvaćen od strane Vlade RH obuhvaća sve organizacijske segmente HRT-a, koji će se provoditi u etapama. Neće se ukinuti poslovi koji se sada obavljaju u dopisništvima, već će se promijeniti organizacija rada, zahtjevi stručnosti obavljanja tih poslova i tehnologija. Ukidanju dopisništava će prethoditi raspisivanje natječaja za dopisnike,a do natječaja svi zainteresirani za ta mjesta proći će obuku nakon koje će biti osposobljeni za obavljanje zadataka u skladu sa zahtjevima suvremene multimedijske tehnologije. Čitava RH i dalje će biti pokrivena od strane HRT-a, a gledatelji neće niti u kojem trenutku biti zakinuti za sve relevantne informacije, kako nacionalnog, tako regionalnog i lokalnog karaktera. Što se tiče zaposlenika koji neće proći na natječaju za dopisnike, razmotrit će se mogućnost zaposlenja ili osposobljavanja za rad na drugim poslovima-. Hrvatsko novinarsko društvo i Sindikat novinara Hrvatske pak drže da se radi o neobjašnjivoj odluci glavnog ravnatelja HRT-a te smatraju da je skandalozno da su tu vijest (kao i kolege u Sarajevu i Mostaru) saznali iz medija . - Dopisništva HRT-a neovisno o veličini, krvotok su i dragocjeni resurs HRT-a koji od prije 13 mjeseci emitira na četiri televizijska kanala, a četvrti je informativni. Tim je nelogičnija odluka Ravnateljstva da se poveća proizvodnja a smanjuju kapaciteti za nju. Ova je odluka štetna za HRT kao javni nacionalni servis koji i Ugovorom s Vladom RH ima velike obveze u regionalnom programu. Zaposlenici manjih dopisništava, među njima i novinari, uz dnevni informativni program su temelj proizvodnje programa za mnoge cijenjene i gledane emisije, kao More, Plodove zemlje, Regionalni Dnevnik, županijske panorame, Manjinski mozaik, Dobro jutro Hrvatska, Prizma, Mir i dobro, Hrvatska uživo, Vijesti iz kulture itd. Namjera da se ugase mala dopisništva i umjesto njih, ostavi jedan čovjek koji bi trebao biti i novinar, snimatelj i montažer - itekako će utjecati na buduću kvalitetu i kvantitetu izvještavanja s područja koja su dopisništva do sada pokrivala . Uz ostanak istih programskih zahtjeva koje HRT ima prema Zakonu o HRT-u i prema Ugovoru s Vladom, teritorijalno velika područja (primjerice Liku, Podravinu, zapadnu Slavoniju, Banija i Kordun, dolinu Neretve), vrlo teško će moći pokrivati veći RTV centri. Nisu Hrvatska samo Zagreb i regionalni centri. Teško će biti izvijestiti o dnevnim događajima za potrebe mnogobrojnih dnevnih informativnih emisija a onda će emisije Religijskog, Znanstvenog, Kulturnog, Mozaičnog, Sportskog i Zabavnog programa koje su se umnogome oslanjale na višeminutne reportaže, priloge i izvještaje ostati bez vrlo važnih dijelova sadržaja na kojima temelje višegodišnju kvalitetu. Osim toga, zaslužuju li pretplatnici HRT-a iz manjih mjesta da zbog ove dvojbene odluke ostanu bez mogućnosti da se i o njihovim problemima i sudbinama govori na nekom od programa HRT-a? Takozvani proces restrukturiranja na HRT-u itekako je potreban, ali HND i SNH žele i ovog puta upozoriti na potrebu da se zaštite novinari i ostalo kreativno osoblje koje proizvodi cjelokupni program. No kako se čini - oni su prvi na listama za otpust. No, zato javnost nikad nije dobila točan odgovor koliko je novih ljudi zaposleno u različitim stručnim službama tzv. Bloka 30. HRT postoji zbog programa, zbog gledatelja i nezamjenljive funkcije javnog medijskog servisa za informiranje građana i za cjelokupnu hrvatsku kulturu i društvo. Stoga apeliramo na jasno i transparentno obrazloženje ove odluke Ravnateljstva koja je zbog pitanja koje otvara malo kome jasna, stoji u zajedničkom priopćenju koji potpisuju za Izvršni odbor Ogranka HND-a pri HTV-u Sanja Mikleušević Pavić, predsjednik HND-a Zdenko Duka i predsjednik SNH Anton Filić.

