|
HND Newsletter - dosadašnje objave
HND Newsletter - veljača 2014. 21.02.2014.
HND-SNH Info Newsletter 11 Veljača 2014. HND-SNH Info IZDVAJAMO - EPH MIJENJA VLASNIKA - OTKAZI NA 24 SATA TV - HRVATSKA IZA SRBIJE PO SLOBODI MEDIJA - PORTAL INDEX U PREDSTEČAJNOJ NAGODBI - KAZNENI ZAKON POTIČE NOVINARSKU AUTOCENZURU - U 2013. UBIJENO 105 NOVINARA - EUROPSKI SUD PRAVDE O AUTORSKIM PRAVIMA NA INTERNETU MEDIJSKA SCENA EPH MIJENJA VLASNIKA  | Smanjenje broja zaposlenih i ugovornih izvršitelja jedna je od najavljenih mjera predloženog plana financijskog restrukturiranja po kojem će novi vlasnik EPH postati Hypo Banka. Banka koja je i sama u restrukturiranju svoj udio je slobodna prodati onoga trenutka kad se upiše kao vlasnik. Prema tekstu koji je objavio Nedjeljni Jutarnji, a potpisao glavni urednik Viktor Vresnik, za ulaganje u EPH zainteresirana je tvrtka odvjetnika Marijana Hanžekovića. Premda nije naveden i iznos mogućeg Hanžekovićevog ulaganja, govori se o navodno 60 milijuna kuna. Kad je pak o ulaganju Gavina Susmana riječ, konkretni se iznosi ne spominju. Navedeni tekst Viktora Vresnika http://www.jutarnji.hr/zavrsni-prijedlog-za-predstecajnu-nagodbu-europapress-holdinga-/1165441/ spominje tek kako će ulaganje u Europapress Hodling ići preko američkog investicijskog fonda u Susmanovom vlasništvu. Susman je osim toga i jedan od osnivača tvrtke Adriatic Media, vlasnika portala net.hr čija je redakcija početkom veljače i fizički prebačena u sjedište EPH u Koranskoj, zgradi za koju se isto traži kupac. EPH-ova tvrtka Europa Digital i net.hr sklopili su tako ugovor prema kojem EPH preuzima prodaju oglasnog prostora, a kao izdavač net.hr-a u impresumu je i dalje navedena Adriatic media. Prema predloženom planu restrukturiranja očigledno je kako EPH puno nade polaže u razvoj digitalnih medija. Pri tom se prije svega misli na servise poput DODO-a i DOSI-ja koji donose novac. | OTKAZI NA 24 SATA TV  | Ambiciozan Styrijin projekt 24 sata TV počeo je s emitiranjem prije nešto više od tri godine kao prva news televizija na kojoj se vijesti može pratiti non - stop. Sada, međutim, kada je na tržištu najavljena i konkurencija, redakcija koja je startala s 30 zaposlenih otpustila je 19 ljudi u jednom danu, uglavnom stalnih honorarnih suradnika. Projekt koji od početka gomila gubitke očigledno je u novoj fazi reorganizacije, o čemu svjedoči i izjava predsjednika HHO Zlatka Mateše kako je Sportska TV potpisala strateški ugovor sa Styrijom i njihovim kanalom 24 sata TV u prosincu prošle godine. | USKO GRLO RADIJA U HRVATSKOJ  | Svjetski dan radija bila je prilika da GONG, u suradnji s HND-om, predstavi analizu o trendu umrežavanja lokalnih radijskih postaja u Hrvatskoj koju zajednički potpisuju stručna suradnica GONG-a Daniela Žagar i pravnica ove organizacije civilnog društva Natalia Mirković. Okrugli stol na kojem je analiza predstavljena kako bi se o njezinim rezultatima povela rasprava okupio je veliki broj relevantnih govornika, među kojima je bila i Mirjana Rakić kojoj je ovo bio i prvi javni istup kao nedavno imenovane članice Vijeća za elektroničke medije u čijoj je nadležnosti regulacija frekvencija i poslovanja nakladnika. Analiza je otkrila kako se jedna trećina privatnih radijskih postaja, a u Hrvatskoj je takvih oko stotinu, nalazi u rukama osmero ljudi. "Ni kao novinari, ni kao aktivisti ne smijemo se zamoriti pričanjem o ovoj temi premda nemam iluzija", komentirao je Luko Brailo, član Vijeća GONG-a i predsjednik Središnjeg odbora HND-a, činjenicu kako ni danas ne znamo od kud vlasnicima novac koji ulažu u medije jer kad pitate kako su stekli vlasništvo većina ih dobije ospice, primijetio je. Pluralizam vlasništva trebao bi biti temeljna garancija slobode medija, istaknuo je Zdenko Duka, predsjednik HND-a podsjećajući kako je veliki broj lokalnih radija u vlasništvu lokalnih vlasti o čijem financiranju izravno ovise. Kako pluralizma na prostoru radijskog tržišta ima sve manje, a umrežavanjem se gubi i lokalni karakter programa, jedna od preporuka analize koju su podržali i sudionici okruglog stola je i objava programskih shema, umjesto programskih orijentacija na web stranicama VEM-a. Nakladnicima bi se jednako tako trebala uvesti i obaveza prijave vlasništva do posljednje fizičke osobe čemu će doprinijeti i novi format obrasca koji su nakladnici dužni predati VEM-u. Koliko se pak nakladnici pridržavaju pravila, ukoliko uz njih nisu vezani nikakvi penali, najbolje se čita iz činjenice kako ni Rajko Naprta iz Odjela za papir, tisak i medije HGK ne zna koliko je uopće novinara po redakcijama u Hrvatskoj, jer mu one najveće, EPH i Styrija, taj podatak nikada nisu dostavile. | HRVATSKA IZA SRBIJE PO SLOBODI MEDIJA  | Hrvatska je 65. zemlja svijeta po indeksu medijskih sloboda Reportera bez granica (RSF) za 2014. godinu, jedno mjesto niže nego lani. RSF u redovnom izvješću o medijskim slobodama u svijetu navodi da je Hrvatska postala članicom Europske unije u srpnju 2013. nakon šestogodišnjih pregovora s Europskom komisijom koji su rezultirali važnim promjenama po pitanju medijskih sloboda »kao što su uključivanje slobode medija i prava na pristup informacijama u Ustav«. Međutim, još puno toga treba napraviti. Državna radio-televizija HRT na udaru je kritika zbog nedostatka neovisnosti nakon provedenih reformi pod vladom lijevog centra premijera Zorana Milanovića. Ravnatelja HRT-a, članove Nadzornog odbora i Programskog vijeća sada imenuje parlament. To daje vladajućoj stranci političku kontrolu nad sadržajem emitiranja«, ističe se u izvješću. Od Hrvatskoj bližih zemalja, Austrija je ostala na 12. mjestu gdje je bila i prošle godine, Slovenija se popela za jedno mjesto pa je sada na 34., Mađarska je pala za osam mjesta – s 56. na 64., a Italija je napredovala s 57. na 49. mjesto. Napredovala je i Srbija koja je sada 54. (sa 63. mjesta lani), BiH je pala za dva mjesta na 68., Crna Gora je za jedno mjesto i sada je na 114., a Makedonija za osam na 124. mjesto. Finska je na samom vrhu ljestvice RSF-a s najvećom slobodom medija već četvrtu godinu za redom, a odmah iza nje su Nizozemska i Norveška, kao i prošle godine. Na začelju su ponovno Turkmenistan, Sjeverna Koreja i Eritreja, tri zemlje u kojima sloboda infromacija ne postoji, navodi se u izvješću. Od zemalja Europske unije najgore su Bugarska i Grčka, koje su zauzele 100. i 99. mjesto. RSF podsjeća se da su tijekom protuvladinih prosvjeda u Bugarskoj novinari bili žrtve policijskog nasilja, a spominje se i zlostavljanje neovisnih, posebice istraživačkih novinara, te slučajevi paljenja njihovih automobila. Grčka je pala za čak 50 mjesta u posljednjih pet godina. Duboka ekonomska kriza odrazila se i na slobodu medija, navodi se u izvješću. Osim toga, »novinari su često žrtve fizičkih napada članova neonacističke stranke Zlatna zora koja je ušla u parlament u lipnju 2012.« SAD je pao za 13 mjesta i nalazi se na 46. mjestu ove godine, »u vrijeme dok pojačava napore da uđe u trag zviždačima i izvorima curenja« informacija. Suđenje i osuda Bradleyja Manninga, obavještajnog analitičara američke vojske koji je proglašen krivim prošle godine za najveće curenje obavještajnih informacija u povijesti vojske, te progon analitičara američke Agencije za nacionalnu sigurnost (NSA) Edwarda Snowdena »bili su upozorenja svima onima koji razmišljaju da pomognu u otkrivanju osjetljivih informacija od javnog interesa«. Rusija se nalazi na 148. mjestu kao i prošle godine, a bila bi niže da »nije tvrdoglavosti i otpora njezinog civilnog društva. Međutim, vlasti nastavljaju jačati pritisak koji je započeo s povratkom Vladimira Putina u Kremlj 2012. i izvoze svoj model diljem bivšeg Sovjetskog Saveza«, navodi se u izvješću i ističe da ruski model kopiraju Ukrajina (127.) i Azerbejdžan (160.). Turska, koja je na 154. mjestu, nije zabilježila poboljšanja te je i dalje »jedan od najvećih svjetskih zatvora za novinare«. Reporteri bez granica su međunarodna nevladina organizacija sa sjedištem u Parizu koja se zalaže za slobodu medija i slobodu informacija. Organizacija je osnovana 1985. i svake godine objavljuje Indeks medijskih sloboda u svijetu. Izvješće, koje ove godine obuhvaća 180 zemalja, temelji se djelomično na upitniku partnerskim organizacijama, 18 nevladinih udruga za slobodu izražavanja na svih pet kontinenata, mreži od 150 dopisnika, novinara, stručnjaka, pravnika