NEIZVJESNOST ZA ZAPOSLENE U GLASU ISTRE SE NASTAVLJA

Podružnica Sindikata novinara Hrvatske u Glasu Istre ovih dana nastavlja pregovore s Upravom poduzeća nastojeći osporiti odluku kojom je koncem studenog prošle godine najavljena namjera otpuštanja 33 radnika. Iako je tada uprava najavila kako će postupak otpuštanja radnika biti dovršen do 10. siječnja, to još nije formalizirano. Sindikalna podružnica osporava kriterije za utvrđivanje liste tehnološkog viša u redakciji Glasa Istre. No, izrazili su i spremnost da se razgovara o daljnjem smanjenju plaća kako bi se sačuvala radna mjesta. Vlasnik tog dnevnika na to ne pristaje, odnosno u pregovorima sa sindikatom iznosi dodatne uvjete pod kojima bi se eventualno moglo spriječiti otpuštanje. Osim smanjenja plaća, tako traži i da se obustave sudski sporovi pokrenuti nakon što je prije nekoliko godina otkazao kolektivni ugovor u toj novinskoj kući. Traži i da mu radnici kojima su već isplaćene odštete taj novac vrate. Kada bi se to dogodilo, bio bi to presedan. Trošak nezakonitog otkazivanja kolektivnog ugovora iznosi oko četiri milijuna kuna. Upravo je to jedan od argumenata kojeg je poslodavac iznio u svojoj najavi namjere otpuštanja 33 radnika. Dio radnika već je utužio svoja potraživanja, a dio radnika tek sada pokreće postupak. I oni koji to nisu namjeravali napraviti pokrenuli su sporove u zadnjih nešto više od mjesec dana od kada je namjera otpuštanja objavljena. Sindikat, međutim, neće pristati na uvjete koje poslodavac podstavlja tim više jer je iz razgova jasno da bi se u tom slučaju otpuštanja tek odgodila za neko vrijeme. Stoga se predviđa kako bi tijekom ožujka uprava Glasa Istre najavljenju namjeru smanjenja broja zaposlenih mogla početi ostvarivati.

PREPOLOVLJENA REDAKCIJA NET.HR-a

Restrukturiranje redakcije portala net.hr koji je 2012. godine poslovao s gubitkom većim od 5 milijuna kuna ostavila je gotovo prepolovljenu redakciju. Osim pet stalno zaposlenih, otkaz ugovora o suradnji dobilo je i 6 stalnih honorarnih suradnika i dvoje kolumnista. Onima koji su pak ostali raditi plaće su smanjene za 40 do 50 posto. Dvoje stalno zaposlenih novinara odbilo je potpisati takav, izmijenjeni ugovor. Prihodi tvrtke Adriatic Media, prema godišnjem izvješću, u 2012 su bili manji za dva milijuna kuna u odnosu na prethodnu godinu, a odluci o rezanju troškova prethodila je dubinska analiza Styrije. Prema informacijama koje nije bilo moguće i službeno provjeriti, u redakciji je tako ostalo 18 novinara.