i aktivista za ljudska prava. | MIRJANA RAKIĆ NA ČELU VIJEĆA ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE  | Odlukom Hrvatskog sabora, 1.veljače 2014., Mirjana Rakić imenovana je predsjednicom Vijeća za elektroničke medije i ravnateljicom Agencije za elektroničke medije. Zdenko Ljevak, na osobni zahtjev, odlukom Hrvatskog sabora razriješen je dužnosti predsjednika Vijeća za elektroničke medije i ravnatelja Agencije za elektroničke medije, s danom 31.prosinca 2013. Njaviše prigovora na imenovanje Mirjane Rakić, dugogodišnje novinarke i urednice HTV-a, stizalo je iz oporbenog HDZ-a čija je saborska zastupnica Sunčana Glavak na sjednici nadležnog saborskog Odbora rekla je da je Rakić prvog hrvatskog predsjednika Franju Tuđmana svojevremeno proglasila ratnim zločincem te da nije logično da se na tako odgovornu funkciju kao što je prva osoba VEM-a postavlja osoba koja je prije nekoliko dana ispunila sve uvjete za starosnu mirovinu. | HRT-ovi HONORARCI GUBE SUDSKE TUŽBE  | Noćna mora 60-ak honorarnih suradnika koji su odlučili pokrenuti tužbu protiv HRT-a zbog prikrivenog radnog odnosa već godinama ne prestaje. Prema još uvijek važećem Zakonu o radu, poslodavac je suradniku s kojim duže od tri godine neprekidno surađuje temeljem ugovora o djelu ili autorskog ugovora, dužan ponuditi stalan posao. Sudska je praksa, međutim takva, da se ovo pravo osporava i honorarcima koji su na HRT-u radili i duže od desetljeća čak i kad imaju svjedoke koji će potvrditi da su dolazili na posao svaki dan i preuzimali iste poslove kao i njihovi stalno zaposleni kolege. Sudska presuda u korist honorarne suradnice HRT-ovog dopisništva u Dubrovniku koja je uspjela dokazati da je duže od četiri godine bila u prikrivenom radnom odnosu tako je sada zaboravljena sudska praksa. Potpuno istovjetne parnice, s istovjetnim ugovorima i dokazima, hrvatski sudovi sada rješavaju u korist HRT-a. Prema sudskom tumačenju, naime, HRT-ovi honorarci ne mogu dokazati da su sporne ugovore o suradnji potpisivali pod prisilom?! Ovo je novi moment ako se uzme u obzir sličan slučaj Nataše Škaričić kojoj je RPO ugovor bio ponuđen na slobodan izbor. Pitanje koliko je ona dobrovoljno i iz kojih razloga pristala potpisati ga sud nije smatrao relevantnim. | OPORBA TVRDI DA JE HRT JE POD KONTROLOM POLITIČKIH NALOGODAVACA | Hrvatska radiotelevizija je zastarjela, ima krizu identiteta, i pod kontrolom je političkih nalogodavaca, tvrdili su oporbeni zastupnici u saborskoj raspravi o izvješćima o programu i poslovanju HRT-a u 2011. i 2012. godini. Osnovni prigovor vladajućoj koaliciji bila je činjenica da se tek u veljači raspravljalo o izvješćima iz 2011. i 2012. godini. Uz to, opozicija upozorava da HRT obilježavaju seks skandali, političke smjene, mobing i sukob interesa njenih čelnika, kao što je to rekla Sunčana Glavak (HDZ) ističući da je 25 urednika dobilo povišice, da su plaće skočile i do 18.000 kuna, da je četiri milijuna kuna potrošeno samo za čišćenje, a 1,8 milijuna za tjelesnu zaštitu, dok je tri milijuna kuna otišlo na kupnju novog monovolumena. Tvrde, također, da je informativni program loš, da su ukinute brojne emisije čime je spriječen politički dijalog. Laburist Branko Vukšić kazao je da od 2006. do 2012. nije proizveden niti jedan film ili dramska serija. S druge strane, hvalili su rad Hrvatskog radija koji je objektivan, brz i na visokoj profesionalnoj razini, ali da neće – kako je rekao Jasen Mesić (HDZ) – još dugo. Usprotivili su se i odluci o ukidanju dopisništava u Hrvatskoj i BiH. Posebna pažnja dana je i jeziku koji govore novinari HRT-a koji često «ne znaju sastaviti rečenicu». "Ponekad gotovo nema razlike između jezika kojim govore ljudi na ulici koje novinari ponekad intervjuiraju i onoga kako govore sami novinari", rekao je Milorad Pupovac (SDSS) što ga, kako je rekao, ne čudi kada vidi jezik kojim su pisana HRT-ova izvješća. «Jedan moj kolega je kazao, kao što je nekad bilo previše 'dakanja', nemojte me krivo shvatiti, ali u ovom izvješću je toliko 'kakanja' da je to nepodnošljivo", poručio je. Kritika je stigla i iz pozicijskih redova pa je Nenad Stazić (SDP) rekao da je HRT ušao u utakmicu s komercijalnim televizijama u populizmu, koji se danas njeguje u Hrvatskoj, bez obzira što je u informativnom smislu bezvrijedan. Istaknuo je da HRT pristojbu ne dobiva za lakše poslovanje, nego da bi ispunio javni sadržaj i zaključio da, ako se ne shvati što je to javni servis, onda treba razmisliti o ukidanju pristojbe pa - svi na tržište pod jednakim uvjetima. Na kritike je odgovorio glavni ravnatelj HRT-a Goran Radman koji je zamjerio zastupnicima da olako iznose neprovjerene tvrdnje. Međutim, i sam je priznao da mu je od imenovanja 2012. godine entuzijazam splasnuo, ali da i dalje odgovorno obavlja svoj posao. Preuzeo je ovu kuću koja je tada imala milijardu kuna duga i rješenje o ovrsi od 400 milijuna što je HRT moglo dovesti do gašenja. Naglasio je da nije dao ni jedan nezakonit otkaz i da se otkaza mogu bojati samo oni koji ne rade u skladu sa zakonom i HRT-ovim standardima. Iskazao je nezadovoljstvo kvalitetom programa HRT-a, posebno informativnog, koji je, rekao je, kadrovski devastiran. HRT je raspisao javne natječaje za ravnatelja Programa, glavnog tajnika i za rukovoditelje radnih jedinica poslovne logistike i prodaje, na mandat od pet godina. | NOVI ZAGREBAČKI LIST STARTA U TRAVNJU | Početkom travnja čitatelji u Zagrebu i u Zagrebačkoj županiji moći će kupiti novi dnevni list koji će se baviti isključivo lokalnim temama vezanima za šire područje glavnog grada Hrvatske. Jedan od inicijatora pokretanja novina Branko Karapandža kaže da su se odlučili na taj korak shvativši da u drugim dnevnim izdanjima sadržaj vezan uz Zagreb nije dovoljno zastupljen. Osim njega, u realizaciji projekta sudjeluju i drugi iskusni profesionalci koji su prije radili (ili još rade) u vodećim medijskim kućama. Glavna urednica bit će bivša novinarka Vjesnika Iva Markulin. Karapandža, koji je bio glavni urednik Zagreb.hr-a, naglašava da su otvoreni za suradnju sa svim novinarima. Čitateljima žele ponuditi kvalitetan sadržaj bez «žutih tema». Ističe da će javnosti uskoro objaviti i ime vlasnika projekta, budući da – za razliku o nekih drugih medija – sve bude transparentno i oko tog pitanja. Novi dnevnik tiskat će se u Tiskari Zagreb, imat će format Poslovnog dnevnika, a cijena će mu iznositi pet kuna. | PORTAL INDEX U PREDSTEČAJNOJ NAGODBI  | Zbog nelikvidnosti i zaduženosti, Index Portal d.o.o. podnio je Financijskoj agenciji (Fina) prijedlog za otvaranje skraćenog postupka predstečajne nagodbe te plan financijskog restrukturiranja, objavljeno je na internetskim stranicama Fine. Prošlu godinu Index portal završio je s gubitkom od gotovo 257.000 kuna. Usporedbe radi, u 2012. imao je gubitak od 48.000 kuna, stoji u izvješću o financijskom stanju i poslovanju te tvrtke. Ukupni prihodi u 2013. iznosili su 654,6 tisuća kuna, dok su godinu ranije dosegnuli gotovo 1,6 milijuna kuna. Visina prosječnih mjesečnih troškova redovnog poslovanja u zadnjih godinu dana bila je 52,39 tisuća kuna.Jedini dužnik Index portala je društvo Index promocija, zaduženo za prodajne aktivnosti, od kojeg potražuje 1,307 milijuna kuna. Kako se navodi u priopćenju ključni problem je nelikvidnost, uzrokovana slabijom naplatom potraživanja, što za posljedicu ima kašnjenje s plaćanjem obveza prema dobavljačima. Planom financijskog restrukturiranja Index portala želi se smanjiti zaduženosti i skratiti broj dana naplate potraživanja. Na situaciju oko INDEX-a reagirao je i Izvršni odbor Hrvatskog novinarskog društva koje apelira za opstanak i daljnji slobodni, nesmetani rad utjecajnog istraživačkog internetskog portala Index.hr. - Index.hr godinama je jedan od vodećih informativnih portala i otvorio je i objavio brojne važne istraživačke priče koje nisu uspjeli istražiti ili se pak nisu usuđivali objaviti drugi mediji. Mogući gubitak Index.hr-a ili pak neka drastična promjena njegove uređivačke politike vrlo bi negativno utjecala na cjelokupni medijski prostor i na društvo. Brojne Indexove priče otvaraju političke i društvene afere koje pozitivno utječu na raščišćavanje s korupcijom. Stečaj Index.hr-a zatražilo je Ministarstvo financija od Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu a tužitelji su, zbog poreznog duga, predložili otvaranje stečaja