24 SATA KRENUO U AGRESIVNU PRODAJU NA TISKU

Pad prodaje tiskovina i izdavači i Tisak pokušavaju prevladati na različite načine. Zadnji potez napravio je dnevni list 24 sata koji je s Tiskom ugovorio agresivniji oblik prodaje svojih novina. Tako su zaposlenici najveće distribucijske mreže u Hrvatskoj prve dane 2014. godine svakom kupcu na kioscima morali ponuditi kupnju 24 sata koje su za tu prigodu uključivali detoksikacijski program kojim bi se građanima olakšalo prevladavanju postblagdanskog mamurluka. Ne znamo koliko je izravna prodajna akcija uspjela, ali prema procjenama Hrvatske gospodarske komore u 2013. godini, koje smo objavili zadnjem lanjskom broju HND-ovog glasila Novinar, očekuje se da su u tonama papira dnevne novine zabilježile pad prodaje od 7,5 posto. Gledano po otisnutoj količini tiskovina, taj je postotak manje uznemirujući, ali još uvijek alarmantan i doseže 5,6 posto. S tjednicima, dvotjednicima i mjesečnicima situacija je bolja kada se pogleda količina tiskanog papira. U 2013. trebala bi biti niža tek 2,7 posto u odnosu na 2012. godinu, ali zato u broju proizvedenih komada pad iznosi 12 posto. Međutim, u 2011. godine ukupno je prodano 218,4 milijuna primjeraka novina i časopisa koji izlaze najmanje četiri puta tjedno (kako su klasificirani), u 2012. 193,8 milijuna komada, dok su očekivanja za 2013. godinu tek 183 milijuna komada. Stanje nije puno bolje niti s novinama i časopisima koji izlaze manje od četiri puta tjedno (tjednici, dvotjednici i mjesečnici) koji su sa 310,2 milijuna podataka u 2011. godini pali na 296,2 milijuna u 2012. godini i očekivanih 260,8 milijuna u 2013. godini.

EPH TRAŽIO PRODULJENJE PREDSTEČAJNE NAGODBE

Nije to ništa neobično, uvjerava predstečajna upraviteljica Davorka Huljev koja je objasnila kako su protekli praznici vjerojatno usporili pregovore s vjerovnicima kojima izdavački div duguje novac. Istovremeno, u medijima se pojavila informacija da je EPH, točnije njegova tvrtka Europa Digital, zainteresirana za kupnju portala net.hr. Ovaj, jedan od prvih internetskih portala u Hrvatskoj, lani je namjeravala kupiti Styria koja je, nakon dubinske analize poslovanja net.hr-a od tog posla odustala. No, kako je u međuvremenu došlo do restrukturiranja portala te je smanjen broj zaposlenih i troškovi za plaće, tako je i tržišna pozicija net.hr-a sada bolja nego što je bila lani. Usprkos gubicima iz prethodne godine, naime, radi se o internetskom mediju koji godinama drži poziciju jednog od tri najposjećenija portala prema Gemiusu. Inače, jošjedna zanimljivost stiže iz Europapress holdinga, a tiče se odnosa te kompanije s s Agrokorom Ivice Todorića, o čemu se o kuloarima puno priča, a zapravo malo zna. Jedan od prvih izravnih dokaza umiješanosti najveće hrvatske tvrtke s jednim od najvećih domaćih izdavača ovih dana dobili su svi oni kojima je ponuđena pretplata na poslovni mjesečnik Forbes. Uz ponudu za pretplatu potencijalnim kupcima ponuđen je i letak Konzuma s mogućnošću povoljnije kupnje. Inače, sudbina tog mjesečnika donedavno je bila upitna kao i cijelog holdinga, budući da je istekla licencija koja ju EPH imao, ali već sama ponuda Forbesa na pretplatu govori da će najpoznatiji svjetski poslovni časopis nastaviti s izlaženjem, barem u Hrvatskoj.

DUBRAVKO MERLIĆ NA ČELU INFORMATIVNOG KANALA N1

Dubravko Merlić imenovan je direktorom programa za Hrvatsku novog regionalnog informativnog kanala N1 osnovanog u suradnji s globalnim partnerom, kompanijom Turner Broadcasting System Europe Limited. Kako se radi o matičnoj kompaniji CNN Internationala, N1 je i ekskluzivni partner CNN-a za regiju. Novi TV kanal trebao bi početi s emitiranjem ove godine i to iz tri produkcijska centra u Sarajevu, Beogradu i Zagrebu. Direktorom programa za BiH imenovan je Amir Zukić, glavni urednik regionalne direkcije turske novinske agencije Anadolija za Balkan, dok je za direktora programa u Beogradu izabran Jugoslav Čosić, urednik i voditelj televizije B92. Nije poznato na kojim će se platformama program nove televizije moći gledati, a prema Merlićevim riječima, još uvijek se ne mogu doznati niti podaci o tome koliko će novih radnih mjesta za novinare biti otvoreno na televiziji koja "točnim, brzim i atraktivnim vijestima namjerava privući gledatelje da gledaju i vjeruju našem kanalu", kako je u priopćenju izjavio Dubravko Merlić. "Ne mogu vam za sada dati više informacija jer ovdje nema 'soliranja', svako obraćanje javnosti mora biti regionalno koordinirano", objasnio je ovaj poznati televizijski urednik i novinar.