o kojem bi trebao odlučiti Trgovački sud u Zagrebu. Podsjećamo i na to da je baš Index.hr objavljivao dokumente o sukobu interesa pomoćnika ministara financija Branka Šegona a ovo se pokretanje stečaja baš nekako poklopilo s Indexovim svakodnevnim praćenjem načina na koji je HBOR kreditirao Šegonovu obiteljsku tvrtku. Izvršni odbor HND-a smatra potpuno neprimjerenim i iznimno nekolegijalnim često i anonimne napade i objede Jutarnjeg lista na Index.hr i njegove novinare, na primjer Ilka Ćimića za tobožnji medijski reket. To je nedopustivi obračun najveće medijske korporacije Europapress holding s portalom Index.hr-om. To je tim apsurdnije jer je EPH trenutačno u postupku predstečajne nagodbe zbog ukupnog duga koji mnogo veći od Indexovih 1,055 milijuna kuna, stoji u priopćenju IO HND-a koje potpisuje predsjednik Zdenko Duka. | NET.HR I FORMALNO DIO EPH  | Jedan od najčitanijih domaćih portala Net.hr uskoro će i formalno postati dio Europapress Holdinga, nakon što je redakcija portala početkom veljače preselila u zgradu EPH. Net.hr bi trebao ući u portfelj Europa Digitela, tvrtke kćeri EPH, koja je od nakladnika Net.hr-a Adriatica Medije već preuzela prodaju oglasnog prostora, otpustivši prethodno šest njihovih ljudi iz prodaje. Izdavač Net.hr-a Adriatic Media u zadnje četiri godine stvorio je u zadnje četiri godine16 milijuna kuna gubitka, od čega samo u 2013. 5,5 milijuna kuna. U prosincz su drastično, za 40 posto, smanjene plaće novinarima Net.hr-a, a neka od vodećih pera portala, Jelena Šimac i Ana Benačić dobile su otkaz. Šimac i Benačić prve su dobitnice lani ustanovljene nagrade HND-a za internetsko novinarstvo, za seriju tekstova "Intervju tjedna". | PORTAL 24 SATA I DALJE NAJPOSJEĆENIJI  | Prema istraživanje gemiusAudience na mjesečnoj razini u Hrvatskoj najposjećeniji je portal 24sata.hr. Taj portal porastao je za 4,62% i došao na 1,221.334 stvarnih korisnika. Na drugom je mjestu jutarnji hr., a zatim slijede njuškalo.hr, index.hr, tportal.hr, večernji.hr. dnevnik.hr, coolinarka.hr, slobodnadalmacija.hr, dnevno.hr i tako dalje. Istraživanje gemiusAudience prati posjećenost hrvatskih web stranica. U istraživanju sudjeluje oko 100 hrvatskih stranica. Istraživanje gemiusAudience postalo je standard u internetskom istraživanju, koji su prihvatile sve relevantne medijske agencije, internetski mediji i oglašivači u državama istočne i srednje Europe. Podaci ovog, za sada, jedinog istraživanja posjećenosti hrvatskih web stranica su usporedivi i javno dostupni na web adresi: http://www.audience.com.hr. | HRT UKINUO RADIO DRAME  | "Gasi, ukini, reži trošak, to je njihova logika. Nitko ne razmišlja da je radio drama televizija za slijepe. Nažalost, svakodnevno se i sami u Kazalištu slijepih i slabovidnih 'Novi život' susrećemo s takvim hladnim i birokratskim odnosom prema hrvatskom kulturnom stvaralaštvu", razočaran je i zabrinut Vojin Perić, predsjednik Hrvatskog saveza slijepih. Kako piše IN portal Hrvatska radio televizija je, bez znanja javnosti, ugasila čak tri radio emisije posvećene radio drami. Ugašene emisije su: Panoptikum, Radio napetica i Fantastika u radio drami. Na Drugom programu hrvatskog radija će se još neko vrijeme moći slušati reprize radio drama, a zatim će emisije u potpunosti nestati. Posebno je zaprepašten ovakvim razvojem Žarko Savić, predsjednik Sindikata hrvatskih glumaca: "Sramota, velika sramota! To su emisije koje su godinama stvarane! Panoptikum traje gotovo 50 godina, a oni ga gase, samo tako. To je samo nastavak onoga što HRT radi već godinama. Sustavno se uništava ono što po zakonu moraju njegovati, a to je domaća dramska proizvodnja. To je katastrofa za kulturu, za jezik, a na kraju to je pogubno i za hrvatske glumce", bijesan je Žarko Savić. | BIVŠI UREDNICI HINE UREĐUJU NAROD.HR  | Niski troškovi rada i hostinga na internetsko nebo doveli su još jedan portal. Radi se o web stranici Narod.hr iza koje stoji udruga U ime obitelji, poznata kao inicijator referenduma o definiranju braka kao zajednice žene i muškarca. Željka Markić, čelnica udruge, najavila je njegovo pokretanje prije nekoliko mjeseci, a Narod.hr je početkom veljače započeo s radom. Uređuju ga Alenka