U SLOBODNOJ DALMACIJI PLAĆE SMANJENE ZA 10 POSTO

Potvrđena sudska presuda kojom je Slobodna Dalmacija dužna isplatiti milijunski iznos tvrtki Jadrantekstil u stečaju - što je u stvarnosti dug još iz 1995. godine prema Miroslavu Kutli, kojega je u stečajnom postupku preuzeo Željko Kerum - direktan je povod linearnom smanjenju plaća svim radnicima splitske novinske kuće za 10 posto. Primanja svih zaposlenika umanjena su već od plaće za prosinac prošle godine, i to uz pristanak Radničkog vijeća i Sindikata novinara koji djeluje u Slobodnoj. Procijenjeno je da 'u ovako bezizlaznoj situaciji to predstavlja najmanje zlo': smanjenjem plaća, naime, namaknut će se oko 30 posto novca za podmirenje duga prema Kerumu, a preostalih 70 posto novine će morati pronaći uštedama u tekućem poslovanju. Da se nije pristalo na ovaj potez, splitske novine teško bi izbjegle stečaj ili osnivanje nove tvrtke, na koju bi bio prebačen samo dio zaposlenika.. Točan iznos Kutlinih (odnosno Kerumovih) potraživanja nije javno objavljen, ali neslužbene procjene govore da u dva odvojena procesa i zajedno sa zateznim kamatama ona iznose čak 27 milijuna kuna. Uprava Slobodne Dalmacije i dalje pokušava postići dogovor sa stečajnim upraviteljem Jadrantekstila kako bi se dug podmirio u više mjesečnih rata. Radničko vijeće i Sindikat ipak nisu pristali na bezuvjetno smanjenje primanja: novac koji će tvrtka na ovaj način uštedjeti može biti potrošen samo na provođenje sudske odluke, a uskrata dijela plaće trebala bi trajati najviše godinu dana.

NAKON SINDIKALNE PRIJETNJE MIR SE VRATIO U SD PRINT

DVA DANA BLOKADE RAČUNA U NOVOM LISTU

Riječki dnevnik Novi list u novu poslovnu godinu ušao je s novim iskustvom. Po prvi puta u povijesti tog dnevnika poslovni račun je na dva dana blokiran zbog čega je kasnila isplata prvog dijela plaće radnicima. Kratkotrajna blokada zbog dugovanja Poreznoj upravi posljedica je ne toliko loših poslovnih rezultata Novog lista koliko dugovanja Glasa Istre i Zadarskog lista, dviju novinskih kuća koje su kao i dnevnik iz Rijeke u vlasništvu Alberta Faggiana. Kako se može čuti, dugovanja dviju novinskih kuća Novom listu premašila su sedam milijuna kuna. Radnike Novog lista posebice zabrinjava činjenica da Uprava poduzeća ne poduzima korake kako bi dugovanja naplatila, već se tekuće poslovanje nastoji održati novim kreditnim opterećenjima. Zbog toga sindikati koji djeluju u Novom listu razmišljaju o akcijama koje će u narednom periodu pokrenuti.Već su ranije sindikati tražili intervenicju inspektora rada koji su potvrdili da se u Novom listu krše odredbe koletivnog ugovora. Naime, Uprava više od dvije godine krši rokove za isplatu plaće te je protivno odredbama kolektivnog ugovora isplaćuje u dva djela.

KOLEKTIVNI PREGOVORU U GLASU SLAVONIJE

NOVI ČASOPIS ZA MLADE CRNO BIJELI SVIJET

IZ RADA HND-a i SNH

POZIV UREDNICIMA I NOVINARIMA DNEVNO.HR DA UVAŽAVAJU PROFESIONALNE STANDARDE

Središnji odbor Hrvatskog novinarskog društva želi upozoriti urednike i novinare portala Dnevno.hr i javnost da su neki prilozi tog portala huškačke naravi i takvi mogu ugroziti i neopravdano stvoriti brojne neugodnosti onima o kojima novinari portala pišu. Napadi i uvrede tog portala i u manjoj mjeri tiskanog tjednika "7Dnevno" na račun pojedinaca, udruga i društvenih skupina koji ne dijele njihov konzervativno desničarski svjetonazor vraćaju nas u devedesete godine i nerijetko srozavaju kulturu javnog komuniciranja na razinu govora mržnje ratnog i poratnog Slobodnog tjednika te Imperijala. Znatan dio sadržaja Dnevno.hr proizveden je mimo pa i protivno profesionalnim novinarskim načelima prema kojima u tekstovima moraju biti iznesene provjerene činjenice i argumenti, a ne diskvalifikacije. Mete tih diskvalifikacija i huškačkih tekstova često se s razlogom osjećaju ne samo nelagodno nego i ugroženo. Često su mete tih tekstova naše kolegice i kolege novinari, kako iz tiskanih tako i iz elektroničkih medija. Naravno da progon i reket ne smiju biti cilj posla koji pretendira da bude novinarski. Smatramo da tako portal Dnevno.hr nerijetko zloupotrebljava medijski prostor za rabote protivne temeljnom smislu i zadaćama novinarstva. Naravno i u mnogim drugim medijima u hrvatskom medijskom prostoru, i lijevog i desnog svjetonazora, ima pojava neprofesionalizma, netolerancije i očigledne pristranosti ali ipak ne toliko kao na portalu Dnevno.hr. U predvečerje referenduma o braku objavljen je sramotni prostački tekst koji je teško vrijeđao privatnost petnaestak javnih osoba, velikom većinom žena, uključenih u "Kampanju protiv" pod naslovom: "Ovi ljudi raz*ebali su svoje živote i tuđe obitelji, a uređivali bi nam Ustav i pozivaju građane da glasaju protiv". Inače, Dnevno.hr ima i svoju srpsku inačicu - Dnevno.rs. te u BiH Dnevno.ba. Dnevno.rs, potpuno identičnog grafičkog izgleda, ne objavljuje naravno antisrpske tekstove kao njihov hrvatski blizanac, nego baš suprotno, hrani negativne stereotipe o Hrvatima. Ista ekipa na istom poslu u kojem - jedna iz hrvatskog a druga iz srpskog kuta - ne preza niti od poticanja mržnje. HND poziva nakladnika, urednike i novinare Dnevno.hr da uvažavaju novinarske standarde i novinarske alate i da etično i maksimalno profesionalno rade novinarski posao.

NATJEČAJ ZA NAJBOLJE NOVINARSKE RADOVE

IZ SVIJETA I REGIJE

VELIKA BRITANIJA U DRUŠTVU ZEMALJA KOJE GUŠE SLOBODU GOVORA

Delegacija World Association of Newspapers (WAN-IFRA) održala je u srijedu, 15. siječnja, seriju sastanaka u sklopu misije za slobodu medija u Velikoj Britaniji. Prethodne takve misije održavale su se zemljama poput Etiopije, Kolumbije, Libije, Tunisa, Ukrajine, Azerbajdžana... Ovo je prva koja se tiče Velike Britanije. Misija je organizirana kao rezultat zabrinutosti zbog vladine Kraljevske povelje (Royal Charter) na medijsku regulativu i načina na koji se postupalo vezano za otkrića koja je o državnom nadzoru objavio Guardian. Vodstvo WAN-IFRA objavilo je kako ima namjeru istražiti sve elemente koji prijete ugroziti položaj Velike Britanije kao bastiona slobode medija jer bi to moglo imati značajne negativne posljedice za medijske slobode diljem svijeta. "Svaka prijetnja neovisnosti medija u Velikoj Britaniji može od represivnih režima biti iskorištena kao argument za gušenje slobode novinara", izjavio je izvršni direktor organizacije Vincent Peyregne koji je dodao da će WAN-IFRA u ovom slučaju postupati jednako rigorozno kao što to čini posljednjih 70 godina braneći slobodu govora u svijetu. Ipak, kako navodi Press Gazette, na sastanku nije niti spomenuta činjenica kako je u Velikoj Britaniji u posljednje dvije godine policija privela čak 11 novinara od kojih je većina još uvijek pod istragom. Britanija se tako približila Kini i trećem mjestu, nakon Turske i Irana, među zemljama koje prednjače u broju uhapšenih novinara.