Zelić i Neven Pavelić koji su za vrijeme dugogodišnjeg mandata Smiljke Škugor na mjestu ravnateljice Hine obnašali visoke dužnosti u središnjoj nacionalnoj agenciji. Dolaskom novog vodstva, Alenka Zelić i Pavelić odlaze iz Hine da bi se sada zajedno skrasili u Narod.hr-u. Zelić je u Hini bila zamjenica urednice Osnovnog servisa vijesti Hrvatska, ili preciznije rečeno, druga osoba u agenciji, a sada je glavna urednica portala. Pavelić je njen zamjenik. Premda se obećavala svježina i brojne novosti, radi se zapravo o već viđenom konceptu news portala s poznatim vijestima plus kolumne novinara i stručnjaka, recimo tako, desne političke opcije. Kao bonus dolaze tek tekstovi koji se izravno tiču peglanja lika i djela Željke Markić koja je, podsjetimo, optuživala medije za pristranost uoči i nakon referenduma zabraniviši pojedinima među njima pristup svojem stožeru. Obećala je da će novi portal, koji dijeli isti sustav komentiranja s portalom Hrvatskog kulturnog vijeća koji je također konzervativnog usmjerenja i koji je objavio niz tekstova protiv sadašnjeg vodstva Hine, biti objektivan i neovisan. | IZ RADA HND-a i SNH KAZNENI ZAKON POTIČE NOVINARSKU AUTOCENZURU  | Hrvatsko novinarsko društvo neugodno je iznenađeno kaznenom prijavom protiv novinara Kanala Ri Ernesta Marinkovića za kazneno djelo klevete a koju su DORH-u uputili šefica PR službe riječkog gradonačelnika Vojka Obersnela Lea Stoiljković-Medved i njezin suprug Zoran Medved. Kako se navodi u priopćenju Marinković je prijavljen samo zbog toga što je najjednostavnije, bez ikakvih subjektivnih ocjena ili komentiranja, izvijestio o tome kako je HDZ-ov vijećnik Hrvoje Burić tražio detaljniji uvid u proračun Grada Rijeke i uvid u poslovanje marketinških agencija koje su poslovale s Gradom, sumnjajući da je i tvrtka u kojoj gospodin Medved ima udjele - poslovala s Gradom Rijekom. Prema odredbi Kaznenog zakona koji je u primjeni od početka prošle godine, kolega Marinković mogao bi biti kažnjen novčanom kaznom čak i do 500 dnevnih iznosa a samo zato što je - kao što to novinar profesionalno i treba učiniti - istinito prenio ono što je tvrdio vijećnik Burić. - HND je već tražio od mjerodavnih institucija u zemlji i sada traži ponovno izmjenu novog Kaznenog zakona u odredbama koje se odnose na povrede časti i ugleda jer je očito da su nove odredbe koje sankcioniraju i istinite informacije kao klevetu ili kao novo kazneno djelo sramoćenja korak natrag u zaštiti slobode govora i medijskih i novinarskih sloboda. Ovako restriktivne odredbe Kaznenog zakona neminovno uzrokuju autocenzuru. Ali, novinarsku autocenzuru isto tako izazivaju i postupci pojedinih nakladnika i najave da neće nadoknađivati troškove sudskih postupaka i odštete koje prema sudskoj odluci njihovi novinari trebaju platiti tužitelju, naravno ako izgube sudski postupak zbog klevete, sramoćenja ili uvrede. Novinarske priloge koje pojedina redakcija objavljuje urednički odobravaju urednici i već stoga je posve normalno i pošteno da nakladnici tih redakcija i nadalje plaćaju odštetu, kao što su to uglavnom činili i do prije nekog vremena. Osobito je nedopustivo kad na stare procese nakladnici žele primjeniti novu politiku neplaćanja. To više što vidimo u primjeru kolege Ernesta Marinkovića da se može biti tužen i samo zbog profesionalno napravljenog izvještaja. Novinar je ako izgubi proces i u kaznenom i u građanskom procesu u mnogo nepovoljnijoj situaciji od tuženog nakladnika. Nakon izgubljenog procesa za kazneno djelo sramoćenja, pa nakon toga još i eventualne građanske parnice za naknadu štete, izgledi novinara da izbjegne velike novčane kazne su ništavne, jer se parnični sud ravna prema dosuđenoj presudi za kazneno djelo, navodi se u priopćenju HND-a. | HDZ POZVAO NOVINARE PA IH UDALJIO SA SKUPA  | Hrvatsko novinarsko društvo neugodno je iznenađeno i osuđuje odluku predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka da udalji novinare s HDZ-ovog svečarskog skupa 24. obljetnice preksinoć u sportskoj dvorani u Šibeniku, stoji u priopćenju HND-a. - Novinari različitih redakcija uredno su, kao i svake godine, bili pozvani na svečanost. Predsjednik Karamarko dao je novinarima izjave u hodniku a onda im je rečeno da budu u dvorani dok se odsvira himna i odmiruje minuta šutnje za pale branitelje i članove stranke, pa da napuste skup. Obrazloženje predsjednika Karamarka zanimljivo je: "novinari vade iz govora samo ono što bi moglo kompromitirati, što ne zvuči lijepo, vade iz konteksta...pustite nas da malo sami uživamo u zajedništvu..." To bi značilo da se predsjednik stranke, a valjda i ostali, pribojavaju vlastitih riječi kao da žele reći da govore jedno za javnost a kad se malo opuste u zajedništvu - onda govore ono što stvarno misle. Nije to bilo odlučivanje o nekom delikatnom stranačkom ili kadrovskom problemu, to je, zaboga, bila samo svečanost. Ali - zatvorena za novinare. Nedopustivi selektivni pristup redakcijama pokušala je primijeniti inicijativa "U ime obitelji", prilikom referenduma o braku u prosincu prošle godine pa je naišla na jedinstveni bojkot hrvatskih redakcija. Bilo kakvo zatvaranje i blokiranje informacija novinarima nedopustivo je u demokratskom društvu i naići će na osudu profesionalne novinarske udruge, navodi se u priopćenju HND-a. | OGRANAK HND-a U SISKU DODIJELIO GODIŠNJE NOVINARSKE NAGRADE  | Na Novinarskom balu koji je u organizaciji Ogranka Hrvatskog novinarskog društva Sisačko moslavačke županije održan u Sisku dodijeljene su brojne nagrade, posebna priznanja i tradicionalne godišnje novinarske nagrade "Zlatno pero", koje svake godine izrađuje Metalna galanterija Vrbanus. Nagradu za najbolju fotografiju dobio je Nikola Čutuk, PIXSELL - fotografija "Popodnevna šetnja", za televizijski snimateljski rad Miroslav Jakovov,Điđi -HRT-dopisništvo Sisak - snimateljski rad "Poplave Sisak" objavljen u emisiji "Bez komentara" 07.travnja 2013., nagradu za radijsko novinarstvo dobila je Karmen Valenta s Radio Quirinusa za emisiju o hrvatskom jeziku i narječjima "Ke li je , ke li ne", za televizijsko novinarstvo Dinko Kreštalica HRT-Dopisništvo Sisak- "Nakon poplava" prilog objavljen u emisiji "Spektar" 25. travnja 2013., a za za tiskano novinarstvo Željko Grgurinović, 24 sata - tekst "Sude se od 43.-e. Posebno priznanje povodom 50 godina emitiranja dobio je Radio Sisak, a za 20 godina emitiranja Radio Banovina. Moslavački list iz Kutine dobio je priznanje za 60. obljetnicu izlaženja Moslavačkog lista, a Kutinčani Vlado Holberger za 40 godina novinarskog rada i Dragutin Pasarić za 45 godina rada u novinarstvu. Karmen Valenta, predsjednica Ogranka Hrvatskog novinarskog društva Sisačko moslavačke županije, istaknula je kako je uloga medija velika, ali kako se to u posljednje vrijeme zaboravlja. | IZ SVIJETA I REGIJE U 2013. UBIJENO 105 NOVINARA  | Procijenjuje se kako je 105 novinara ubijeno tijekom prošle godine samo zbog činjenice da su obavljali svoj posao. Procijenu je objavila Međunarodna federacija novinara IFJ, a prema njezinim rezultatima najopasnija zemlja za novinare bila je Sirija gdje je stradalo 15 kolega. Jednako je opasno bilo novinarskim se poslom baviti na Filipinima, u Iraku, Indiji i Pakistanu. | OPORBENOM TV-u PRIJETI ZATVARANJE  | Glavna oporbena TV postaja u Rusiji Dožd objavila je u veljači da joj prijeti zatvaranja zbog odluke glavnih kablovskih operatera da je više ne emitira. Postaja se nalazi na udaru kritika otkad je upitala svoje gledatelje i korisnike interneta jesu li sovjetske vlasti trebale predati Lenjingrad, danas Sank Peterburg, necističkoj Njemačkoj "kako bi se spasilo stotine tisuća života", Nakod Akada, Rostelecoma i Beelinea, operater TriColor TV objavio je u ponedjeljak navečer da povlači Dožd iz ponude od 10. veljače, zbog neslaganja oko "izdavačke politike". | BRITANIJA GUŠI VLASTITE MEDIJE  | Delegacija World Association of Newspapers (WAN-IFRA) održala je niz sastanaka u sklopu misije za slobodu medija u Velikoj Britaniji. Prethodne takve misije održavale su se u zemljama poput Etiopije, Ikrajine ili Azerbajdžana. Kako prenosi Poslovni dnevnik Misija je organizirana zbog zabrinutosti vladinom Kraljevskom Poveljom na medijsku regulativu, te načinom na koji se postupalo vezano za otkrića koja je o državnom nadzoru objavio Guardian. Lideri WAN-IFRA obećali su istražiti sve elemente koji prijete ugroziti položaj