INDEPENDENT PONOVO NA PRODAJU

Nakon manje od četiri godine koliko je prošlo od kada je Alexander Lebedev kupio Independent u britanskim se medijima ovih dana pojavila informacija prema kojoj se ova novina ponovo prodaje. Nakladnik, u čijem je medijskom portfelju i Evening Standard te lokalna televizija London Live, odbio je komentirati ovu informaciju. Independent je, naime, nastavio poslovati s gubitkom pa je tako do rujna 2012. godine izgubio preko 200 milijuna kuna. Krajem prošle godine Guardian je objavio kako Lebedev svojim ruskim biznisom više ne zarađuje toliko da bi mogao pokrivati gubitke svojih novinskih izdanja. Sudbina novine koja je počela izlaziti 1986. godine i stekla ugled zahvaljujući svojoj uređivačkoj politici tako je ponovo na bubnju.

YAHOO, PRVA TEHNOLOŠKA FIRMA ZA KOJU PIŠU PROFESIONALNI NOVINARI

Dok se sve veći broj medija oslanja na publiku u prikupljanju informacija i produkciji sadržaja, Yahoo Digital Magazines odlučili su taj posao ipak povjeriti profesionalnim novinarima. Štoviše, poznatim autorima, a što ovu tehnološku tvrtku čini prvom koja se odlučila za takvu poslovnu politiku. New York Times Bits blog objavio je kako se Yahoo tim potezom nada privući oglašivače koji prednost uvijek daju kvaliteti jer to ujedno privlači i znatno širi krug publike. Yahoo Digital Magazine oslanjat će se, naravno, i na svoju publiku i informacije koje se tako mogu prikupiti. Magazin je tako vezan i uz blog platformu Tumbir koju je Yahoo lani kupio za iznos od 1,1 milijarde dolara.

CRNOGORSKI MEDIJI U ZNAK PROTESTA ZATAMNILI STRANICU

Većina crnogorskih medija podržala je akciju Sindikata medija Crne Gore "Stop represiji" kojom se skreće pažnja na učestale napade na novinare, od kojih je većina nerasvjetljena. Dnevnici Vijesti, Dan, Dnevne novine, Blic i tjedni Monitor, te crnogorski portali, zatamnili su jednu stranu, odnosno ekran sa porukom: "Ovako izgleda vaše pravo da budete informirani i kada oni koji vas informiraju trpe represiju. Stop represiji nad novinarima!". Akciju su podržali i Radio Televizija Crne Gore, kao i privatne TV kuće Atlas i Vijesti. "Sindikat medija je zbog kontinuiranih i nerješenih napada, kao i atmosfere straha, pokrenuo kampanju tijekom koje će pokušati da se izbori za bolji položaj i uvjete rada medijskih radnika", navodi se u priopćenju sindikalne organizacije koja okuplja zaposlene u medijima. Napadi na novinare u Crnoj Gori učestali su poslednjih godina, a mnogi nisu rasvjetljeni zbog čega mediji sve češće optužuju državu da vodi politiku nekažnjivosti na štetu medija. Krajem prosinca na redakciju dnevnog lista "Vijesti" u Podgorici bačena je bomba dok je u zgradi tog utjecajnog lista bilo 15 ljudi, a bilo je i drugih napada na tu kuću i njene novinare. Početkom siječnja u Nikšiću je pretučena dopisnica dnevnog lista "Dan" Lidija Nikčević. Vlasnik i urednik te dnevne novine Duško Jovanović ubijen je prije skoro deset godina, a ubica i motiv zločina još nisu poznati.

NUNS POZDRAVIO HAPŠENJE ROMIĆA I RADONJIĆA

Nezavisno udruženje novinara Srbije (NUNS) pozdravlja hapšenje Ratka Romića i Milana Radonjića, bivših pripadnika DB, osumnjičenih za sudjelovanje u ubojstvu Slavka Ćuruvije. - Ovim važnim korakom približavamo se mogućnosti da u sudskom procesu bude utvrđeno tko su izvršioci ovog gnusnog zločina. NUNS smatra da je još važnije otkriti nalogodavce, naročito imajući u vidu činjenicu da je DB bila služba za čije funkcioniranje je direktno odgovorna država. Uvjereni smo da je za budućnost demokracije u Srbiji od presudnog značaja da se trajno onemoguće ovakva nelegalna i zločinačka povezivanja političkih struktura i službi sigurnosti. Ubojstva novinara, sasvim sigurno, predstavljaju veliki teret demokratskom razvoju srpskog društva. Otkrivanjem istine o stradanju Slavka Ćuruvije, Dade Vujasinović i Milana Pantića bit će otklonjena važna prepreka u tom razvoju. NUNS vjeruje da je napretku u istragama doprinio i višegodišnji pritisak novinara i novinarskih udruženja na vladajuće strukture, navode u NUNS-u.