Velik eBritanije kao bastiona slobode medija. "Svaku prijetnju neovisnosti britanskih medija represivni bi režimi mogli iskoristiti kao argument za gušenje slobode novinara", izjavio je izvršni direktor organizacije Vincent Peyregne. U Velikoj Britaniji u posljednje je dvije godine policija privela 11 novinara, čime se ta zemlja približila Kini, Turskoj i Iranu, koji prednjače u broju uhapšenih novinara. | 100 GODINA ABC SUSTAVA  | U svibnju ove godine Alliance for Audited Media - (Američki ABC) slavi 100 godina postojanja. Pripremajući se za slavlje koje predstoji predsjednik i izvršni direktor Mike Lavery kratko je opisao povijest ABC sustava u SAD i Kanadi: "Priča o nakladama počinje još 1860 godine kada George Rowell direktor oglašivačke agencije u New Yorku tiskao "American Newspaper Directory" i u njemu pokušao popisati naklade tih dnevnih izdanja. Tijekom sljedećih 50 godina napredak i priljev populacije postavili su dobru osnovu za razvoj medija, porast naklada i oglašavanja. U tom razdoblju su tvrdnje nakladnika ostajale "kaotične, zbunjujuće i nepotvrđene". Cijene oglašavanja su stoga bile jednako konfuzne i oglašivači nisu mogli biti sigurni u to kako im se troše budžeti za oglašavanje. Tek 1913. godine američki oglašivači preuzimaju vodstvo u organizaciji svih segmenata u industriji - agencija, oglašivača i izdavača. kako bi osigurali napristranost izvještavanja kroz neovisnu provjeru. Nova organizacija, osnovana 20. svibnja 2014., dobila je ime Audit Bureau of Circulations." Slaveći 40 godina (1954 godine) William A. Hart, predsjednik Uprave E.I. du Pont de Nemours & Company izjavio je "Omogućivši nam da trošimo dolare na osnovu činjenica, vjerujem da je ABC služio kao osnovni faktor u uspješnosti tiskanih medija. S dolaskom ABC tiskani mediji su izronili iz atmosfere kaosa, nagađanja i špekulacija i postali prepoznati od strane industrije kao zdravi i kao neophodna poslovna investicija". Vrijeme je prolazilo i ABC se mijenjao. 1964 godine ABC je stvorio Audit Bureau of Market Services kako bi se oni bavili mjerenjem vanjskog oglašavanja, emitiranja i događanja. U osamdesetim godinama ABC je stvorio program za potvrdu vjerodostojnosti kupona i počeo revidirati novine po poštanskom broju. 1996 stvoren je ABC Intereactive koji revidira posjećanost web portala. | EUROPSKI SUD PRAVDE O AUTORSKIM PRAVIMA NA INTERNETU | Europski sud pravde presudio je u slučaju švedskog internetskog portala Retriever Sverige AB kako linkanje na informacije ili skidanje slobodno dostupnog sadržaja na internetu ne podliježe Zakonu o autorskim pravima. Spomenuti portal je, naime, nudio pretplatu na izbor iz sadržaja koji se besplatno mogao pronaći i skinuti s drugih stranica. Tužbu su podigli švedski novinari kako bi za svoje tekstove objavljene na stranici naplatili autorska prava. Ovu je tužbu Europski sud pravde 12. veljače odbacio s obrazloženjem kako je nemoguće naplaćivati autorska prava za sadržaj koji je slobodno ponuđen na mreži. Naplata autorskih prava za svaki na internetu linkan ili preuzet sadržaj u suprotnosti je i sa samom prirodom interneta koji postoji kao razmjena podataka. Druga pravila vrijede za zaštićeni sadržaj pregledavanje kojega se naplaćuje. Ovo pravilo vrijedi, kako za novinarske tekstove tako i za bilo koji drugi autorskim pravima zaštićeni sadržaj jednom kad se slobodno objavi na internetu. | NATJEČAJ ZA MEDIJSKE PROJEKTE | Organizacije civilnog društva pozvane su aplicirati na natječaj koji je South East European Media Observatory raspisao za natječaj za projekte koji promoviraju i zagovaraju medijski integritet s ciljem podrške slobodnim, nezavisnim i održivim medijima koji doprinose pluralizmu javnog mišljenja. Projekte u trajanju od tri do šest mjeseci prijaviti treba do kraja mjeseca, maksimalan iznos potpore je 5 tisuća eura, a fond raspolaže s 25 tisuća eura ukupno. Svoje medijske projekte mogu prijaviti organizacije civilnog društva iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Makedonije i Albanije. Više detalja potražite na linku: http://mediaobservatory.net/news-and-events/call-proposals-%E2%80%93-advocacy-actions-civil-society-organizations |
Povratak
|
 |
|