ZA PROMOCIJU PROFESIONALIZMA I TOLERANCIJE U MEDIJIMA U BiH

Završna konferencija projekta Vijeća Europe "Promocija profesionalizma i tolerancije u medijima u Bosni i Hercegovini" održana je prošlog mjeseca u Sarajevu u organizaciji Udruženja BH novinari. U toku dvije godine projekta kojeg su provodili BH novinari, Vijeće za Tisak u BiH i Regulatorna agencija za komunikacije (RAK), održano je niz treninga i predavanja za novinare, studente novinarstva, tužitelje i sudije; održana je Novinarska akademija posvećena govoru mržnje; producirani su medijski sadržaji protiv govora mržnje, te dobijena široka društvena podrška u borbi protiv govora mržnje u BiH. Na konferenciji su prezentirani rezultati projekta i istaknuto je da je neophodno redefinirati govor mržnje u zakonu i prekinuti šutnju o ovom problemu. Izvršna direktorica Vijeća za štisak u BiH Ljiljana Zurovac naglasila je da se mediji trebaju truditi svim silama da uklone svaku pojavu govora mržnje koji predstavlja krivično djelo i nikako nije sloboda govora. -U okviru ovog projekta Vijeća Europe promovirali smo ne samo profesionalne kodekse već smo bili fokusrani na ono što je pošast trenutno u medijima, posebno u online medijima i komentarima anonimnih posjetilaca, a to je govor mržnje. Govor mržnje truje eter, zagađuje prostor, umove ljudi i čini nešto što nam ne treba, a to je uzmnemirenje i poljuljanost osjećaja mira i sigurnosti u BiH. Međutim, po pristiglim žalbama vidi se buđenje svijesti kod građana o ovom problemu, kazala je Zurovac. Borka Rudić, generalna tajnica BH novinara, kazala je da je bitno promovirati profesionalizam zbog različitih okolnosti, prije svega pritisaka, ekonomske situacije, uplitanja vlasnika medija u uredničke politike. "Mediji nisu u prilici da primjenjuju etičke standarde kako bi možda htjeli. Zbog toga je nužno stalno u javnosti podsjećati koliko je profesionalan pristup bitan element dekonstrukcije govora mržnje u javnom prostoru, pogotovo u postratnim društvima kakvo je bosanskohercegovčko", rekla je Borka Rudić. Mehmed Agović, savjetnik u Ministarstvu prometa i komunikacija BiH, rekao je da se mediji nekritički odnose prema govoru mržnje i da u tome ne zaostaje ni javni servis. "To puko prenošenje izjava pojedinih političara i drugih koji ne govore jezikom tolerancije postaje s veremenom normalno. Mediji ne smiju da budu puka transmisija nego promjena u društvu", kazao je Agović. Lejla Dervišagić iz Vijeća Europe, kazala je da je osnovni cilj ovog projekta bio sprečavanje govora mržnje i povećavanje svijesti o toleranciji u bh. medijima,. Naglasila je da je fenomen govora mržnje nažalost veoma prisutan na ovim područjima, ali i u Europi i svijetu. -To je fenomen protiv koga se treba boriti, o kojem treba razgovarati kako bi se našlo rješenje za njegovo sprječavanje, kazala je ona. Najavila je da će u narednoj godini biti pokrenut regionalnog projekt Jugoistočene Europe u okviru kojeg će se nastaviti aktivnosti jačanja profesionalizma u medijima i nezavisnosti u medijima i u BiH.

STIPENDIJE ZA NOVINARE

POTRAGA ZA NOVINARSKIM INOVACIJAMA

JOURNALISMFUND NAJAVIO DATUME ZA STIPENDIRANJE NOVINARA DO 2016.